U velikom požaru između Ložišća i Milne na Braču opožareno je više od 5000 hektara, odnosno više od 12 posto površine cijelog otoka. Brački vatrogasci objavili su i da je opseg požarišta duži od 50 kilometara. Požar još nije potpuno saniran, a u najintenzivnijoj fazi intervencije na terenu je bilo angažirano ukupno 235 vatrogasaca sa 68 vozila, dok je iz zraka djelovala flota sa sedam protupožarnih zrakoplova. Brač je već doživio sličnu katastrofu u srpnju 2011., kada je izgorjelo oko 5600 hektara. Jedan od najvećih požara koji otok pamti ponovno je otvorio pitanje koliko je hrvatskog prostora opožareno tijekom posljednjih desetljeća.
Od osamostaljenja rekordna je bila 2017. godina, kada je prema dostupnoj evidenciji bilo oko 102.300 hektara opožarene površine. To je bila i godina velikog splitskog požara, koji se iz zaleđa proširio prema Srinjinama, Sitnom, Žrnovnici i samom Splitu. Druga najteža godina bila je 2012., s oko 80.264 hektara. Slijedi 2000. sa 68.171 hektarom, 2022. sa 62.544 hektara te 2011. godina s 50.018 hektara. Godina 2022. posebno se pamti po požaru između Vodica, Zatona i Rasline, gdje je izgorjelo oko 3300 hektara. Odmah iza pet najgorih godina dolazi 2007., s 46.894 hektara, dok je 2020. evidentirano 40.132 hektara.
Kada se zbroje dostupni podaci od 1991. do danas, riječ je o 852.732 hektara evidentirane opožarene površine, odnosno oko 8527 četvornih kilometara. Taj broj nije važan samo zbog statistike: velike opožarene površine znače gubitak vegetacije i bioraznolikosti, veći rizik erozije tla, dodatne emisije stakleničkih plinova te dugoročnu štetu krajoliku i lokalnom gospodarstvu, posebno u turističkim područjima. Kada požar ukloni šumu i krošnje koje hlade površinu sjenom i isparavanjem vode, tlo i kamen ostaju izravnije izloženi suncu, a površinska temperatura može znatno porasti; ponavljani požari pritom mogu otežati vraćanje šume i potaknuti širenje otvorenijeg, lako zapaljivog grmlja.
Dalmacija se prostire na oko 11.960 četvornih kilometara, a ukupna evidentirana opožarena površina od 1991. godine premašuje 71 posto njezine površine. Isti zbroj nešto je veći od površine tri Istarske županije, više od dva i pol puta veći od ukupne površine svih hrvatskih otoka, otočića, hridi i grebena zajedno te odgovara površini od gotovo dvije Splitsko-dalmatinske županije. Do 10. kolovoza Hrvatska vatrogasna zajednica evidentirala je 3897 požara raslinja i 9646 hektara opožarene površine. U istom razdoblju 2025. evidentirano je 5510 hektara pa je već tada ovogodišnja opožarena površina bila oko 75 posto veća.
Nakon 10. kolovoza uslijedio je niz velikih požara. Na Dinari je požar koji je iz Bosne i Hercegovine prešao na hrvatsku stranu zahvatio oko 6000 hektara. Kod Omiša i Lokve Rogoznice izgorjelo je oko 1000 hektara. Na Pelješcu je izgorjelo oko 500 hektara, na Dugom otoku oko 300, kod Pučišća na Braču 292, u Konavlima 649, a kod Sevida konačna je procjena povećana na 40 hektara. Kada se tim poznatim površinama pribroji najmanje 5000 hektara aktualnog požara na Braču, ovogodišnji minimum raste na najmanje oko 23.840 hektara.
To je oko 2,9 puta više od 8332 hektara evidentirana tijekom cijele 2025. Konačni ovogodišnji zbroj bit će viši jer HVZ još nije objavio službene podatke nakon 10. kolovoza. Hrvatski podaci uklapaju se u širu europsku sliku. Europski sustav EFFIS do 13. rujna evidentirao je 659.419 hektara opožarene površine u Europskoj uniji. To je gotovo 6600 četvornih kilometara, odnosno površina veća od deset posto Hrvatske. Ove godine u EU izgorjelo je gotovo dvostruko više od dvadesetogodišnjeg prosjeka za isti dio godine, koji iznosi oko 338 tisuća hektara.
Europska komisija i njezin Zajednički istraživački centar već godinama upozoravaju da požarni rizik više nije ograničen samo na tradicionalno najugroženiji Mediteran. Najveći rizik i dalje je na jugu Europe, ali dulje suše i sušenje vegetacije povećavaju opasnost i prema srednjoj i sjevernoj Europi. Ove godine veliki požari pogađali su i Belgiju, sjevernu Francusku i Veliku Britaniju. U belgijskom Hautes Fagnesu izgorjelo je više od 3000 hektara, a Belgija je morala aktivirati europski mehanizam civilne zaštite. EFFIS i za razdoblje od 10. do 16. rujna navodi ekstremnu požarnu opasnost na Pirenejskom poluotoku, u velikom dijelu Francuske te dijelovima zapadnog Balkana, južne Italije i Sicilije. Daleko najteže ove godine pogođena je Španjolska. EFFIS ondje bilježi oko 297 tisuća hektara, odnosno približno 45 posto ukupne opožarene površine u Europskoj uniji. To je gotovo 3000 četvornih kilometara – površina nešto veća od cijele Istarske županije.
Slijede Francuska s više od 96 tisuća hektara i Italija s oko 87 tisuća. Portugal je na približno 65 tisuća, a Grčka na nešto više od 31 tisuću hektara. Veliki požari ove godine zahvatili su i zemlje u neposrednom hrvatskom susjedstvu. U Bosni i Hercegovini gorjelo je na području Bosanskog Grahova, Kupresa, Prozor-Rame i Tomislavgrada, a dio požara s područja BiH prešao je i na hrvatsku stranu Dinare te prema Konavlima. U Srbiji su veliki kolovoški požari zahvatili Deliblatsku peščaru. Srbija je zatražila pomoć Mehanizma civilne zaštite EU, a prema Copernicusu, programu Europske unije za promatranje Zemlje koji satelitima prati, među ostalim, požare i opožarene površine, do 26. kolovoza izgorjelo je oko 13.920 hektara.
Crna Gora ove je godine prema EFFIS-u već prešla 26 tisuća hektara opožarene površine u požarima većim od približno 30 hektara. Slovenija je prošla znatno bolje. EFFIS ondje ove godine bilježi tek nekoliko stotina hektara, daleko manje nego 2022., kada je na Krasu izgorjelo oko 3700 hektara. Za Hrvatsku je aktualna godina dramatično teža od prošle. Naime, 2026. još nije završila, a opožarena površina već je tri puta veća nego tijekom cijele 2025.
Otvori KEKS Pay
Što ne kažete istinu, a to je da pale vaši ljubimci sa istoka!!!