Donald Trump uvodi carine na uvoz robe u SAD. Očekuju se tektonski poremećaji, svjetske burze već su reagirale padom. Zavladala je poprilična panika u cijelom svijetu. Što stoji iza svega i zašto to Trump radi komentirao je za Večernji TV ekonomski stručnjak i bivši ministar gospodarstva, profesor Ljubo Jurčić. U pozadini je, kaže Jurčić promjena postojećeg koncepta organizacije svijeta, kakvu imamo od Drugog svjetskog rata.
- Japan i Njemačka su bili porušeni, Nigerija, Južnoafrička Republika, Indija na dnu razvoja, tako da je dominantan utjecaj na ekonomsku, trgovačku i financijsku organizaciju svijeta od 1945. godine imala Amerika. Možete zamisliti kapacitete koji su ostali iz proizvodnje za Drugi svjetski rat. Stotine tisuća tenkova, aviona, ostatke naoružanja..- koje je SAD trebao pretvoriti u mirnodopsku proizvodnju. Za to im je trebalo slobodno svjetsko tržište, pristup tim tržištima i pristup sirovinama. I tako je Amerika počela aliberalizam, smanjivati carine i ostale prepreke međunarodnoj trgovini, a Međunarodni monetarni fond je čuvao stabilnost međunarodnih financija, bio svjetski financijski policajac koji je čuvao da kreditorima, kada posude novac nekoj zemlji te novce ne izgube.
Svjetska banka je davala novce manje razvijenim zemljama da mogu razviti infrastrukturu koju je opet radila Amerika- kaže Jurčić. I tako je bilo do 2010. godine kada su se prve promjene počele osjećati razvojem Kine, Japana. Kina je, kaže Jurčić, razvila velike proizvodne kapacitete, tehnološke proizvode, otišla au svemir, počela graditi nosače aviona, avione, kompjutere, mobitele... I njoj je sada, kaže Jurčić, odgovarala ta svjetska infrastruktura koju je izgradila Amerika.
- Sad raste Kina koja je pravi suparnik Americi. U pozadini svega je igra da se uspori Kinu-kaže Jurčić i dodaje kako konkretnih učinaka tu neće biti. Podsjeća na 2009. godinu kada je svijet bio u velikoj ekonomskoj krizi. Kina tada, kaže, krizu nije ni osjetila. Amerika i Europa su padale, Kina je rasla, kaže, i trebalo joj je manje od deset godina da udvostruči bruto domaći proizvod.
- Ne vodi se igra carinama. Taj instrument je vrijedio prije sto godina. Sada imamo utrku u tehnologiji. Kina izbacuje godišnje negdje 2, 3 milijuna inženjera među kojima uvijek postoji vjerojatnost da će njih 30 ili 300 biti wunderkindi kojima će nešto pasti na pamet inovirati - kaže Jurčić.
Na rat carina ne gleda previše dramatično. Izvoz iz Europe u Ameriku iznosi, kaže, dvadeset posto. Kada se to rasporedi po sektorima, najosjetljiviji izvor i sektor su automobili, samim time Njemačka, a onda Nizozemska, Italija i Španjolska. Na pitanje s kime će Europa sada morati razgovarati kaže kako prije svega treba definirati što je Europa.
Imamo Europu u kojoj je 700 milijuna ljudi i imamo EU u kojoj je nešto manje od 500 milijuna ljudi. Je li Europa jedinstvena ili što bi rekao Kissinger, koji je pozivni broj za Europu. Neki koji su više vezani za Ameriku, oni bi naravno imali jedne mjere prema Americi. Oni koji su manje vezani uz Ameriku, imali bi druge mjere. Europa nije homogena. Imat će veliki izazov, a do sada, kada se Europa nije mogla uskladiti, cijenu usklađivanja uvijek je plaćala Njemačka koja je financirala i razvoj Europske unije. Sada je pitanje da li je Njemačka spremna financirati raznolikost u pristupu ovom problemu-kaže Jurčić. Vjeruje da će tako opet biti do neke mjere iako je, kaže, situacija danas ipak drugačija.
