Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 100
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
28.05.2018. u 08:36

Unatoč pritiscima vlasti, u Srbiji je, što brisanih birača, što apstinenata, što onih koji su izišli na birališta i glasovali suprotno onome što se od njih milom ili silom tražilo, protiv komunističke liste bilo milijun i 852 tisuće

U Kumrovcu se dogodio još jedan „Dan mladosti“. Ikonografija ravna cirkusu. No jedno su turizam i zabava, a drugo poruke koje se šalju, gdje se Titovi klanjatelji dokazuju kao pravovjerni, a svi drugi su historijski revizionisti, kako to imputira i Srpsko narodno vijeće mnogima koji ne korespondiraju s viđenjem povijesti SNV-a i Milorada Pupovca. Kao da SNV i Pupovac imaju monopol i na povijest i na sadašnjost i na budućnost.

Još je gore s medijima. Iz Kumrovca uobičajeni izvještaji, nema nekog odmaka od Tita i njegova režima. Ni Novoj TV to nije nešto posebno. Ali je zato ta ista TV kuća nedavno imala skandalozan prilog o Alojziju Stepincu u povodu njegove godišnjice rođenja. U prilogu je ambiciozna novinarka navela da će Stepinac uskoro biti svet, ali da ima i onih koji ga i danas smatraju ratnim zločincem, pa se u prilogu pusti izjava Aleksandra Vučića!

Zanimljivo je u svemu kako se zaboravlja da bi cijeli prostor bivše Jugoslavije imao drugačiju, bolju budućnost, i sadašnjost, da je Josip Broz Tito pri kraju rata ostao britanski saveznik koji je ne samo preuzeo obveze od saveznika nego ih i iskreno proveo. Međutim, Tito je Britance samo iskoristio, a njima iza leđa okrenuo se Staljinu i u Jugoslaviji proveo staljinističku revoluciju umjesto da smo već 1945. imali demokraciju.

Kumrovec - Dan mladosti
1/21

Jer je poslije prvog vala „čišćenja“ Titu preostalo da ispuni obvezu danu narodu i zapadnim saveznicima da će odluku o definitivnome državnom uređenju donijeti Ustavotvorna skupština Jugoslavije. U ožujku 1945. godine, kada su jugoslavenski kraljevski namjesnici postavili Tita za predsjednika privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije, o tome je raspravljao Politbiro CK KPJ. Otvarajući raspravu, Tito je riječ najprije dao svome glavnom ustavotvorcu, učitelju Kardelju: „Ne može se dopustiti da Ustavotvorna skupština diskutira o tome kakav će biti ustav u našoj zemlji. To bi značilo da smo se našli na repu buržoaskog parlamentarizma i da prepuštamo slučaju plodove naše revolucionarne borbe.“

Preostalo je da se nađe pravna forma za izbjegavanje Titove prve domaće i međunarodne obveze. Za to se pobrinuo predsjednik AVNOJ-a Ivan Ribar: „Prije konstituiranja Ustavotvorne skupštine proglasiti republiku, ukinuti kraljevske namjesnike, a njihove ovlasti prenijeti na Predsjedništvo Skupštine koje preuzima obvezu da ‘prema vani predstavlja Demokratsku Federativnu Republiku Jugoslaviju’.“

Tito je dao ideju kako da se na izborima ušutkaju oni koji nisu za njega i Staljina: „Tko bude istaknuo listu kandidata izvan liste Narodne fronte (koja je bila pod izravnim nadzorom komunista), bit će razbijen.“ Objasnio je i kako će se to učiniti: „Treba ih pustiti da se kandidiraju i najgori, izvaditi (policijske) dosjee tijekom agitacije i tada ih raskrinkati.“

Podnoseći ostavku na dužnost potpredsjednika Titove privremene vlade, vođa beogradske Demokratske stranke Milan Grol je pisao: „U govorima i u tisku naglašava se da je danas glavni zadatak ‘čišćenje’ i ‘dovršenje djela uništenja fašizma’. Proizvoljno stavljanje pod oznaku fašizma svega što se u posljednjim mutnim i nesređenim godinama nije našlo na liniji oslobodilačke fronte, u zemlji pod okupacijom, u logorima i u emigraciji – ostavlja prijetnju nad glavama mnogih tisuća. Ne samo nad glavama onih koji su okrvavili ruke nego i nad masama nevinih.“

Shvaćanje da je na „plenumu AVNOJ-a“ u Jajcu „konzumiran narodni suverenitet“ i da se Ustavotvorna skupština ne treba ni izjašnjavati o „definitivnom uređenju zemlje“, Grol je nazvao fatalnim, a Tito mu je na sve to odgovorio: „Nadam se da ćete se s vremenom i sami uvjeriti u neopravdanost vaših sumnji i pretpostavki, a shvatiti opravdanost mnogih mjera koje su vam danas nerazumljive.“

Ni silni pritisci vlasti nisu mnogo pomogli da izbori proteknu po želji novih vlastodržaca. U Srbiji je, što brisanih birača, što apstinenata, što onih koji su izišli na birališta i odvažno glasovali suprotno od onoga što se od njih milom ili silom tražilo, protiv komunističke liste bilo milijun i 852 tisuće.

U Hrvatskoj je zabilježen 401.501, u BiH 168.741, u Sloveniji 159.512, u Makedoniji 45.278, a u Crnoj Gori 13.656. U jednom je kotaru u Hrvatskoj na izbore izašlo samo 52 posto onih kojima je dano pravo glasa, a čak 30 posto njih glasalo je protiv komunista.
Bez obzira na broj osvojenih glasova, Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) zauzela je sve poluge vlasti u zemlji i ubrzo pripremila novi Ustav Jugoslavije. Dalje smo imali med i mlijeko!

Komentara 60

KA
kapunjohan
09:18 28.05.2018.

Sramota je da se slavi čovijeka koji je uz neke pozitivne stvari ipak zgriješio najveće zločine koje može smisliti ljudski um - uz sva nedijela višak je ipak zazidati žive ljude u rudarske rovove. Što se tiče meda i mlijeka tu se ništa nije promijenilo to neki obećavaju i danas ali ljudima ostaje vlastiti rad a sva obećanja su lari fari. Podmetanja, laži i prekrajanje istine u vlastitu korist, toga je uvijek bilo ali oni poslije 45 ipak su pretjerali sa ,,istinom,, koju je sad kao nepotrebno propitivati i dopunjavati stvarnim podacima.Svijet svoju povijest stalno dopunjuje ili ti revidira ako ima za to dokaza.

KO
koraknaprijed
08:46 28.05.2018.

Živa je sramota da se u Hrvatskoj danas nose jugoslavenske zastave i crvene zvijezde, simboli komunističkog zločinačkog sistema, pod tim simbolima su bombardirali i ubijali ne dužne civili žene i djecu u Vukovaru i Dubrovniku. Čudi me kako branitelji ništa ne poduzimaju???

GA
Gajger
09:36 28.05.2018.

Ovi na slikama izgledaju kao osloboditelji Vukovara u studenom 1991. godine. Iste zastave, ista ikonografija, iste neuredne brade. I jednaka, nepromijenjena mržnja spram Hrvatske.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije