Znanstveni savjet za stručnu potporu Vladi u sanaciji nezakonito odloženog otpada u Gospiću održao je u četvrtak višesatnu sjednicu na kojoj je analiziran plan sanacije. Nakon sastanka predsjednik Savjeta i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić predstavio je ključne zaključke. Članovi Savjeta analizirali su dokumentaciju vezanu uz zakopani otpad, rasuti materijal uz silose te otpad pohranjen u vrećama. Kao jedan od prvih koraka predlaže se prekrivanje zakopanog otpada kako bi se spriječio prodor oborinskih voda. 'Prekrivanjem činimo da voda iz atmosferilija ne ulazi u ovaj nepravilno odloženi sadržaj otpada', rekao je Lakušić, piše Ivana Petrić za N1.
Riječ je o privremenom rješenju do konačne sanacije, a prekrivanje se predlaže i za rasuti otpad kako bi se smanjila mogućnost njegova utjecaja na okoliš. Za konačnu sanaciju razmatrane su četiri metode, no dvije su se pokazale najpraktičnijima. Problem predstavlja činjenica da još nije precizno utvrđen sastav zakopanog materijala. 'Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem postotku neopasni otpad', kazao je Lakušić.
Preliminarno se govori o približno 32 do 33 tisuće tona zakopanog materijala, uključujući zemlju, kamen, građevinski materijal, plastiku i druge vrste otpada. Prva opcija podrazumijeva iskopavanje i odvoz cjelokupne količine izvan Hrvatske, gdje bi se otpad termički obradio ili zbrinuo na drugi odgovarajući način. Za takav posao potrebne su tvrtke s odgovarajućim dozvolama, a prema Lakušiću, interes već postoji među nekoliko europskih tvrtki.
Otpad bi se morao prevoziti u hermetički zatvorenim kontejnerima, cestovnim ili željezničkim putem, a ovisno o konačnoj destinaciji moguć je i pomorski transport. Druga opcija bila bi predobrada otpada na samoj lokaciji, na potpuno zatvorenim platformama. Ondje bi se materijal razvrstao, a neopasni dijelovi odvojili od opasnog otpada koji bi potom bio odvezen na odgovarajuću lokaciju. 'Ta metoda je nekako opcija vremenski najkraćeg trajanja ako gledamo vrijeme', rekao je Lakušić.
Konačna odluka o tome koja će se metoda primijeniti još nije donesena. Mogućnost da otpad ostane na sadašnjoj lokaciji, uz provođenje zaštitnih mjera, Lakušić odbacuje kao neprimjerenu za Gospić. 'To nije opcija za ovu lokaciju zbog količine i općenito problematike, nepoznavanja što je za sada ispod. Uvijek će ljudi misliti da imamo nešto što ne poznajemo dovoljno dobro na toj lokaciji, tako da tu opciju nećemo ni predlagati', poručio je.
Posebno je naglasio da posao ne završava odvozom otpada. Praćenje stanja tla i podzemnih voda trebalo bi početi već tijekom sanacije i nastaviti se nakon njezina završetka. 'Monitoring mora krenuti odmah za vrijeme provedbe i mora biti vremenski nastavljen nakon provedbe cijelog procesa, kad otpremimo otpad', rekao je. Potrebno je pratiti postoji li eventualno onečišćenje podzemnih voda, ali i izraditi kvalitetnu dokumentaciju za uređenje cijelog prostora nakon uklanjanja otpada.
Lakušić je upozorio i na prašinu koja bi se mogla širiti tijekom iskopa, razvrstavanja i odvoza te naglasio da plan mora sadržavati mjere kojima će se njezino širenje svesti na najmanju moguću mjeru. Projektna i tehnička dokumentacija trebala bi proći neovisnu stručnu reviziju, dok će tvrtke uključene u zbrinjavanje morati imati odgovarajuće dozvole i certifikate. 'Briga o okolišu, briga da imamo zdrav okoliš i briga da se upravo ovakve situacije ne pojave, ali i da je ovo prilika da se naš zakonski okvir u segmentu zbrinjavanja otpada unaprijedi, to je nama želja', zaključio je Lakušić. Lakušić je na kraju odgovorio i na novinarsko pitanje o ulozi Krunoslava Capaka u stručnom timu. Na pitanje je li Capak bio njegov izbor kratko je odgovorio: 'Capak nije bio moj izbor'.
Otvori KEKS Pay
A zašto se ne bi iznajmila ili kupila mobilna spalionica koja bi sve spalila na samoj lokaciji, odnosno malo dalje? Za mobilnu spalionicu ne treba dozvola.