Samo jedna od tri osobe u Hrvatskoj vjeruje medijima, podaci su to Reutersova velikoga godišnjeg istraživanja "Digital News Report" objavljenog početkom ljeta ove godine. Podaci pokazuju da je u godinu dana povjerenje s 45 posto palo na 38 posto, a već dulje vrijeme istraživanja ukazuju na loše stanje. Prema istraživanju "Što publika želi?" profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u sklopu projekta Jourlab, objavljeni su rezultati povjerenja u medije koji su pokazali da javnost u Hrvatskoj više vjeruje svećenicima nego novinarima.
Povjerenje u novinarsku profesiju jako je vezano za povjerenje u političare, pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima. Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite. Građani ne misle da su mediji vjerodostojni i slobodni niti da su vijesti koje prenose istinite, zaključuje se u istraživanju.
Naglasak na praksi
Uzevši sve to u obzir, alarm bi se trebao oglasiti, kako u društvu, tako i u akademskoj zajednici. Točnije, na mjestima gdje se stvaraju generacije novinarki i novinara koji će, u nikad izazovnijim vremenima, stati pred kamere, mikrofone i za tipkovnice i izvještavati. Gdje se uopće takve prakse i znanja mogu steći u Hrvatskoj?
POVEZANI ČLANCI:
Studente zainteresirane za medije i novinarstvo obradovala je vijest da od jeseni Hrvatska dobiva još jedan studijski program za buduće medijske profesionalce. Nakon što je prošle jeseni uvelo prijediplomski studij Komunikacija i medija, Sveučilište u Splitu u novoj akademskoj godini pokreće diplomski studij – Novinarstvo u suvremenim medijima.
U pravom trenutku, reklo bi se, s obzirom na to da je prema spomenutom Reutersovu istraživanju u 2022. najviše ispitanika, njih čak 87 posto, vijesti konzumiralo preko online medija. Na novom novinarstvu studenti će, među ostalim, učiti o umjetnoj inteligenciji i lažnim vijestima, ali uz teoriju imat će i praktični dio.
– Najveći naglasak je na učenju novinarskih vještina te na praksi u medijskim redakcijama od 120 sati u drugom semestru, 160 sati u trećem te čak 200 sati praktičnog rada u profesionalnoj novinarskoj redakciji u posljednjem, četvrtom semestru – kažu na Sveučilištu u Splitu. Za 25 mjesta koliko je omogućeno kvotom, stigle su čak 324 prijave. Među njima su vjerojatno i neki zagrebački studenti.
Podsjetimo, najveći i najstariji studij novinarstva u Hrvatskoj, onaj na Fakultetu političkih znanosti, našao se u fokusu javnosti jer su odlukom Fakultetskog vijeća u lipnju ukinuti kolegiji koji su činili smjer radijskog novinarstva. Izazvalo je to pobunu među studentima koji smatraju da su time zakinuti za stjecanje praktičnih znanja.
POVEZANI ČLANCI:
Dekan Andrija Henjak odluku je opravdao nedostatkom suradnika i lošom izvedbom kolegija, no to nije umirilo studente koji naglašavaju svoje nezadovoljstvo nedovoljnom ponudom novinarskih kolegija koji bi se u dovoljnoj mjeri bavili suvremenim aspektima profesije. Ako ništa, nova i suvremena bit će barem zgrada fakulteta u Lepušićevoj koja bi vrata trebala otvoriti dogodine, a osim novih predavaonica dobit će i novi multimedijski studio za fakultetske medije. To će, uvjerava dekan, povećati kvalitetu nastave.
Preporuka je smanjenje
Što se tiče javnih sveučilišta, osim u dva najveća grada novinarstvo se može studirati i na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. U Osijeku postoji studij Kulture, medija i menadžmenta, a u Dubrovniku Medija i kulture društva. Srodni komunikacijski studiji dostupni su i u drugim sveučilišnim gradovima kao i u metropoli.
Osim na javnim sveučilištima, novinarstvo i medijska produkcija mogu se upisati i na privatnom Sveučilištu VERN. Doduše, novinara bi u budućnosti moglo biti manje, barem u Zagrebu, jer je Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojim preporukama na početku ove godine preporučio da se smanji broj upisanih na studije novinarstva. No fokus bi ionako trebao biti na kvaliteti, a ne na kvantiteti.
