Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NEKADA ZLOGLASNI ZATVOR, DANAS ATRAKCIJA

Otok bez milosti, stotine mrtvih i priča koju vrijeme nije izbrisalo

Pogled iz zraka na "Hrvatski Alcatraz"
Foto: Sime Zelic/PIXSELL
1/7
23.08.2026.
u 18:39
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Upravna zgrada izgrađena je za vrijeme Informbiroa 1950. od kamenih blokova klesanih isključivo ručnim radom zatvorenika i zvala se "Hotel"

Goli otok jedan je od najpoznatijih i najzloglasnijih zatvora u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatski Alcatraz, kako su ga zvali, otvoren je 1948. godine i od tada pa sve do 1988. njime je prošlo više od 16.000 osuđenika. Istovremeno ih je znalo boraviti više od 3500. Na Golom otoku bila su primjenjivana strašna kažnjavanja, a osuđenici prisiljavani na težak fizički rad. Sve s ciljem da osuđenik izgubi svoju osobnost, a mnogi su (njih oko 400) od iscrpljenosti i bolesti izgubili živote.

Iako su i za vrijeme Prvog svjetskog rata ovdje nakratko bili internirani ruski zarobljenici, najstrašnija povijest otoka zbivala se za vrijeme Informbiroa od 1949. do 1958. Tada su ovdje zatvarani i mučeni politički zatvorenici, protivnici tadašnjeg Titova komunističkog režima, odnosno sljedbenici Staljinova režima. Pri dolasku prvih osuđenika (9. srpnja 1949.) otok je bio potpuno gol, a pošumili su ga i izgradili sami osuđenici. Jake bure u zimskim mjesecima te nesnosne vrućine tijekom ljeta otežavali su ionako tešku sudbinu.

Godine 1950. sagrađen je u uvali Senjskoj tzv. Logor R-5 gdje su kaznu izdržavale žene – političke osuđenice, a od 1958. na Goli otok počinju stizati i ostale kategorije osuđenika (kriminalci...), kada režim postaje nešto blaži. Bijeg s Golog otoka bio je gotovo nemoguć (strogi nadzor, jake morske struje, udaljenost od kopna...), a sve se odvijalo u najvećoj tajnosti. Upravna zgrada izgrađena je za vrijeme Informbiroa 1950. od kamenih blokova klesanih isključivo ručnim radom zatvorenika. Bila je najljepša i najuređenija zgrada na otoku te su je zbog toga osuđenici zvali "Hotel". Tu je bilo smješteno rukovodstvo zatvora, referenti i uprava. Odmah do nje nalazila se brijačnica i trgovina za rukovoditelje zatvora.

Prva zgrada na otoku izgrađena je 1949., a osuđenici su je zvali "Kamena". Do izgradnje "Hotela" (nove upravne zgrade) ovdje je bila smještena prva uprava zatvora. Nakon preseljenja uprave, u ovoj zgradi borave policajci – časnici, a 1956., završetkom Informbiroa, zgrada se koristi za posjete osuđenicima. Svaki osuđenik koji je bio uzornog ponašanja imao je pravo na jedan posjet mjesečno, i to samo od najuže obitelji. Posjeti su trajali od dva sata do dva dana, ovisno o vladanju osuđenika. Zgrada koja je izgrađena 1951. zbog staze za kuglanje namijenjene isključivo čuvarima prozvana je "Kuglana". Osim kuglanja, u njoj su se održavale razne proslave, banketi i zabave. Kasnije je zgrada koristila za prikazivanje političkih dokumentarnih filmova za čuvare i osuđenike.

Za vrijeme Informbiroa postojalo je i brodogradilište u kojem su za nekoliko godina izgrađena tri drvena broda nosivosti 110 tona, a koje je kasnije služilo kao remontno brodogradilište. Karanten je bio svojevrstan prijamno-otpusni odjel u kojem su svi osuđenici po dolasku morali provesti mjesec dana. To vrijeme služilo je za upoznavanje s kućnim redom i pravilima ponašanja, a nešto su kraće zatvorenici ovdje boravili i prilikom odlaska. Tu su dobivali svoj matični broj, razduživali civilnu i zaduživali zatvorsku odjeću i obuću. Prilikom pregleda ustanovile bi im se psihofizičke sposobnosti po kojima su se raspoređivali na određena radna mjesta. Uz karanten je bila i bolnica za osuđenike i službenike, u kojoj su se obavljali i operacijski zahvati. Ispred zgrade se nalazi "Petrova rupa", u kojoj su se provodila mučenja osuđenika.

Raportna zgrada izgrađena je za vrijeme Informbiroa 1950. i u njoj su prvotno na katu boravili stražari, a u prizemlju su bile samice. Kompleks zgrada ograđen žicom dobio je naziv "Žica". Ondje su se nalazile barake za spavanje, kantina ili menza, pekara, kotlovnica, praonica rublja, skladište hrane. Oko "Žice" su se nalazila stražarska mjesta s reflektorima, te su osuđenici bili pod stalnim strogim nadzorom. Početkom 1970-ih na katu kantine uredile su se spavaonice za oko 300 osuđenika kamenog pogona te se gradi zgrada metalnog i drvenog pogona za 400-500 osuđenika.

Godine 1989. godine upravljanje Golim otokom preuzima tadašnja Općina Rab, HTP Imperial i GP Jedinstvo te se otok uređuje za turističko razgledavanje i izlete, a 1992. zbog ratnih zbivanja se zatvara te se godinama devastira i prepušta propadanju. Danas je Goli otok otvoren za turiste koji brodovima organizirano dolaze vidjeti zloglasni zatvor od kojega su ostale tek ruševine.

Proglašene najbolje skrivene plaže u Europi: Prvo mjesto zauzeo jedan hrvatski dragulj

Ključne riječi

Komentara 29

NO
Noštromo
19:46 23.08.2026.

Gdje su bili oni poznati koji su bili za Savku i Tripala 1971. Malo citajte o Veselici, Gotovcu, studentima Budiši Čičku Dodigu i drugima. Te 1971. Dinamo je na grb dobio šahovnicu.

Avatar Navijač
Navijač
19:25 23.08.2026.

Tamo su završavali najzadrtiji komunisti, a i neka su. kamo sreće da i danas takvi odgovaraju po zasluzi.

DD
Dobar.Dabar
19:08 23.08.2026.

Goli otok je sagradjen nakon sukoba Staljina i Tita 1948, znaci vecina tih zatvorenika su bili za Staljina, odnosno to su bile najvece moguce komunjare, prema tome mi pravi 'rvati bi trebali biti sretni sto smo ih se rijesili, zar nije tako ? Od poznatih zatvorenika citam Dragoslav Mihailović, revolucionar, Vlado Dapčević, sociolog i politicar, Dragoljub Mićunović, i muzicar Šaban Bajramović, sve nekakvi srbi. Vidim Ante Raštegorac je bio jedan od upravitelja opisuju ga kao "zvijer u ljudskom tijelu" koji je osobno fizički zlostavljao zatvorenike...malo sam zbunjen priznajem.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata