Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskoga sustava, nakon prvih koraka pred medijima, u javnoj komunikaciji sada je malo izravnija i opuštenija.
„Nezahvalno je davati intervju uživo, u eter. Često se ne gleda bit onoga što govorite, nego forma“, objašnjava Nada Šikić.
Na nedavno neprecizno novinarsko pitanje o tome odakle dolazi novac u ministarstvo koje raspolaže s gotovo 42 milijarde kuna i kako se puni državni proračun, odgovorila je pomalo zbunjeno. Božo Petrov ju je u medijima branio da to ne mora ni znati.
„Godinama sam bila predavač na fakultetu i nije mi bilo strano da mi student postavi pitanje na koje u tom trenutku nemam odgovor. Ja bih rekla da ću za sljedeće predavanje to proučiti i dati točan odgovor jer ne volim improvizirati. Nitko nije zaslužio da mu se da nepotpun odgovor“, smatra ministrica.
No, tko je zapravo Nada Šikić?
Njena životna priča počela je 25. ožujka 1955. u Slavonskom Brodu, kad je rođena. Nada Šikić je po majci češkoga podrijetla. Njen djed Anton Lozert je kao vojnik prije Prvog svjetskog rata došao u Bosnu i Hercegovinu. U Mostaru se oženio Marijom Tadić, koja je 1919. rodila Paulu, majku ministrice Nade Šikić. Po očevoj strani, Šikići su iz Like. Leopold i Marija Šikić su se 1905. doselili iz Like u Slavoniju. Uz ostalu djecu, u Brodu su 1914. dobili Matu, oca današnje ministrice.
Nitko se njen u prošlosti nije bavio politkom niti je politika bila dominantna.
„Moj pokojni otac je bio radnik, a majka službenica. U Slavonskom Brodu pohađala sam osnovnu školu i završila klasičnu gimnaziju, a potom upisala medicinu u Zagrebu. Bio je to isključivo moj izbor. Završila sam specijalizaciju iz neurologije, magistrirala, doktorirala. Profesor koji je odredio moju karijeru je Dubravko Božičević, on je bio sigurno jedan od najboljih neurologa koje je Hrvatska ikada imala“, kaže Nada Šikić koja je od 1998. do 2009. predavala na zdravstvenim veleučilištima u Zagrebu i Mostaru te na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu za defektologiju.
Ako je suditi po katalogu znanstvenih radova, Nada Šikić je iznimno dobra znanstvenica. Imala je posebno zanimanje za djecu s teškoćama razumijevanja govora.
„U poliklinici SUVAG bavila sam se smetnjama razvoja govora u djece. Bilo je to nepokriveno područje i nisam imala mogućnosti od nekoga nešto naučiti. Ali, kada vidite dijete koje vam dođe u ambulantu, pokušavate mu pomoći na različite načine. Vidite da nešto nije u skladu sa svim dotad opisanim. Imala sam sreću zato što sam pomogla mnogoj djeci na primjerima onoga što mi se pred očima odvijalo“, govori Nada Šikić koja je imala sjajne rezultate kao liječnica.
„Više desetaka djece bi, sasvim sigurno, da nisu dobili pravodobnu stručnu intervenciju, završilo s teškim oblikom autizma.“
Od 2007. bila je najprije članica, a potom i predsjednica Povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, kao i načelnica Odjela za medicinsko vještačenje u postupku žalbe HZMO-a za RH, te viši vještak u Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju.
Ulazak u politiku
Kako je radila kao vještak u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, vidjela je, kaže, da se stvari u našem sustavu ne mogu mijenjati ako niste u poziciji da ih mijenjate. Tako je Nada Šikić ušla u politiku.
„Ulazim izravno u politiku onda kada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje shvaćam da ne možete napraviti nijedan pomak u stručnom smislu ako vas ne prati politika. Bez obzira na drugu političku opciju, prethodnom ministru sam u više navrata sugerirala neka druga rješenja u organizaciji kao i rješavanju stručnih pitanja, ali sugestije nisu bile dobro prihvaćene. Tako sam se odlučila ući i u politiku kako bih pokušala dati struci mogućnost kreiranja politika, kako politike opet ne bi kreirale struku“, objašnjava Nada Šikić svoje motive ulaska u politiku.
