Danas je 145. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je kasno u nedjelju naloge za smjenu čelnika ukrajinske Službe državne sigurnosti i glavne tužiteljice. Naredbe za smjenu šefa ukrajinske službe sigurnosti Ivana Bakanova, prijatelja Zelenskog iz djetinjstva, i glavne tužiteljice Irine Venediktove, koja vodi napore za procesuiranje ruskih ratnih zločina u Ukrajini, objavljene su na službenoj stranici predsjednika.
Zelenski je objavio da više od 60 zaposlenika njihovih službi radi protiv Ukrajine na teritoriju pod ruskom okupacijom te da je pokrenut 651 kazneni postupak za veleizdaju i kolaboraciju s Rusijom djelatnika tužiteljstava, istražnih tijela i službi sigurnosti.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
VIDEO Jedan od najsmrtonosnijih napada: Ruske rakete pogodile grad Vinicu, najmanje 20 mrtvih.
Tijek događaja:
21:44 - Ukrajinske oružane snage objavile su najnovije brojke o evakuiranim civima.
Kako se navodi, iz okupirane harkivske Oblasti evakuirano je 943 civila, uključujući i 216 djece. Guverner Sinjehubov objavio je kako su i vlasti i dobrovoljci sudjelovali u evakuaciji.
21:24 - Veleposlanici iz EU, Švicarske i Izraela danas su posjetili posjetili Vinicu, ukrajinski grad koji je prošloga tjedna bio pod jakim napadima ruskih snaga.
⚡️ Ambassadors from EU, Switzerland, Israel visit Vinnytsia.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) July 18, 2022
Diplomats paid a solidarity visit to Vinnytsia, where 24 civilians were killed by a Russian missile strike on July 14. The missiles hit the central square and a concert venue.
📷 EU delegation in Ukraine pic.twitter.com/ieOatxZcoO
20:01 - Ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije poslat će dodatnih 500 milijuna eura Ukrajini , čime je sigurnosna potpora bloka od veljače porasla na 2,5 milijardi eura.
"Danas je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a postignut politički dogovor o petom valu vojne pomoći Ukrajini", rekla je u izjavi švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde, a prenosi Reuters.
17:45 - Ruski dobavljač plina Gazprom proglasio je 'višu silu' u obrazloženju smanjenih isporuka plina najmanje jednom velikom klijentu u Europi od sredine lipnja, prema dokumentu koji je Reters dobio na uvid.
Gazprom je prošle srijede upozorio da ne može jamčiti sigurno poslovanje ključnog dijela plinovoda Sjeverni tok 1 kojim doprema plin u Njemačku budući da nije siguran hoće li mu biti vraćena turbina poslana Siemensu radi servisa.
Ruska kompanija smanjila je sredinom lipnja isporuke plina Njemačkoj za 60 posto zbog, kako su naveli, kašnjenja turbine sa servisa. Siemens je turbinu poslao u tvornicu u Kanadi koja ju je blokirala budući daje Rusiji uvela sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Prošlog četvrtka Gazprom je aktivirao klauzulu o 'višoj sili' kako bi se zaštitio od plaćanja odštete za smanjene isporuke pojedinim klijentima u Europi od 14. lipnja, tvrdeći da ugovorne obaveze nije ispunio zbog "izvanrednih" okolnosti, prema dokumentu od 14. srpnja.
To znači da Gazprom ne mora plaćati naknadu za smanjenu isporuku plina.
Prema izvoru iz trgovačkih krugova koji je želio ostati neimenovan, pismo se odnosi na smanjene pošiljke plinovodom Sjeverni tok 1, glavnim opskrbnim pravcem prema Njemačkoj.
U Gazpromu nisu odgovorili na Reutersov upit da komentiraju objavu 'više sile'.
17:40 - Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je optužilo Rusiju da nezakonito postupa s ukrajinskim ratnim zarobljenicima i da ih koristi u političke svrhe te je zatražilo humano postupanje sa zarobljenim strancima koji se bore za Ukrajinu.
Ministarstvo je pozvalo Rusiju da se strogo pridržava odredbi međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući i Ženevske konvencije iz 1949. koje definiraju međunarodne pravne standarde za odnos prema zarobljenicima.
