Znanstvenici NASA-e objavili su u srijedu uzbudljivu vijest – tamne pjege pronađene na stijeni na Marsu možda su prvi konkretan dokaz da je na Crvenom planetu nekada postojao život. Riječ je o uzorku koji je rover Perseverance prikupio prošle godine, a analiza je objavljena u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Iako su potrebna dodatna istraživanja, znanstveni tim zasad ne vidi drugo uvjerljivo objašnjenje, prenosi CNN.
„Nakon godinu dana proučavanja, znanstvenici su se vratili s izjavom: ‘Ne možemo pronaći drugo logično objašnjenje’. Dakle, moguće je da je ovo najjasniji znak postojanja života na Marsu koji smo ikada otkrili“, rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja NASA-e Sean Duffy.
Uzorak iz regije oblikovane vodom
Uzorak pod nazivom Sapphire Canyon izdvojen je iz stijene Cheyava Falls u srpnju 2024., na rubu nekadašnjeg riječnog sustava Neretva Vallis – područja koje je prije više od tri milijarde godina oblikovala voda koja se ulijevala u krater Jezero. Rover je sletio u taj krater još u veljači 2021. kako bi istraživao drevno jezersko korito u potrazi za stijenama koje su u kontaktu s vodom mogle biti promijenjene, što bi moglo ukazivati na uvjete pogodne za život.
Premda se uzorak još uvijek nalazi unutar metalne cijevi – milijunima kilometara udaljen na Marsu – znanstvenici vjeruju da upravo on nosi veliki potencijal u potrazi za mikrobnim životom.
„Otkrivanje mogućeg biosignala – obilježja koje bi moglo biti povezano s biološkim procesima – rezultat je višegodišnjeg rada i suradnje više od tisuću znanstvenika i inženjera iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja te brojnih partnerskih institucija u SAD-u i svijetu“, objasnila je Katie Stack Morgan, znanstvenica zadužena za misiju Perseverance.
Kako su nastale pjege?
Rover je pomoću kamere Mastcam-Z snimio stijenu prije uzimanja uzorka, a NASA je prve rezultate objavila krajem srpnja 2024. Najnovija objava rezultat je opsežne znanstvene provjere i dodatne analize podataka, rekao je Joel Hurowitz, glavni autor studije i planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Stony Brook.
Znanstvenici se nadaju da će uzorak jednog dana stići na Zemlju, gdje bi se mogao detaljno analizirati u laboratorijima. No trenutno nije jasno kako će to ostvariti, budući da prijedlog Bijele kuće uključuje značajno smanjenje NASA-inog znanstvenog budžeta.
„Analiziramo sve opcije – tehnologiju, proračun, vremenski okvir – kako bismo odlučili kako najbrže i najefikasnije vratiti uzorke“, rekao je Duffy.
Stijena Cheyava Falls, nazvana po jednom od slapova u Velikom kanjonu, pokazala je dvije vrste zanimljivih uzoraka – sitne crne točkice koje je tim nazvao "paprene točke" te veće, nepravilne „leopardove pjege“. Korištenjem instrumenta SHERLOC, Perseverance je detektirao prisutnost organskih spojeva – molekula koje su temelj života na Zemlji, prenosi CNN.
Bijele vene unutar stijene sastoje se od kalcijevog sulfata, što je jasan znak da je nekada kroz stijenu tekla voda. U samim pjegama otkriveni su željezo i fosfati – elementi koji mogu predstavljati izvor energije za mikroorganizme. Nadalje, između bijelih vena pronađen je i hematit, mineral zaslužan za prepoznatljivu crvenu boju Marsa.
Znanstvenici vjeruju da su kemijske reakcije s hematitom mogle promijeniti boju stijene, otpuštajući željezo i fosfate i stvarajući pjege – proces koji može stvoriti uvjete za život.
Pretpostavlja se da je stijena prvotno nastala od mulja bogatog organskim tvarima, koji se s vremenom pretvorio u čvrstu stijenu. Voda je naknadno prodrla kroz pukotine, ostavljajući za sobom mineralne naslage koje danas oblikuju ovaj neobičan uzorak.
Od trenutka slijetanja na Mars, Perseverance istražuje krater Jezero i ostatke drevnog riječnog sustava u potrazi za mikrofosilima. Brojni uzorci su već prikupljeni i predviđeni za povratak na Zemlju u budućim misijama – no kako to točno izvesti, još je pitanje.
„Ovim otkrićem dolazimo još jedan korak bliže odgovoru na jedno od najvažnijih pitanja čovječanstva – jesmo li sami u svemiru?“ zaključila je Nicky Fox, voditeljica NASA-inog znanstvenog odjela.
Otvori KEKS Pay
