Danas je 223. dan ruske agresije na Ukrajinu. Rusija više nema potpunu kontrolu ni nad jednom od četiri pokrajine Ukrajine za koje kaže da ih je anektirala prošli tjedan, nakon što su ukrajinske trupe navodno napredovale desetke kilometara u pokrajini Herson. Ruska vojska je priznala da su se snage Kijeva probile u regiji Herson.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
22:30 - Rusko Vijeće Federacije jednoglasno je danas ratificiralo zakon o pripajanju Rusiji ukrajinskih regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižje. Prema interaktivnoj karti koju je objavila ruska državna novinska agencija RIA Novosti, vidljivo je kako je 30. rujna, kada su anektirane četiri ukrajinske regije, došlo do promjene u označavanju ruskog teritorija.
Naime, od tada su pomaknute ruske granice te je unutar njih obuhvaćen prostor četiri ukrajinske regije, kao i dio koji je pod ukrajinskom kontrolom.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
22:26 - Šef nuklearne elektrane Zaporižje (ZNPP) pod ruskom okupacijom koji je pritvoren tijekom vikenda u onome što je Ukrajina nazvala ruskim činom terora neće se vratiti na svoje radno mjesto, objavila je u utorak UN-ova nadzorna agencija za nuklearnu energiju IAEA.
Ukrajina je rekla da je ruska patrola pritvorila Ihora Murašova u petak dok je putovao iz najveće europske nuklearne elektrane u grad Enerhodar, gdje živi veliki broj osoblja koje radi u elektrani. Ukrajinsko osoblje i dalje upravlja elektranom u uvjetima za koje je Međunarodna agencija za atomsku energiju rekla da ugrožavaju sigurnost.
Čelnik IAEA-e, Rafael Grossi, rekao je u ponedjeljak da je Murašov pušten, iako nije rekao hoće li se i kad će se vratiti u elektranu.
"IAEA razumije da je gospodin Murašov sada sa svojom obitelji na teritoriju koji kontrolira Ukrajina i da neće nastaviti sa svojim dužnostima u ZNPP-u", priopćila je IAEA u utorak. "Još nije jasno tko će ga zamijeniti u njegovoj ulozi."
Kasno u subotu, IAEA je rekla da je njegovo zatvaranje uzrokovalo dodatni stres ionako uznemirenom osoblju elektrane. "Njegova odsutnost s dužnosti na ovaj način također ima trenutan i ozbiljan učinak na donošenje odluka koje se odnose na sigurnost elektrane", rekla je agencija u to vrijeme.
Postoje ozbiljne prijetnje sigurnosti elektrane, uključujući i raketiranje za koje Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu. Grossi bi trebao otputovati u Kijev i Moskvu kasnije ovaj tjedan u pokušaju da osigura zaštitnu zonu oko elektrane kako bi se smanjio rizik od katastrofalne nesreće.
21:18 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Washington dati Kijevu 625 milijuna dolara nove sigurnosne pomoći, uključujući topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS), priopćila je Bijela kuća.
Bidenu se u razgovoru sa Zelenskim pridružila potpredsjednica Kamala Harris, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Američki predsjednik je istaknuo da Washington nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinskog teritorija, dodaje se. Biden je "obećao da će nastaviti podržavati Ukrajinu dok se brani od ruske agresije koliko god je potrebno", stoji u priopćenju. Prvi je to američki paket vojne pomoći od ruskog proglašenja aneksije dodatnog ukrajinskog teritorija. Rusija je prošloga tjedna proglasila aneksiju nakon referenduma u okupiranim područjima Ukrajine. Zapadne vlade i Kijev kažu da je glasanje bilo prisilno i nereprezentativno te da ti referendumi predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
State Department je priopćenjem pojasnio da paket vojne pomoći uključuje četiri lansera HIMARS s pripadajućim raketama, 32 haubice sa 75.000 komada streljiva, 200 vozila otpornih na mine (MRAP) i protupješačke mine Claymore. HIMARS koji proizvodi Lockheed Martin svojom je preciznošću i većim dometom omogućio Kijevu da umanji dominaciju ruskog topništva.