"Ukrajina osuđuje nezakonito postupanje Ruske Federacije prema ukrajinskim ratnim zarobljenicima, posebice njihovo korištenje u političke svrhe", priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.
Od ruske strane zahtijevamo da se strogo pridržava odredbi međunarodnoga humanitarnog prava, posebice Ženevske konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima i prema pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine koji su ratni zarobljenici."
Ističe se i da su "svi strani državljani i osobe bez državljanstva" koji se bore na ukrajinskom teritoriju na strani ukrajinskih oružanih snaga dobrovoljno primljeni u vojnu službu u skladu s ukrajinskim zakonom.
"Te su osobe pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, na koje se, u skladu s odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti žrtava rata iz 1949. i Dodatnog protokola I. iz 1977. primjenjuje pravni status boraca", stoji u priopćenju.
"Ovaj status, među ostalim, takvim osobama daje pravo da ih se tretira kao ratne zarobljenike, u slučaju da ih zarobe pripadnici neprijateljskih vojnih snaga."
17:27 - Rusija ostaje jamac Dejtonskog sporazuma i nastavlja tretirati BiH kao "prijateljsku državu", priopćili su u ponedjeljak iz veleposlanstva Rusije u Sarajevu reagirajući na taj način na snažne poruke Zapada koje upozoravaju da bi zapadni Balkan pa tako i BiH mogli postati novi poligon za rusko destabiliziranje stanja u Europi.
Takva upozorenja tijekom prošlotjednog posjeta BiH iznijela je zamjenica pomoćnika američkog ministra obrane Laura Cooper koja je ocijenila kao ruska agresija na Ukrajinu ne napreduje sukladno planovima Kremlja pa Rusima ostaje samo da pokušaju podijeliti zapadne saveznike i tako olabaviti pritisak sankcija kojemu su izloženi.
"Moramo biti svjesni da Kremlj, suočen s tako ujedinjenim otporom i tolikom snagom NATO-a koji je ojačao istočno krilo na dosad neviđen način, traži kako da odvuče pažnju i da nas podijeli, što bi im omogućilo da vrate snagu. To bi se moglo osjetiti ovdje u ovoj regiji. Već smo vidjeli kako je Rusija to radila ranije, vidimo kako u regiji i to i ovdje u BiH instrumentalizira korupciju te opskrbu energijom", kazala je uz ostalo Cooper u intervjuu za lokalne medije.
Iz ruskog su veleposlanstva na to reagirali posebnim komentarom u kojemu su ocijenili kako su to insinuacije bez uporišta te kako će Rusija naći načina da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini a u odnosu na BiH ponašat će se kao da joj je ta zemlja prijatelj no naznačili su kako nisu baš sretni izjavama nekih od njenih političara koji rusku agresiju oštro osuđuju.
Rat protiv Ukrajine uglavnom osuđuju hrvatski i bošnjački političari dok su gotovo svi iz Republike Srpske uz Rusiju.
"Rusija, unatoč izjavama i akcijama nekih političara, strpljivo nastavlja smatrati BiH prijateljskom državom. To se odnosi i na suradnju na području goriva i energije čija je važnost kao što je već očigledno, postala jasna stanovnicima mnogih zemalja", stoji u komentaru u kojemu s očevidno aludirana činjenicu da je u opskrbi energetnima poput plina BiH trenutačno potpuno ovisna o ruskom Gazpromu.
Iz ruskog su veleposlanstva naveli i kako će "unatoč svim jadnim intrigama zapadnih partnera" Moskva ostati jamac Dejtonskog sporazuma odnosno kako će se zalagati za to da narodi i građani BiH sami odlučuju o svojoj sudbini.
16:34 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Tayyip Erdogan razgovarat će u utorak u Teheranu o izvozu ukrajinskog žita, objavio je u ponedjeljak Kremlj.
Očekuje se da će Rusija, Ukrajina, Turska i Ujedinjeni narodi kasnije ovaj tjedan potpisati sporazum o nastavku izvoza žita iz Ukrajine preko Crnog mora.