„Mislim da je svatko od nas dužan dati svoj obol društvu i pokušati popraviti neke od anomalija“, obrazlaže ministrica Šikić.
Intenzivno se počela baviti politikom prije četiri godine kada je postala predsjednica HDZ-ova Odbora za umirovljenike, mirovinski sustav i socijalnu politiku, jer joj je to područje bilo blisko. Predložena je za ministricu rada i mirovinskog sustava zato što, kako kaže, „nije bilo previše kandidata koji su se bavili tim specifičnim područjem“.
„Mislim da je ovo jedno od najzahtjevnijih ministarstava u Vladi, i po proračunu i po obujmu posla i po specifičnosti. U ovom trenutku je gotovo 300 tisuća nezaposlenih. Imamo mirovinski sustav koji jest održiv, ali će ga biti sve teže održavati ako ne uslijede zapošljavanja. Imamo problem i u području vještačenja“, istaknula je Šikić.
Više od 35.000 predmeta čeka na vještačenje u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Prekršena su sva zakonska i ljudska prava osiguranika koji čekaju na vještačenje. Kako je do toga došlo?
Unatoč protivljenju stručne javnosti, od 1. siječnja 2015. počeo je s radom Zavod za medicinsko vještačenje.
„Mi smo bivšem ministru Mrsiću govorili da su sva vještačenja na jednom mjestu u isto vrijeme za istu osobu nemoguća i nepotrebna. Jer, ako je čovjek došao zbog socijalnih prava, zašto bi se vještačila njegova radna sposobnost!? Ili obrnuto: ako bi netko došao na vještačenje zbog radne sposobnosti, zašto bi se njemu vještačila tjelesna oštećenja ili socijalna prava što nije ni tražio?! Ili, primjerice, kad na vještačenje dođe dijete s teškoćama u razvoju, je li potrebno vještačiti odmah sve ono što mu nikad neće ni trebati?“ pita se Nada Šikić koja kao kvalificirana osoba zna što govori.
Vještaci su, naime, Mirandu Mrsiću stalno ponavljali da nisu stručno ekipirani i da ne znaju vještačiti prava iz drugih sustava, jer za to nisu osposobljeni. Unatoč upozorenjima, za jedinstveno tijelo vještačenja podignut je kredit Svjetske banke. Takvo je tijelo imala samo Bosna i Hercegovina, međutim, i ono je propalo. A propalo je i u Hrvatskoj jer je „Mrsićev zavod“ blokirao vještačenja.
U ovom trenutku samo iz mirovinskog osiguranja čeka oko 25.000 osiguranika uz utvrđivanje socijalnih prava. Tu su i vještačenja djece s teškoćama u razvoju, prava iz zdravstvenog osiguranja, branitelja itd.
„Dio teškoća nastao je jer određena prava iz socijalnog osiguranja nisu vještačena od 2011., što je vjerojatno bila „ušteda bivše ministrice socijalne politike i mladih“ pa je namjenska sredstva vratila u državni proračun. Kasnije je „vaučerima“ odredila plaćanje električne energije najpotrebitijima“, kaže Nada Šikić.
Ono što mene muči jest kategorija ljudi koje poslodavci smatraju nezapošljivima zato što je prošlo puno vremena otkad su radili i ne mogu se uklopiti u radni proces
No, kad se sve zbroji, u ovom trenutku, vjerovali ili ne, u Hrvatskoj 39.622 osobe čekaju na vještačenje. Većina ih neće na red za vještačenje doći ni za godinu dana. Stoga se postavlja pitanje kako riješiti ovaj težak problem.
„Morat ćemo mijenjati zakon. Ali, bez obzira na promjenu zakona, samo iz mirovinskog osiguranja podnesena su 23.444 zahtjeva za vještačenje. To je više od godišnjeg uratka vještačenih slučajeva iz 2014.“ Nada Šikić svjesna je da se takvim kašnjenjima u vještačenjima krši ne samo zakon nego i osnovna ljudska prava.