"Nedavni razvoj događaja od lažnih referenduma u Rusiji i pokušaja aneksije do novih otkrića o brutalnostima prema civila na ukrajinskom teritoriju koji je ranije kontrolirala Rusija samo jača našu odlučnost", priopćenjem je poručio američki državni tajnik Antony Blinken.
Prošlog su tjedna Sjedinjene Države predstavile paket naoružanja za Ukrajinu vrijedan 1,1 milijardu dolara koji uključuje 18 HIMARS-a, razne protudronske i radarske sustave. No, prošlotjedni paket pomoći financirala je Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajine (USAI), što znači da vlada mora nabavljati oružje od vojne industrije, umjesto slanja oružja iz postojećih zaliha.
SAD je obećao Ukrajini poslati 20 HIMARS-a koristeći predsjedničku ovlast ubrzanog slanja oružja bez odobrenja Kongresa (PDA). Ukupno je SAD poslao Ukrajini pomoć vrijednu 16,8 milijardi dolara od početka ruske invazije 24. veljače.
19:50 - Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly u utorak je rekao da se mora zaustaviti niz strateških pogrešaka ruskog predsjednika Vladimira Putina i da će bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja dovesti do posljedica. "Neizbježno bi bio slučaj da korištenje nuklearnog oružja od strane bilo koje zemlje bilo gdje na svijetu ne bi prošlo bez odgovora", rekao je. "Neću raspravljati o prirodi ili o pragu."
Više informacija o ovoj temi pronađite OVDJE.
17:01 - Dvije pošiljke humanitarne pomoći koje je potkraj prošlog tjedna Hrvatski Caritas uputio u Ukrajinu, jučer su pretovarene u Lavovu, a danas su stigle do dvaju centara ukrajinskoga Caritasa "Spes“ u Jablonici i Kamenecu Podolskom, priopćeno je u utorak iz hrvatskog Caritasa.
Dostavljena humanitarna pomoć će Caritasovim djelatnicima i volonterima poslužiti da poboljšaju snabdijevanje i trajnu skrb za prognanike iz južnog i istočnog dijela Ukrajine, koji su sigurnost i zaštitu potražili na jugozapadu zemlje.
Sutra će, pak, znatan dio vrijedne donacije smrznutih orada i brancina, koje je za potrebe ratnih stradalnika u Ukrajini darovao zadarski "Cromaris“, stići na svoje krajnje odredište u Harkiv na krajnjem istoku Ukrajine, područje u neposrednoj blizini istočne bojišnice, ističe se u priopćenju.
Hrvatski Caritas zahvalio je svim hrvatskim tvrtkama koje su, poput "Dukata“, "VM2“ i "Vindije“ u ovom posljednjem transportu, darovale svoje proizvode te, uz darove hrvatskih građana, omogućili konkretnu i učinkovitu pomoć pojedincima i obiteljima koji su pred ratnim razaranjima i gubicima najdražih osoba diljem Ukrajine morali postati ovisni o tuđoj dobrohotnosti i darežljivosti.
Podsjećaju i da je ukrajinski Caritas"„Spes“ upozorio nedavno a osobitu potrebu za proizvodima bez laktoze i glutena, kao i na povećanu potrebu za dječjom hranom, dječjim pelenama i pelenama za odrasle. Također, s dolaskom hladnijeg vremena rastu i potrebe za dekama, agregatima i pećima te toplom obućom i odjećom.
Ujedno, iz Caritasa Hrvatske podsjećaju da su dopremanje humanitarne pomoći u Ukrajinu i troškovi transporta, zbog rasta cijena energenata, od izbijanja rata potkraj veljače do danas gotovo učetverostručeni.