Kaže kako bi se Europa sada trebala vratiti korijenima. Prvi cilj joj mora biti mir, drugo suradnja među zemljama. - Ja ne vidim tu snagu u Europi. Mora se resetirati da se vrati na početne postavke da se počne surađivati ili će doći u sukob, razvijeni protiv manje razvijenih - kaže Jurčić.
Na pitanje što s Kinom i je li realno očekivati da će se Europa sada okrenuti Kini i nekim novim tržištima kaže kako je sada problem što Europa još treperi u odnosima s Amerikom, pogotovo što se tiče sigurnosti i vojske. Europa će u odnosima s Kinom sada "hodati po jajima". Postojat će interes, kaže, za suradnju da se s Kinom nadomjesti američko tržište, ali uvijek treba imati na umu i početni cilj Amerike da zaustavi Kinu. Trump to ne radi samo direktno nego i preko svojih partnerskih zemalja, kaže Jurčić, pa će i situacija biti delikatna.
- Ove godine će biti dosta žustrih i mnogostrukih razgovora. Kina ima strategije za preko 100 godina. Ona radi polako, nikome se ne približava previše. To su Konfucijevi pristupi životu, politici... - kaže Jurčić. Na pitanje može li Europi odnos s Kinom biti i argument u pregovorima sa Amerikom kaže kako je to teško očekivati jer Europa i nema pregovaračku poziciju jer nije ujedinjena.
Jedna od tema je i Rusija, odnosno hoće li novi uvjeti dovesti do ukidanja sankcija Rusiji. Glavni Trumpov cilj je, kaže Jurčić, odvojiti Rusiju od Kine, a nakon toga može se očekivati i ukidanje sankcija. Za pad burzi diljem svijeta nakon najave uvođenja sankcija kaže kako burze uvijek tako reagiraju. Pravo stanje znat će se za mjesec dana.
Na pitanje što će se događati u Hrvatskoj Jurčić kaže kako mi u Ameriku izvozimo malo i kako će biti pogođene firme koje izvoze u Ameriku i koje ovise o Americi. Prije svega pogođena bi mogla biti, kaže, proizvodnja oružja. Indirektno možemo, dodaje, biti pogođeni dođe li do stagnacije u Europi, prije svega Njemačkoj i Italiji. Najveći udar može pretrpjeti turizam koji je nama glavni proizvod.
Do prije desetak godina, kada bi u Njemačkoj ili Europi pao dohodak za jedan posto, naš je turizam padao za tri posto. Tako je bilo i 2009. godine. Njemački proizvod pao je pet posto, a nama je te godine turizam pao 15 posto-kaže Jurčić. Hrvatska, kaže, ima slobodnog prostora na vlastitom domaćem tržištu da već u kratkim rokovima može napraviti puno da se zaštiti.
- Mi uvozimo 70 posto mlijeka. Uvozimo 60 posto povrća koje brzo raste. Uvozimo 50 posto mesa koje se može vrlo brzo dignuti, ali moramo stvoriti isplativost i proizvodnju tih proizvoda i to je zadatak ekonomske politike. A kako se ta politika radi? Hrvatska propada otkad je hrvatska politika prekinula vezu s hrvatskom znanošću. I ne samo da je upropastila hrvatsku proizvodnju, nego i upropastila hrvatsku ekonomsku znanost, jer ona više nikome ne treba, tako da hrvatski ekonomski znanstvenik može postati bilo tko-zaključio je Jurčić.
>> VIDEO Hrvat iz Njemačke poziva na bojkot američke robe: 'Ovo se mora zaustaviti u korijenu, evo i kako'
Otvori KEKS Pay
Važno je što govori drug Ljubo Jurčić zato ga uporno i pozivaju na HRT jer je bio ministar gospodarstva u najgoroj Račanovoj vladi kada su prodali naše banke za 5 milijardi u čiju sanaciju smo uložili 87 milijardi, prodali 25%+1 INA-e za siću, zlatne rezerve, HT, hotele.. sve moguće i još zadužili državu za 14,5 milijardi dolara.