Putinu i Erdoganu će se priključiti iranski predsjednik Ebrahim Raisi na razgovorima o Siriji gdje su sve tri zemlje vojno angažirane.
Ukrajinske crnomorske luke, donedavno glavne točke za izvoz poljoprivrednih proizvoda, blokirane su otkako je Rusija u veljači pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Dvije zemlje su veliki izvoznici žita na globalna tržišta. Rusija je također veliki proizvođač umjetnog gnojiva, a Ukrajina ulja.
15:49 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je rekao da je nemoguće odsjeći Rusiju od ostatka svijeta te da sankcije koje su Rusiji uvele zapadne zemlje neće vratiti kazaljku na satu unatrag, kada je posrijedi razvoj Rusije.
15:02 - Protok plina iz Njemačke u Poljsku plinovodom Yamal-Europe porastao je u ponedjeljak 14 posto, pokazali su u ponedjeljak podaci operatera plinovoda Gascade.
Jutros je na mjernom mjestu Mallnow iz Njemačke u Poljsku izlazilo 3.460.304 kilovatsati plina po satu, usporedbi s 3.044.047 kilovatsati po satu u ponoć.
Plinovod Yamal-Europe dostavlja ruski plin u Europu, ali Moskva je u svibnju zabranila poslovanje s vlasnikom poljskog dijela plinovoda zbog zapadnih sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Rusija je u međuvremenu potpuno obustavile i isporuke u Njemačku plinovodom Sjeverni tok 1 zbog redovnog godišnjeg održavanja koje je počelo 11. srpnja, pokazali su podaci operatera.
11:33 - Šest ljudi poginulo je u ponedjeljak u ruskom granatiranju grada Torecka u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, objavila je ukrajinska državna služba za hitne slučajeve. Reuters javlja da je agencija u priopćenju rekla da su spasioci izvukli pet tijela iz ruševina dvokatnice, a da je još jedna osoba umrla u bolnici.
11:00 - Dnevni operativni brifing objavljen je iz samoproglašene Narodne Republike Donjeck. Tvrde da njezine snage, uz snage Rusije i slične samoproglašene Narodne Republike Luhansk, sada kontroliraju 253 "oslobođena" naselja. Ovo je blagi porast u odnosu na broj objavljen prošli tjedan. Tvrdi se da su 12 od tih naselja granatirale ukrajinske snage u posljednja 24 sata. Nema izvješća o žrtvama.
10:34 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu naredio je generalima da im prioritet bude uništavanje ukrajinskih raketa dugog dometa i topničkog oružja isporučenog sa zapada, nakon što su ga ukrajinske snage koristile za napad na ruske opskrbne linije. Gotovo pet mjeseci nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu 24. veljače, ruske snage prodiru kroz područje Donbasa u istočnoj Ukrajini i sada zauzimaju oko petinu zemlje.
Šojgu, jedan od Putinovih najbližih saveznika, posjetio je skupinu Vostok koja se bori u Ukrajini, priopćilo je ministarstvo obrane. Šojgu je "naredio zapovjedniku da daju prioritet (uništenju) neprijateljskih raketa dugog dometa i topničkog oružja", dodaje se u priopćenju.
Ministarstvo obrane je priopćilo da je oružje korišteno za granatiranje stambenih područja Donbasa pod ruskom kontrolom i za namjerno paljenje polja pšenice i silosa za skladištenje žitarica.
Reuters nije uspio provjeriti informacije s bojnog polja ni s jedne strane.
Televizijski kanal Zvezda prikazao je Šojgua, u borbenoj odori, kako se obraća zajedno sa zamjenikom ministra obrane Junus-Bekom Jevkurovim.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici isporučili su Ukrajini oružje vrijedno milijarde dolara od početka ruske invazije, uključujući oružje dugog dometa koje počinje pomagati na bojnom polju, kako tvrdi Kijev.
Ukrajina je objavila da je izvela niz uspješnih napada na 30 ruskih logističkih centara i skladišta sa streljivom. Koristila je nekoliko raketnih sustava za višestruko lansiranje koje joj je nedavno isporučio zapad.