16:58 - Britansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je novu kartu ratnih događanja u Ukrajini.
The illegal and unprovoked invasion of Ukraine is continuing.
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) October 4, 2022
The map below is the latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 04 October 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/o0rQ7MxGMC
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/aZIen0lkqq
Najviše se borbi vodi na istoku oko grada Limana koji su, nakon višednevnih borbi, ukrajinske snage oslobodile početkom tjedna.
16:30 - Ruske okupacijske vlasti na jugu Ukrajine poručile su u utorak da ne treba paničariti iako su se ruske snage morale povući pred ukrajinskom protuofenzivom u Hersonskoj oblasti.
Više o tome, pročitajte OVDJE
14:57 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optužio je susjednu Ukrajinu u utorak da je poslala 15.000 vojnika na granično područje kako bi izgradila obranu i provela izviđanje, što je nazvao provokativnim akcijama.
Lukašenko je dopustio svojem bliskom savezniku Rusiji u veljači da koristi bjeloruski teritorij za invaziju na Ukrajinu. No rekao je da Bjelorusija nije strana u sukobu i da njegove snage nisu uključene. U izjavi koju je prenijela državna agencija BelTA, Lukašenko je rekao da je ukrajinska postrojba koja je došla na granicu blokirala ceste i uspostavlja kontrolne točke i vatrene položaje.
"Jednom riječju, nisu samo podignute barikade već i izgrađen zid. Konstantno se provodi optičko, radioelektroničko i radiotehničko izviđanje našeg teritorija, vojske i objekata", rekao je Lukašenko.
"Često svojim bespilotnim letjelicama krše crtu državne granice. I pritom se brinu i brinu: 'Ne dajte Bjelorusiji da uđe u rat'. A na granici su stalne provokacije."
14:05 - Kremlj je pohvalio milijardera Elona Muska koji je objavio anketu o svojem Twitter profilu o tome kako bi mogao izgledati mogući mirovni sporazum za okončanje rata u Ukrajini.
"Vrlo je pozitivno da netko poput Elona Muska traži miran izlaz iz ove situacije. U usporedbi s mnogim profesionalnim diplomatima, Musk još uvijek traži načine za postizanje mira. A postizanje mira bez ispunjavanja uvjeta Rusije apsolutno je nemoguće", ustvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.
Kijev nije tako blagonaklono gledao Muskove poteze. Smatraju kako njegov prijedlog nagrađuje ustvari Rusiju za invaziju.
Više o reakcijama na Muskovu ideju, pročitajte OVDJE.
13:08 - Preplavljeni paničnim zahtjevima za pomoć da izbjegnu mobilizaciju, ruski odvjetnici kažu da neumorno rade na pružanju savjeta onima koji su u opasnosti od slanja u borbe u Ukrajini. Odvjetnici i skupine civilnog društva kažu da imaju gomile zahtjeva za pomoć otkad je predsjednik Vladimir Putin 21. rujna najavio mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u susjednoj zemlji.
Stotine tisuća pobjegle su u Kazahstan, Gruziju i Finsku, kao i neke druge zemlje. Puno više njih ostalo je u Rusiji i kriju se od mobilizacije, moleći se da ne budu pozvani ili nadajući se izuzećima od službe.
"Radimo neprekidno", rekao je Sergej Krivenko, koji vodi skupinu od deset odvjetnika pod nazivom Građanin.Vojska.Zakon.
"Ljudi su iščupani iz svojih normalnih života", rekao je. "Ovo je mobilizacija bez vremenskog ograničenja tijekom rata. Mogla bi trajati mjesecima ili godinama. Ljudi se možda neće vratiti... Napustiti vojsku gotovo je nemoguće. Jedini način je smrt, ranjavanje ili zatvor za nepoštivanje naredbi."