Ključna stvar je u tome što u Hrvatskoj nitko ne zna zašto se invaliditet vještači po različitim kriterijima iz različitih sustava. Posljedično, zapravo se u Hrvatskoj ne zna tko je osoba s invaliditetom, a tko nije.
„Rješenje je u tome da se naš sustav vještačenja uskladi s europskim i krene na vještačenje funkcionalnih sposobnosti. Što je preostala funkcionalna i radna sposobnost u odnosu na zvanje i zanimanje, može li se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom osposobiti za obavljanje nekih drugih poslova ili ne može? Tek nakon toga se može utvrditi eventualno postojanje trajne, djelomične ili potpune radne nesposobnosti“, objašnjava ministrica Šikić.
Analiza poslovanja HZMO-a
Ali, kako to postići i što je potrebno poduzeti?
„Zatražila sam analizu poslovanja HZMO-a. Utvrđeno je da je tijekom 2015. riješeno oko 40% zahtjeva, ali je cijena tih vještačenja tri puta veća od cijene koja je bila prije stupanja na snagu novog Zakona o vještačenju od 1. siječnja 2015. HZMO ne smije dopustiti svojim osiguranicima ovakav tretman jer je to prevelik rizik. Oni moraju stati u zaštitu svojih osiguranika“, kategorična je ministrica Šikić.
„U postupku revizije (3. stupanj po sadašnjem načinu rada) ne vidi se osiguranik. Potrebno je osigurati dvostupnost postupka vještačenja.“
Kako se Nada Šikić nada da će Vlada pokrenuti zamašnjak gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava „uložit će smjernice za prekvalifikaciju radnika u zanimanja koja su potrebna tržištu, uz zapošljavanje mladih“.
„Mene ne zabrinjavaju toliko mladi ljudi, oni su sposobni, što se pokazalo i njihovim odlaskom na svjetsko tržište rada, oni raspolažu novim znanjima, tehnologijama, lako se adaptiraju. Ono što mene muči jest kategorija ljudi koje poslodavci smatraju nezapošljivima zato što je prošlo puno vremena otkad su radili i ne mogu se uklopiti u radni proces. U tom smislu bit će nužne dokvalifikacije i prekvalifikacije. Tako ćemo te ljude vratiti na tržište rada.“
88 milijuna eura iz EU
Ministarstvo rada je, naime, već ušlo u pregovore i dogovore s poslodavcima. Prekvalifikacija će se, kaže Nada Šikić, plaćati novcem koji će biti povučen iz europskih fondova.
„Imamo jaku ekipu zaduženu za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Za tri tjedna već smo uspjeli vratiti akreditaciju za Europski socijalni fond do 2020., uspjeli smo maknuti suspenziju sredstava. Da to nismo riješili, ta bi sredstva sva bila izgubljena. Moramo povući 88 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda i dobiti sljedeću tranšu od 180 milijuna eura iz istoga fonda. Uza sve to, mi smo uspjeli napraviti projekt koji će biti financiran iz europskih fondova za najpotrebitije među nama, za materijalna sredstva i hranu za socijalno ugroženima“, hvali se ministrica Šikić koja najavljuje „atraktivna“ radna mjesta u najugroženijim hrvatskim pokrajinama, Slavoniji i Lici.
„Ako se tamo naprave centri u kojima će mladi ljudi uspjeti vidjeti svoju budućnost u poslovnoj karijeri, govorimo o IT sektoru, sve je otvoreno. Mi zajedno s Ministarstvom obrazovanja moramo stvoriti programe za zanimanja budućnosti. Ne znam što će nam toliki ekonomisti, menadžeri i pravnici?! Čime će oni upravljati? Sigurna sam da ima jako puno djece koja svoju budućnost vide IT sektoru“, tvrdi ministrica Šikić.
>> Ministrica Šikić: Ne znam odakle se sveukupno skuplja novac za državni budžet
>> Nada Šikić – ministrica čuđenja u svijetu
to je užasno loša referenca, u zavodu za vještačenja od 2007. a svi znaju da lažnih umirovljenika i invalida ima na desetine tisuća.