Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, potvrdio nam je jučer da će od Vrhovnog suda tražiti delegaciju drugog županijskog suda u "slučaju Lora". Županijsko državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je inicijativu kod Državnog odvjetništva RH da donese prijedlog da se umjesto splitskog odredi drugi sud za vođenje u postupku Lora, izvijestila je novinare v. d. županijska državna odvjetnica u Splitu Inka Jurišić. Sve što se događalo u sudnici i izvan nje dovelo je u pitanje objektivno vođenje postupka, kazala je te podsjetila na paljenje svijeća pred zgradom suda, istupe pojedinih javnih dužnosnika, štrajkove glađu. Nastavljeno je to, drži, i od prve minute suđenja, koje je započelo dugim pljeskom nakon što su uvedeni optuženici. Atmosferu u sudnici okarakterizirala je navijačkom jer publika dobacuje i komentira. Svjedoci se ne sjećaju ničega zbog straha, jer im je prijećeno, a iz istog se razloga pojedini svjedoci nisu pojavili.
Umjesto rasvjetljavanja zločina za koji su optužena osmorica bivših pripadnika 72. bojne Vojne policije, pred Županijskim sudom u Splitu u središtu se pozornosti našao lik i djelo splitskog suca koji predsjeda sudskim vijećem. Javnost je već stvorila sliku da tom procesu predsjednik sudskog vijeća Slavko Lozina nije dorastao. Zbog upletanja u pravosuđe - jer je rekao da nije zadovoljan procesom - premijer Račan dobiva, zasluženo, prijekor od predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića. No, ma koliko se držali pravila pravne države i nekomentiranja procesa u tijeku, katastrofalno je za hrvatsko pravosuđe to što je na početku procesa u središtu pozornosti baš - sudac. Suđenje je počeo čestitkom nogometnoj reprezentaciji, što priliči nogometnoj televiziji, ali ne i sudnici. Novinari su mu zamjerili i način izražavanja te to što je dopustio intimnosti obitelji s optuženicima, upustio se i u komentiranje novinskih članaka zajedno s odvjetnicima, zbog čega je ogranak sudskih izvjestitelja Hrvatskoga novinarskog društva tražio ukor za njega. Sucu Lozini pripisuje se i otvoreno podržavanje Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. Prati ga i optužba da je časnika optužena za niz kaznenih djela pustio iz ureda iako je za njim bila raspisana tjeralica.
Zbog svega što se Lozini pripisuje, ni predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić možda ne bi smio zaobići splitski slučaj samo uz elegantnu ogradu.
- Privatno mogu misliti što god hoću, ali, na žalost, svi moramo biti vrlo suzdržani kad je riječ o bilo kojem suđenju - kaže Crnić. Nije želio odgovoriti na pitanje hoće li što poduzeti u splitskom slučaju, jer sudac može, primjerice, na stegovni postupak ako naškodi ugledu suda ili dovede u pitanje svoju nepristranost.
- O tome ne želim govoriti, jer bi i to zapravo moglo utjecati na suđenje - kaže Crnić.
Nije neobično što u Splitu, epicentru stožeraških akcija, svjedoci naglo gube pamćenje. Utječe li na takvu atmosferu osoba predsjednika sudskog vijeća ili ne, pitanje je o kojem suci ne žele govoriti.
- Stvorena je nepovoljna atmosfera za suđenje. Ne mogu ni ja, kao dugogodišnji sudac, komentirati što je neki drugi sudac trebao napraviti, a kako bi to mogli novinari ili premijer - kaže Ranko Marijan, sudac Županijskog suda u Zagrebu, te citira članak 309. Kaznenog zakona koji brani bilo kome da govori o tome kako bi sudac trebao postupiti.
- Suci mogu pogriješiti, ali o tome jesu li pogriješili odlučiti može samo viši sud - kaže Marijan.
No, jesu li osmorica optužena za ratni zločin u Lori krivi ili ne? O tome je, čini se, već svatko stvorio svoj stav unaprijed, a Marijan kaže kako iz komentara proizlazi da mnogi žele osuđujući presudu kako bi se Hrvatska pokazala svijetu.
Svjedoci koji se ne sjećaju što su prije nekoliko mjeseci govorili u istrazi nisu specijalnost ovoga suđenja. Slično se događa i u drugim slučajevima, pa i u procesu tzv. zločinačkoj organizaciji. Svi se slažu da je zakon o zaštiti svjedoka trebalo odavno napraviti. Svjedoci u suđenju Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu i ostalima iz gospićke skupine imaju znatno bolje sjećanje već sada, a i atmosfera u riječkoj sudnici pod strogim vodstvom Ike Šarić ipak je - posve drukčija i zbog tog suđenja zacijelo hrvatsko pravosuđe neće biti meta međunarodnih promatrača.
S. Perica, D. Miljuš, Dr. Miljuš
Otvori KEKS Pay