13:05 - Dopisnik The Economista Oliver Carroll tvrdi da ruski vojni blogeri navodno potvrđuju informaciju o tome da Ukrajinci koriste, među ostalim, i ruska vozila s oznakama Z i V kako bi na prijevaru ušli što dublje u područja pod ruskom okupacijom.
"Zanimljivo. Ruski vojni blogeri potvrđuju prethodne informacije da su Ukrajinci koristili široko rasprostranjenu prijevaru - uključujući korištenje ruskih identifikacijskih oznaka Z i V na vozilima - kako bi prodrli duboko iza ruskih linija u Hersonu."
Interesting. Russian military bloggers confirming previous information that Ukrainians used widespread deception — including using Russian identifying marks Z and V on vehicles — to penetrate deep behind Russian lines in Kherson. pic.twitter.com/9cycdcc0Xj
— Oliver Carroll (@olliecarroll) October 4, 2022
12:40 - Predsjednik Vladimir Putin "vjerojatno" će tijekom dana potpisati zakone kojim će se ukrajinski teritorij priključiti Rusij, tvrdi glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je rekao tijekom konferencije za medije da "specijalna vojna operacija" u Ukrajini neće završiti ako Kijev odustane od pregovora, dodajući da su "potrebne dvije strane za pregovore"
12:19 - Njemačka energetska tvrtka RWE objavila je u utorak da će u dogovoru s vlastima pomaknuti rok postupnog gašenja termoelektrana na ugljen s 2038. na 2030. godinu, ali i produljiti rad dvije za godinu i pol dana, do proljeća 2024.
Elektrane u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji trebale su biti ugašene krajem godine, ali rok je pomaknut kako bi se osigurala opskrba Njemačke strujom i uštedio plin s obzirom na energetsku krizu koju je izazvao rat u Ukrajini, objavilo je u utorak ministarstvo gospodarstva te savezne zemlje.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nalazi se RWE-ovo sjedište. Unatoč očekivanoj većoj potražnji za lignitom u sljedećih 15 mjeseci, tvrtka je isključila mogućnost otvaranja novih lokacija za njegovu eksploataciju.
11:56 - Obustava isporuka ruskog plina Italiji preko Austrije nema veze s geopolitikom, izjavio je izvršni direktor talijanske energetske kompanije Eni, dodavši da su spremni platiti jamstvo koja austrijski regulator traži od ruskog Gazproma.
Rusija je smanjila isporuke plina Europi otkako joj je Zapad uveo sankcije zbog invazije na Ukrajinu, što je izazvalo energetsku krizu.
Situaciju je dodatno otežalo oštećenje plinovoda Sjeverni tok 1 početkom prošlog tjedna i curenje plina u Baltik. Rusija je već obustavila isporuke tim plinovodom zbog, kako tvrde, problema s povratom turbine koju su poslali Siemens Energyju na remont.
11:52 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret u kojem formalno proglašava izglede za bilo kakve ukrajinske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom "nemogućima". Ovaj dekret pravno formalizira komentare ukrajinskog predsjednika koje je iznio u petak nakon što je ruski predsjednik proglasio četiri okupirane regije Ukrajine dijelom Rusije.
"On (Putin o.a) ne zna što su dostojanstvo i poštenje. Stoga smo spremni za dijalog s Rusijom, ali s drugim predsjednikom Rusije", rekao je Zelenski u petak.
Prva točka dekreta, koju je pripremilo Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine 30. rujna, glasi "[Ukrajina je odlučila] izjaviti da nije moguće voditi pregovore s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom."
10:55 - Britansko Ministarstvo obrane iznijelo je najnovije podatke vezane uz rat u Ukrajini.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 30. rujna 2022. potpisao je naredbu o rutinskom jesenskom ciklusu novačenja, čiji je cilj obučiti 120.000 vojnih obveznika. Ovi vojni obveznici zakonski ne smiju biti raspoređeni izvan Rusije", navode Britanci i podsjećaju da je ovo odvojeno od onih koji su mobilizirani prema naredbi za djelomičnu mobilizaciju.
