Država ponovno najavljuje unaprjeđenje aplikacije preko koje građani mogu prijaviti divlja odlagališta i ilegalno odbačeni otpad. Riječ je o ELOO-u, Evidenciji lokacija odbačenog otpada, sustavu preko kojeg građanin može označiti lokaciju otpada, opisati što je pronašao, priložiti fotografije i anonimno poslati prijavu nadležnom komunalnom redarstvu. Problem je što golema većina građana ne zna da takva mogućnost uopće postoji.
Istraživanje koje je proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokazalo je da više od 92 posto ispitanika nikada nije čulo za ELOO. Samo osam posto onih koji su vidjeli nepropisno odbačeni otpad to je i prijavilo. Među onima koji nisu prijavili otpad, 45,7 posto smatra da je prijavljivanje uzaludno, a 41,4 posto kaže da ne zna kome se uopće treba obratiti. Posebno je zanimljiv tajming. Istraživanje je provedeno na 1021 kućanstvu od 13. lipnja do 26. listopada 2025. godine, ali su rezultati javno objavljeni tek 18. svibnja ove godine, gotovo sedam mjeseci nakon završetka istraživanja.
A ELOO nije nov sustav. Građani ga koriste od 2019. godine, dok je njegova uporaba za komunalna redarstva obvezna od 2020. Do kraja 2025. godine preko ELOO-a evidentirano je ukupno 20.446 prijava lokacija odbačenog otpada. Rekordna je bila 2021. godina, nakon čega je broj prijava počeo padati. I samo Ministarstvo u svojim podacima navodi da je pad broja prijava najvjerojatnije posljedica smanjene promocije sustava.
Broj prijava ponovno je porastao 2024. godine, kada je ELOO dodatno promoviran, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao javni poziv za sufinanciranje uklanjanja divljih odlagališta. Tijekom 2025. prijavljeno je 1.885 novih lokacija. Drugim riječima, državni podaci pokazuju da građani sustav koriste kada znaju da postoji. I upravo zato podatak da za ELOO nikada nije čulo više od 92 posto ispitanika dobiva dodatnu težinu. Gotovo četiri od pet obrađenih lokacija još imaju otpad Ni prijava, međutim, ne znači da je problem riješen.
Od ukupno 20.446 prijava komunalni redari preuzeli su u obradu njih 17.195. Još 2.318 prijavljenih lokacija nije bilo preuzeto u obradu, dok su 933 prijave stornirane, najčešće zato što je riječ bila o dvostrukim prijavama. Od 17.195 lokacija koje su komunalni redari uzeli u obradu, na njih čak 13.554, odnosno 78,8 posto, otpad se prema posljednjim podacima još nalazio na lokaciji. Uklonjen je s 3.641 lokacije, odnosno s nešto više od petine obrađenih lokacija.
Komunalni redari procijenili su da se na prijavljenim lokacijama ukupno nalazilo gotovo 273 tisuće tona odbačenog otpada. Država je još u Planu gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. predvidjela unaprjeđenje ELOO aplikacije na mobilnim uređajima kako bi građani lakše anonimno prijavljivali otpad. U istom je dokumentu predviđena i promocija aplikacije, uključujući provođenje promotivnih kampanja. Prema pravilima koja vrijede od ove godine, prijava preko ELOO-a sadrži lokaciju, vrstu i procijenjenu količinu otpada, površinu koju zauzima te fotografije. Prijava se automatski prosljeđuje nadležnom komunalnom redarstvu, koje mora po njoj postupiti i zatim u sustav unijeti što je poduzelo.
Koliko je ELOO koštao? Još 2018. u Planu nabave Ministarstva pojavljuje se stavka „Izrada aplikacije za prijavu nepropisno odbačenog otpada u okoliš“, s procijenjenom vrijednošću od 198.000 kuna bez PDV-a. To nije potvrđena konačna cijena izrade, nego procijenjena vrijednost tadašnje nabave. Nakon izrade slijedili su godišnji troškovi održavanja.
Za 2021. godinu u planu je za održavanje ELOO-a bilo predviđeno 132.000 kuna, dok Godišnji izvještaj Ministarstva pokazuje da je za stavku „Održavanje Evidencije lokacija odbačenog otpada – ELOO“ izvršeno 162.500 kuna, uz sto posto izvršenja. Za 2022. godinu u Planu nabave za održavanje sustava predviđeno je 130.000 kuna bez PDV-a. I sljedećih godina u planovima nabave nastavljaju se pojavljivati posebne stavke za održavanje ELOO-a. Dokumenti pokazuju da se novac za izradu, održavanje i nadogradnju ELOO-a izdvaja godinama. Država sada ponovno modernizira sustav koji postoji već godinama, dok njezino vlastito istraživanje pokazuje da više od devet od deset građana za njega nikada nije čulo.
Otvori KEKS Pay