Moskva na brifinzima ministarstva obrane naglašava da je napadnuta oružjem sa zapada i optužuje Ukrajinu za korištenje dalekometnog oružja za napade na stambena područja u regijama Donbasa pod kontrolom separatista.
Vođa separatista Denis Pušilin rekao je u četvrtak da su ubijene dvije osobe u ukrajinskom granatiranju autobusne stanice u gradu Donjecku u istočnoj Ukrajini.
Savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Anton Heraščenko optužio je ruske snage na društvenim mrežama da su napale središte Donjecka, a za to okrivile Ukrajinu.
9:56 - Ukrajinski guverner Luhanska, Serhai Haidai na Telegramu je objavio kako se dio regije Luhansk i dalje odupire ruskoj okupaciji i "ne propušta neprijatelja".
Kaže da se granatiranje nastavlja neprestano, te da “Rusi i dalje gube ljudstvo i opremu u našoj regiji”.
On implicira da su ukrajinske grupe otpora aktivne u okupiranim područjima Luhanska, komentirajući da"lokalno stanovništvo u podzemlju pomaže nam u održavanju obrane."
8:57 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva tvrdi da je Rusija koristila privatnu vojnu tvrtku Wagner u Ukrajini i da će gubici koje su pretrpjeli vjerojatno utjecati na njihovu učinkovitost.
"Rusija je koristila privatnu vojnu tvrtku Wagner za pojačanje snaga na prvoj liniji i ublažavanje manjka popunjavanja i gubitaka. Wagner je gotovo sigurno odigrao središnju ulogu u nedavnim borbama, uključujući zauzimanje Popasne i Lysyschanska. Ova borba je nanijela velike gubitke grupi. Wagner snižava standarde zapošljavanja, zapošljava osuđenike i osobe koje su ranije bile na crnoj listi. Novim regrutima dostupna je vrlo ograničena obuka", stoji u izvješću.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 18 July 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) July 18, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/FLMyNFy4J2
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/F4p4UkX1KT
8:55 - Valentyn Reznichenko, guverner regije Dnjepropetrovsk, objavio je na Telegramu da je tijekom noći pucano na grad Nikopolj u njegovoj regiji.
"Ruske trupe su tijekom noći nekoliko puta gađale Nikopolj protuzračnim topovima. Na stambene četvrti i gradsku infrastrukturu ispaljeno je više od 60 granata. Jedna osoba je ozlijeđena. Riječ je o 75-godišnjoj ženi. Ona je u bolnici. Uništeno je na desetke privatnih stambenih zgrada", kazao je.
8:30 - Kina nije strana u ukrajinskoj krizi, ali neće sjediti prekriženih ruku, navodno je rekao kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi tijekom telefonskog razgovora sa svojim mađarskim kolegom Peterom Szijjártóom.
Yi i Szijjarto razgovarali su telefonom u nedjelju o bilateralnim vezama između zemalja i ukrajinskoj krizi, navodi se u izvješću kineske novinske agencije Xinhua.
Ruska državna medijska agencija RIA Novosti prenijela je Yijeve riječi:
"Kina nije strana u ukrajinskoj krizi, ali mi nećemo biti ravnodušni promatrač i, štoviše, nećemo dolijevati ulje na vatru, uvijek smo bili ustrajni i dosljedni u poticanju mira i pregovora”.
Lekcije iz ukrajinske krize su "duboke i vrijedne dobrog učenja za sve strane", istaknuo je Wang, rekavši da bi dugoročno strane trebale razgovarati o izgradnji uravnoteženog, učinkovitog i održivog europskog sigurnosnog okvira, kako bi se ostvario trajni mir i sigurnosti.
8:11 - Očekuje se da će se ministri vanjskih poslova EU-a sastati u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi razgovarali o sankcijama, rekao je visoki dužnosnik EU-a. Među mjerama koje se razmatraju je zabrana kupnje zlata iz Rusije, potez koji su već pokrenuli međunarodni partneri.
EU bi također mogla djelovati kako bi nametnula sankcije dodatnim ruskim pojedincima.