"Regrutni ciklus započet će 1. studenoga 2022., mjesec dana kasnije nego inače. Kasni početak ciklusa pokazatelj je rastućih pritisaka na sposobnost Rusije da obuči i opremi velik broj novih ročnika. Izazovi smještaja, obuke, opremanja i raspoređivanja mobiliziranog i mobiliziranog osoblja su značajni. Nedostaci unutar ruskog administrativnog i logističkog sustava nastavit će potkopavati te napore", ističu.
(1/4) On 30 September 2022 Russian President Vladimir Putin signed an order for the routine autumn conscription cycle, which aims to train 120,000 conscripts. These conscripts are legally not permitted to be deployed outside of Russia. pic.twitter.com/d9xp2RVK9I
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) October 4, 2022
10:21 - Ruska novinska agencija RIA Novosti objavila je što aneksija pravno znači prema ugovorima za koje Rusija tvrdi da ih je sklopila s četiri okupirana područja Ukrajine, takozvanim Narodnim Republikama Donjeck i Lugansk (DPR i LPR) te regijama Herson i Zaporižje.
"Granice DNR, LNR, Hersonske i Zaporiške oblasti, povezane s teritorijem drugih zemalja, državna su granica Rusije. Do 1. siječnja 2026. sva četiri nova subjekta imaju prijelazno razdoblje za rješavanje pitanja vojne obveze i služenja vojnog roka. U istom roku treba riješiti pitanja integracije novih regija u gospodarski, financijski, kreditni i pravni sustav Rusije
Rusko zakonodavstvo i drugi normativni pravni akti stupaju na snagu u novim regijama od dana kada su prihvaćeni u Rusiji. Normativni pravni akti regija Herson i Zaporižje ne primjenjuju se ako su u suprotnosti s ustavom Rusije. Službeni dokumenti DNR i LNR vrijede do kraja prijelaznog razdoblja ili do donošenja relevantnih pravnih akata.
Vlade DNR i LNR nastavit će s radom do formiranja novih kabineta vršitelja dužnosti šefova republika, vlade regija Herson i Zaporižje moraju formirati vršitelje dužnosti guvernera u skladu s ruskim zakonom.
Građani Ukrajine, drugih zemalja i osobe bez državljanstva s prebivalištem u novim regijama priznaju se kao državljani Rusije, osim ako ne izjave u roku od mjesec dana da žele zadržati postojeće državljanstvo ili ostati bez državljanstva. Rusija jamči svim narodima koji žive u novim regijama pravo na očuvanje svog materinjeg jezika i stvaranje uvjeta za njegovo proučavanje i razvoj", navodi se u planu za okupirana područja.
10:00 - Rusko Vijeće Federacije ratificiralo je aneksiju četiriju okupiranih regija Ukrajine
Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je odobrenje uključivanja četiriju okupiranih ukrajinskih regija u Rusiju, dok Moskva kreće s formalnom aneksijom teritorija koje je zauzela nakon invazije na Ukrajinu u veljači.
8:50 - Ruski državni medij Tass javlja da je Sjeverna Koreja podržala rezultate "referenduma" u četiri okupirana područja. TASS citira ministarstvo vanjskih poslova: "Poštujemo volju stanovnika koji su željeli ponovno ujedinjenje s Rusijom i podržavamo stav ruske vlade da ove regije postanu dio zemlje. Referendumi su održani u skladu s Poveljom UN-a, u kojoj su ugrađena načela jednakosti ljudi i njihovo pravo na samoodređenje, u skladu s legitimnim procedurama koje su omogućile izražavanje volje stanovnika dviju republika i dviju regija" .
6:36 - Ukrajina je napravila najveći prodor na jugu zemlje od početka rata nakon što je srušila rusku obranu. Ukrajinske trupe uspjele su ponovno zauzeti nekoliko sela u napredovanju duž rijeke Dnjepar, rekao je vođa kojeg je postavila Rusija u tom području. Grad Dudchany, koji se nalazi oko 30 km južno od mjesta gdje je prije bila fronta, također je ponovno zauzet.
