Trakavica oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda nastavlja se i dalje. Danas je troje kandidata za čelnu pravosudnu funkciju – Aleksandra Maganić, Mirta Matić i Šime Savić – saslušano na saborskom Odboru za pravosuđe, no glasanje o kandidatima na kraju je odgođeno. Naime, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja još je prošlog tjedna zatražio informacije vezane uz medijske navode da je Mirta Matić, kandidatkinja koju predsjednik države planira predložiti za predsjednicu Vrhovnog suda, svojem bivšem suprugu odavala informacije iz istraga te ga upozorila da se protiv njega vode izvodi.
Članovi Odbora danas su zbog toga s 11 glasova "za" zatražili od DORH-a deklasificiranje tog dokumenta zbog važnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda, da bi HDZ potom predložio i da se o kandidatima glasa tek nakon što se svi zastupnici u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, upoznaju sa sadržajem tog dokumenta, što je također prihvaćeno iako je i dosad uvid u dokument bio omogućen svim zastupnicima koji to žele u saborskim službama. Uz potpis da neće otkrivati sadržaj dokumenta.
Na optužbe koje su joj se zadnjih tjedana stavljale na teret odgovorila je danas i sama Mirta Matić, koja je već ranije dobila potporu Opće sjednice Vrhovnog suda za svoju kandidaturu. Nakon izlaganja šefa Odbora Nikole Grmoje, koji joj je spočitnuo što se nije osvrnula na problematične navode o njenom imenovanju, točnije na optužbe da je bivšem suprugu odala da je pod nadzorom, Matić je poručila da je ona to javno demantirala.
– Nisam se u predstavljanju programa očitovala o medijskim napisima. Ja sam od svjedoka u jednom postupku postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude. Nisam počinila kazneno djelo, a glasno ću reći: svi imaju moju dozvolu da iznesu sve moje transkripte razgovora i iskaze. Nemam se čega u svom životu sramiti pa tako ni toga – kazala je Matić. Odgovorila je potom i na Grmojina dodatna pitanja, od onoga je li imala mobitel koji je glasio na tvrtku bivšeg supruga, je li s njegovom sestrom razgovarala da je on pod mjerama, je li o tome razgovarala sa Zoranom Bajićem.
– Svi odgovori na ta pitanja su u predmetu, tako da ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovoriti – kazala je Matić. Šef Odbora Grmoja tražio je danas i da se na sjednicu pozive glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, i to iz dva razloga. Prvo, kako bi obrazložio osnovane sumnje u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, ali isto tako i zbog osnovane sumnje u ozbiljne propuste DORH-a u postupcima povezanim sa sutkinjom i predsjednikovom kandidatkinjom za šeficu Vrhovnog suda Mirtom Matić.
– Šest godina Mikulić je bio glavni državni inspektor, a onda ga je u četvrtak Vlada smijenila nekoliko sati prije nego što je uhićen zbog korupcije. Predsjednik Vlade je ustvrdio kako Mikulićeva smjena nije povezana s uhićenjem, a nadam se da u Odboru za pravosuđe ipak nema ozbiljne osobe koja bi zastupala tu fantastičnu priču. Kolokvijalno rečeno, jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a – kazao je Grmoja.
Hoće li DORH dokument za koji Grmoja tvrdi da kompromitira Matić na kraju deklasificirati, tek će se vidjeti. Kao što će se vidjeti i kako će se Odbor postaviti ako DORH to odbije napraviti.
Da se o predsjedniku Vrhovnog suda ne može odlučivati na temelju tajnih dokumenata, ustvrdila je danas i profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, koja je na sjednici poručila da ne može biti nikakvih klasificiranih dokumenata, ne samo u odnosu na Sabor, nego u odnosu na kandidatkinju. Koja isto tako, dodala je Đurđević, mora imati pravo na optužbe koje joj se spočitavaju i odgovoriti.
– Igramo opasnu igru jer pokazujemo da se kazneni postupak može instrumentalizirati u interesu politike. Radi se o nevjerojatnoj povredi vladavine prava – kazala je Đurđević, na što joj je Grmoja spočitnuo da drži predavanje.
Inače, još prošlog tjedna iz izvora bliskih Uredu predsjednika mogle su se čuti informacije da će Mirta Matić, bez obzira na sve što se događalo na Odboru za pravosuđe, ostati kandidatkinja predsjednika države Zorana Milanovića, koji po Ustavu predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Isto tako, poznata je i informacija da je Mirta Matić prošla provjeru SOA-e.
– Ona je osoba visoke reputacije i mislim da će dobiti većinu na saborskom Odboru za pravosuđe i potom biti potvrđena na plenarnoj sjednici – kazao je Milanović nedavno.
Kada će se održati glasanje o kandidatima i hoće li se čelno mjesto na Vrhovnog suda devet mjeseci od smrti bivšeg predsjednika Radovana Dobronića konačno popuniti, u ovom je trenutku teško reći. Većina naših sugovornika neslužbeno je optimistična i vjeruje da će se u ovom trećem pokušaju izbor ipak završiti. Naime, treći javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda DSV je objavio u rujnu. Prethodni je poništen nakon što je predsjednik države priopćio Saboru da neće predložiti profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić, koja se na drugi poziv jedina i javila. Prvi pokušaj izbora propao je pak kada je Milanović za šeficu Vrhovnog suda predložio sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Sandru Artuković Kunšt, koja potporu Sabora nije dobila i za koju je premijer kazao kako ga "nije impresionirala".
Otvori KEKS Pay
Bez lustracije Hrvatska nema budućnost. To što iznova i iznova na važne pozicije dolaze mrzitelji svega hrvatskog nemoze se niti u kojem slučaju zvati napredak u demokraciji.