Početkom listopada 2000. dvanaest hrvatskih generala potpisalo je otvoreno pismo hrvatskoj javnosti u kojem upozoravaju na potrebu zaštite vrijednosti Domovinskog rata. Novoizabrani predsjednik RH Stjepan Mesić u toj je aktivnosti generala vidio pučističke namjere i prisilno je umirovio sedam aktivnih generala – Damira Krstičevića, Antu Gotovinu, Krešimira Ćosića, Davora Domazeta Lošu, Mirka Norca, Ivana Kapulara i Miljenka Filipovića. Potpisnici pisma bili su još generali Janko Bobetko, Ivan Korade, Ivan Čermak, Nojko Marinović i Ivan Basarac.
Damir Krstičević te je 2000. bio general bojnik, glavni inspektor HV-a i najmlađi general. Reagirajući na najavu predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović o rehabilitaciji ove skupine prisilno umirovljenih generala, on ističe da se poziv za aktiviranje u dobrobit društva ne treba odnositi samo na generale, nego na ukupnu braniteljsku populaciju, jer su to golemi, neiskorišteni potencijali.
– Mi smo u dubokoj gospodarskoj krizi, a braniteljska populacija ima iskustvo upravljanja u krizama, bio to rat ili kriza u gospodarstvu. Ti dečki puno mogu pomoći u upravljanju na svim razinama. Druga karijera za bivše časnike, ljude iz vojnog, policijskog i sigurno-obavještajnog sustava je normalna stvar i države ih koriste i u diplomaciji, gospodarstvu i upravljanju javnim poduzećima i ministarstvima. Sve demokratske države uključuju takve ljude u upravljačke procese, ne vidim razloga da to i RH ne čini, smatra Krstičević.
Jedan od onih koje je predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno umirovio bio je i general pukovnik Krešimir Ćosić, sada je profesor na zagrebačkom FER-u. On općenito smatra da političari bježe od struke kao vrag od tamjana, a i danas je uvjeren da je 12 generala tada trebali poslati pismo javnosti. Između onog vremena i ovog što se sada događa između vlasti i hrvatskih branitelja vidi veliku analogiju.
– Sjećam se niza pokušaja generala Janka Bobetka i svih nas ostalih da uspostavimo kontakt s Odborom za nacionalnu sigurnost Sabora RH, no bili su to neuspješni pokušaji. Ista paradigma, isti mentalni sklop, događa se i sad. Aktivni generali tada su bili prisiljeni potpisati pismo jer nismo bili spremni prihvatiti optužnice Carle del Ponte protiv Hrvatske, Ante Gotovine, ni prihvatiti Oluju kao udruženi zločinački pothvat. Branili smo čast i dostojanstvo Domovinskog rata, a bili smo optuženi za pokušaj rušenja legalno izabrane vlasti i umirovljeni smo. To neka bude lekcija za sve one koji u vlastima ni danas ne žele razgovor s hrvatskim braniteljima. Ne razgovarati s onima koji su stvorili hrvatsku državu znači voditi nas u kaos, kaže Ćosić.
Casnicima u demokratskim zemljama ne pada na pamet bavit se politikom dok su u aktivnoj sluzbi.Amen