To ukazuje na najbrže napredovanje rata na jugu dosad. Ruske snage tamo su bile ukopane u jako ojačane položaje duž uglavnom statične crte bojišnice od prvih tjedana invazije.
Ukupno 31 ruski tenk je uništen dok su se ukrajinske snage kretale na jugu, zajedno s jednim višecijevnim bacačem raketa.
Na istoku su ukrajinske snage također proširile svoju brzu ofenzivu, zauzevši više teritorija u područjima koja je anektirala Rusija i prijeteći opskrbnim linijama za njezine trupe.
Predsjednik Zelenski rekao je da je ukrajinska vojska zauzela pozadinske gradove u nizu područja, ali nije dao nikakve dodatne pojedinosti.
6:35 - Velika Britanija posjeduje „stratešku izdržljivost“ podržavati Ukrajinu dok ona ne pobijedi u ratu s Rusijom, poručit će u utorak britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly.
Britanija je jedna od najistaknutijih podupiratelja Kijeva, šaljući Ukrajini protutenkovsko naoružanje, stotine projektila i oklopnih vozila te obučavajući ukrajinske vojnike. Reuters piše kako će Cleverly u govoru na konferenciji vladajuće Konzervativne stranke reći da Britanci nisu bili samo "komentatori" svjetskih događaja nego i "igrači na terenu" te da London vjeruje da agresori ne smiju nekažnjeno napadati svoje susjede.
"Zbog toga stojimo rame uz rame s hrabrim Ukrajincima koji brane svoju domovinu. A Britanija ima stratešku izdržljivost da ih dovede do pobjede", reći će Cleverly, stoji u dijelovima govora koje su objavili njegovi torijevci.
"Podržavat ćemo ih dok se ovaj rat ne dobije. Podržavat ćemo ih dok im se ne vrati suverenitet. Nikada nećemo priznati aneksiju Luhanska, Donjecka, Hersona, Zaporižje ili Krima“.
"Oni su Ukrajina. A kada Ukrajina pobijedi u ovom ratu, mi ćemo ih podržati kad će obnavljati svoje domove, svoje gospodarstvo i svoje društvo".
6:30 - Korisnici Twittera, među njima i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kritizirali su najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska nakon što je dao svoje prijedloge za mir u Ukrajini.
Musk je u ponedjeljak pitao korisnike te društvene mreže da glasaju o njegovom prijedlogu za mir u Ukrajini.
Milijarder rođen u Južnoafričkoj Republici predložio je ponavljanje glasanja u regijama koja je Moskva anektirala, ovaj put uz nadzor Ujedinjenih naroda, nakon čega bi se Rusija povukla u slučaju negativnog rezultata.
Musk je predložio i da Krim formalno postane dio Rusije, „kao što je bio od 1783.“ do „greške“ sovjetskog čelnika Nikite Hruščova. U spornoj objavi pozvao je i na opskrbu Krima vodom te na neutralni status Ukrajine.
Vlasnik Tesle ubrzo je dobio odgovor od tisuća korisnika društvene mreže, među njima i od ukrajinskog predsjednika.
„Kojeg Elona Muska preferirate?“, tvitao je Zelenskij, parodirajući Muskovo pitanje i ponudivši odgovore: „onog koji podržava Ukrajinu“ i „onog koji podržava Rusiju“.
Muska je napao i legendarni ruski šahist, protivnik ruskog predsjednika Vladimira Putina s hrvatskom adresom Gari Kasparov.
„Ovo je moralni idiotizam, ponavljanje propagande Kremlja, izdaja ukrajinske hrabrosti i žrtve“, napisao je šahist.
