Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj ovog ljeta ostaje kod kuće, a najčešći je razlog (60% u odnosu na lanjskih 56%) nedostatak financijskih sredstava, potvrdilo je istraživanje koje je na uzorku od oko 500 ispitanika provela Alma Career Croatia, poznata po portalu MojPosao.
Rezultati govore kako hrvatski zaposlenici ovog ljeta nešto opreznije planiraju odmor. Udio onih koji ove godine neće na ljetovanje u godini dana je porastao s 27 na 32%. Prema istraživanju, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, no u odnosu na 2025. raste broj radnika koji tijekom ljeta planiraju iskoristiti manje dana godišnjeg odmora, kao i onih koji uopće ne planiraju putovanje. Do najviše sedam dana godišnjeg koristit će 21% ispitanika, u odnosu na 15% lani. S druge strane, broj onih koji će odmarati 21 dan ili dulje prepolovio se (lani ih je bilo 7, a sada 3%). Najčešći izbor ipak ostaje odmor u trajanju od 8 do 10 dana, koji planira 37% ispitanika. Onih koji će se odmarati između 11 i 15 dana je 29%, dok 10% zaposlenika planira godišnji u trajanju između 15 i 20 dana.
Hrvatska je kao destinacija i dalje prvi izbor. Više od polovice sudionika istraživanja (56%) ljetovat će u zemlji, što je neznatno manje nego prošle godine (58%). Udio onih koji će putovati u inozemstvo pao je s 21 na 17%. Oni koji ljetuju u Hrvatskoj najčešće biraju klasičan odmor od jednog do dva tjedna. Čak 78% njih planira odmarati se između 8 i 15 dana, dok oni koji putuju u inozemstvo češće biraju ili vrlo kratka (21%) ili znatno dulja putovanja (7%).
Neke kompanije, osobito u SAD-u, eksperimentiraju s modelom neograničenog broja dana godišnjeg odmora – i taj je koncept privlačan i hrvatskim zaposlenicima. No istodobno sumnjaju koliko bi ga bilo moguće kvalitetno i pošteno primijeniti u hrvatskome poslovnom okruženju. Najčešće dvojbe odnose se na moguće skrivene zamke takvog modela. Primjerice, neizrečeni pritisak da se ne koristi “previše” slobodnih dana, nejasna očekivanja poslodavaca te pitanje bi li zaposlenici uopće osjećali dovoljno sigurnosti da takvu pogodnost koriste bez straha da će ih se zbog toga negativno percipirati. S druge strane, dio ispitanika smatra da bi veća sloboda u korištenju godišnjeg odmora mogla dovesti do odmornijih, zadovoljnijih i produktivnijih zaposlenika, dok ih dio upozorava da bi bez jasno postavljenih pravila i odgovornosti moglo doći i do zloupotrebe sustava.
FOTO Sezona čuvanja mjesta na plaži počela: Redari na Pagu krenuli u akciju, jedna stvar posebno ih je iznenadila