Visoki dužnosnik EU rekao je agenciji France-Presse da će EU vjerojatno raspravljati o novim sankcijama na sastanku, ali neće odmah donijeti odluku. Nove mjere dolaze dok se "ruski brutalni rat protiv Ukrajine nastavlja bez jenjavanja", rekla je Ursula Von der Leyen u izjavi.
Stoga danas predlažemo da pooštrimo naše teške sankcije EU-a protiv Kremlja, učinkovitije ih provedemo i produžimo do siječnja 2023. Moskva mora nastaviti plaćati visoku cijenu za svoju agresiju.”
Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, dodao je:
Sankcije EU-a su oštre i teško pogađaju. Nastavljamo ciljati na one koji su bliski Putinu i Kremlju... Također ću Vijeću predstaviti prijedloge za stavljanje na popis više pojedinaca i entiteta, s njihovom zamrznutom imovinom i ograničenjem mogućnosti putovanja.”
7:10 - Rusija se priprema za sljedeću fazu svoje ofenzive u Ukrajini, prema ukrajinskim i britanskim vojnim dužnosnicima nakon što je njihova vojska tvrdila da je poduzela "operativnu stanku".
Ukrajinska vojska rekla je da se čini da Rusija pregrupira jedinice za ofenzivu prema Slovjansku, simbolično važnom gradu koji drži Ukrajina u istočnoj regiji Donjecka.
Britansko ministarstvo obrane dodalo je da Rusija također jača svoje obrambene položaje na okupiranim područjima u južnoj Ukrajini.
06:05 - Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov rekao je da Rusi pripremaju "referendum" u Melitopolju za početak rujna
Kako je naveo, Rusi idu od vrata do vrata i provode popis stanovništva u gradu. Fedorov je dodao da će oni koji podržavaju Ukrajinu biti prisilno poslani iz Zaporoške oblasti.
06:02 - Gradonačelnik Mikolajiva Oleksandr Sienkevych izvijestio je da se u Mikolajivu tijekom noći 18. srpnja čulo oko 10 eksplozija, prenosi The Kyiv Independent.
06:00 - Ruskinja Marina Ovsjanikova, koja je u ožujku u programu državne televizije uživo prosvjedovala protiv invazije na Ukrajinu, nakratko je uhićena u Moskvi, pokazuju objave na njezinim kanalima na društvenim medijima.
"Marina je uhićena", stoji u objavi na njezinom kanalu na Telegramu, ispod slika dvojice policajaca koji je vode prema bijelom kombiju. Ubrzo nakon toga Ovsjanikova je na svojoj Facebook stranici objavila svoju sliku s dva psa.
"Išla sam u šetnju sa psima, tek što sam prošla kroz vrata, prišli su mi ljudi u uniformama", napisala je. "Sada sjedim u ministarstvu unutarnjih poslova Krasnoselski", napisala je misleći na policijsku stanicu u Moskvi.
Tri sata nakon toga Ovsjanikova je napisala da je puštena. "Kod kuće. Sve je u redu", napisala je na Facebooku. "Ali sada znam da je uvijek bolje ponijeti kovčeg i putovnicu, ako ideš van."
Ovsjanikova je postala poznata u ožujku nakon što je za vrijeme vijesti upala u studio na ruskoj državnoj televiziji, gdje je u to vrijeme bila zaposlena, i osudila rat u Ukrajini. Novčano je kažnjena za kršenje zakona o prosvjedima.
Njezino kratko uhićenje u nedjelju uslijedilo je nakon objava 15. srpnja na društvenim mrežama u kojima je snimljena s plakatom kojim se ruskoga predsjednika Vladimira Putina naziva ubojicom, a njegove vojnike fašistima. "Koliko još djece mora umrijeti prije nego prestanete?" piše na plakatu.
Njemačka medijska kuća Welt u travnju je angažirala Ovsjanikovu kao dopisnicu. Vratila se u Rusiju početkom ovog mjeseca i na Facebooku napisala da se bila prisiljena vratiti zbog borbe za skrbništvo nad djetetom u sudskom sporu protiv muža.
Rusi kreću u novu ofenzivu. Majke i bebe - najvažniji vojni ciljevi - čuvajte se.