Musk mu je odgovorio kako je on Ukrajini „dao Starlink i pritom izgubio 80 milijuna dolara, a sebe i SpaceX stavio pod ozbiljan rizik ruskog kibernetskog napada“, referirajući se na svoj sustav satelita koji je Kijevu olakšao komunikaciju te na svoju tvrtku koja nudi i razvija svemirsko putovanje.
„Što si ti napravio osim što si tvitao“, pitao je milijarder Kasparova.
Najžešći odgovor Musk je dobio od ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj na odlasku Andrija Melnika.
„J*** se je moj vrlo diplomatski odgovor tebi, @elonmusk“, napisao je Melnyk koji je u srpnju kritiziran jer je branio kontroverznog ukrajinskog nacionalističkog čelnika iz vremena Drugog svjetskog rata Stepana Banderu.
U pokušaju obrane svog stava Musk je kasnije objavio da „bi Rusija napravila potpuno mobilizaciju“ radi obrane Krima, što bi rezultiralo razaranjem na obje strane.
„Rusija ima tri puta više stanovnika Ukrajine, pa pobjeda Ukrajine nije izgledna u totalnom ratu. Ako marite za ukrajinski narod, zagovarajte mir“.
6:20 - Ranije u ponedjeljak, glasnogovornik Vladimira Putina rekao je da Kremlj još uvijek utvrđuje koja je područja okupirane Ukrajine "anektirao". Putin je obećao zaštititi teritorije koje je Rusija preuzela koristeći "sva sredstva koja su joj na raspolaganju", što ukazuje na potencijalni nuklearni napad. Nedostatak jasne crvene linije mogao bi potkopati njegove pokušaje korištenja nuklearnog odvraćanja kako bi zaustavio ukrajinsku uspješnu protuofenzivu i zapadnu potporu Kijevu.
6:15 - Česi su privatnom kampanjom skupili sredstva da Ukrajini kupe moderni T-72 borbeni tenk, objavili su organizatori te inicijative. Unutar mjesec dana 'crowdfunding' kampanjom je prikupljeno 30 milijuna kruna (1,2 milijuna eura), objavili su organizatori u ponedjeljak.
Inicijativi nazvanoj „Dar za Putina“, koju je podržalo češko ministarstvo obrane i ukrajinsko veleposlanstvo u Pragu, pridružilo se 11 tisuća ljudi. Organizatori će nabavljeni tenk nazvati Tomaš po prvom predsjedniku Čehoslovačke Tomašu Masaryku, prenosi agencija dpa.
Ukrajinska vojska je brzim prodorom kroz područje desno od rijeke Dnjepar u području Hersonske oblasti došla do grada Dudčani na desnoj obali Dnjepra. Istovremeno je na samom sjeveru Hersonske oblasti oslobodila okupirani grad Arhangelske. Daljni cilj je opkoliti rusku grupaciju kod Borozenske i izolirati vojište osvajanjem grada Novakahkovka gdje se nalazi posljednji prijelaz preko rijeke Dnjepar. Nije cilj uništiti taj prijelaz koji se nalazi na kruni brane hidrocentrale na Dnjepru zbog ogromnih i teških posljedica. Produžen je i napad ukrajinske vojske iz područja Harkiva prema istoku. Zauzeto je mjesto Borova, a daljni cilj je zauzeti raskrsnice prometnica u mjestima Svatove i Kremina. Nakon toga će se ovo harkovsko-lugansko bojište izolirati zauzimanjem grada Troitske, ali će za tako nešto trebati izvjesno vrijeme. U tom području Rusi su ostavili slabe i demoralizirane jedinice koje su pobjegle nakon poraza kod Harkova. One se sastoje od snaga više milicijskog karaktera samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, vrlo malo ruskih regularnih trupa i pojačanih privatnim jedinicama uglavnom sastavljene od ruskih zatvorenika i kriminalaca i stranih plaćenika. Te posljednje su jedine još borbeno sposobne u zadržavanju Ukrajinaca.