Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg posjetio je nosač zrakoplova američke mornarice USS George H.W. Bush na nuklearni pogon. Brod se nalazi u Jadranskom moru, a idućeg bi mjeseca trebao uploviti pred luku Split. Bush trenutno vodi udarnu skupinu nosača pod zapovjedništvom NATO-a, što je Stoltenberg nazvao "demonstracijom sposobnosti i predanosti SAD-a Savezu". Dodao je kako "ovaj nosač svaki dan šalje snažnu poruku savezničkog odvraćanja", objavljeno je na stranicama NATO-a.
USS George H.W. Bush u ovom trenutku predvodi veliku NATO-ovu vojnu vježbu "Neptune Strike 2022", koja testira spremnost za odvraćanje i obranu diljem euroatlantskog područja.
U vježbu je uključeno više od 80 zrakoplova, 14 brodova i oko 6000 pripadnika iz 24 članice NATO-a i partnerskih država, uključujući Finsku i Švedsku. Pretpostavka je da će nakon završene vježbe nosač zrakoplova krenuti prema Splitu.
Glavni tajnik Stoltenberg nazvao je ovo "savršenim primjerom transatlantske veze Europe i Sjeverne Amerike i njihova zajedničkog djelovanja u sklopu NATO saveza". On je istaknuo kako raspoređivanje "pokazuje našu sposobnost brzog jačanja naših saveznika i projiciranja moći diljem Saveza".
Stoltenberg je dodao da NATO-ova "snaga pomaže spriječiti bilo kakvu pogrešnu procjenu slanjem jasne poruke: NATO će štititi i braniti svaki centimetar savezničkog teritorija."
Video - Komandni most američkog nosača USS Harry S. Truman
Tijekom svog posjeta, Stoltenberg se obratio posadi broda i sastao se s mornarima i pilotima, zahvalivši im na njihovoj službi i predanosti. Također se susreo s višim vojnim čelnicima uključujući admirala Stuarta Munscha, zapovjednika Zapovjedništva združenih savezničkih snaga u Napulju i zapovjednika američkih pomorskih snaga Europa-Afrika.
Brod USS George HW Bush (CVN-77) je deseti i posljednji supernosač klase Nimitz mornarice Sjedinjenih Američkih Država.
Ime je dobio po 41. predsjedniku SAD-a i bivšem direktoru Središnje obavještajne službe Georgeu HW Bushu, koji je bio mornarički avijatičar tijekom Drugog svjetskog rata.
Ukupna mu je dužina 333 metara te ima preko 100.000 tona deplasmana. Najveća brzina prelazi mu 30 čvorova, a pogone ga dva nuklearna reaktora. Može ploviti više od 20 godina bez dopunjavanja goriva. Kapacitet broda je 3.532 članova posade te može nositi 90 aviona i helikoptera. Ima skladišta namirnica dovoljno velika da se u njih ukrca hrane za 90 dana neprestane plovidbe.
U području projektnih rješenja, USS George H.W. Bush ima redizajniran trup kako bi mu se smanjili hidrodinamički otpori, prije svega pri visokim brzinama. Osnovna ideja forme ovakvoga trupa preuzeta je s prethodnog nosača USS Ronald Reagan (CVN 76), koji je porinut u ožujku 2001.
Pozivni znak broda je Avenger, prema zrakoplovu TBM Avenger kojim je upravljao tadašnji poručnik George HW Bush u Drugom svjetskom ratu.
Izgradnja je započela 2003., a dovršen je 2009. uz cijenu od 6,2 milijarde dolara. Matična luka mu je pomorska postaja Norfolk u Virginiji.
Nosači zrakoplova su svoju učinkovitost dokazali u ratu za oslobađanje Kuvajta od iračke okupacije (1991. godine), ali i NATO udarima po ciljevima u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina XX. stoljeća.
Idealni su za djelovanje u ograničenim, lokalnim sukobima, ali i kao osnova za humanitarne akcije velikih razmjera.
Nakon završetka Hladnoga rata raspravljalo se da ovi brodovi odu u ropotarnicu povijesti, ali zbog svoje učinkovitosti i dalje služe američkoj vojsci.
Znači neće više dronovi padati po Zagrebu?