Regija bez vizije budućnosti

Kraj ere velikih arapskih lidera: Od moći i otpora do kaosa i fragmentacije

28.03.2025.
u 19:52

Nekada moćni Irak, Libija i Sirija sada su razoreni ratovima i nestabilnošću

Arapski je svijet kroz povijest bio geopolitičko područje moćnih vođa koji su oblikovali ne samo unutarnje strukture svojih zemalja nego su imali i velik globalni utjecaj. Egipatski predsjednik Gamal Abdel Nasser, irački predsjednik Saddam Hussein, libijski predsjednik Muammar al-Gaddafi, sirijski predsjednik Hafez al-Assad, egipatski predsjednik Anwar el-Sadat, saudijski kralj Faisal, sudanski predsjednik Jaafar al-Nimei​ri te jordanski kralj Hussein bin Talal ostavili su neizbrisiv trag na Bliskom istoku i svijetu kroz svoje političke odluke, vanjsku politiku i unutarnje reforme. Od nacionalizacije Sueskog kanala, što je izazvalo Suesku krizu 1956. godine, do naftnog bojkota tijekom 1973. godine, njihovo je djelovanje u dobroj mjeri stvaralo atmosferu koja je definirala 20. stoljeće. Ti vođe nisu bili samo političari, već su bili simboli otpora protiv zapadnih sila, borci za nezavisnost svojih zemalja i promotori novih ideja u arapskom i muslimanskom svijetu. Njihova vladavina bila je karakterizirana autoritarizmom, no istovremeno su pokušavali implementirati političke i ekonomske reforme koje su im omogućile da izgrade snažne, ako ne i represivne režime. Međutim, u današnjem arapskom svijetu situacija se dramatično promijenila. Regija je postala politički fragmentirana, u mnogim zemljama vladaju nesigurnost, unutarnje borbe i etnički i sektaški sukobi. U posljednjim desetljećima arapski je svijet prošao kroz valove političkih promjena, počevši od Arapskog proljeća 2010. godine, koje je usmjerilo regiju prema neizvjesnosti i krvavim građanskim ratovima. Mnoge od tih revolucija nisu donijele traženu demokraciju, nego su dovele do jačanja autoritarnih režima, padova vlada, vojnih intervencija stranih sila i regionalnih konflikata. U nekim zemljama, poput Sirije, Libije i Jemena, ratovi nisu samo politički sukobi nego i humanitarne katastrofe koje traju godinama, ostavljajući regiju u dubokom kaosu.

Ključne riječi

Komentara 5

Avatar ZLO
ZLO
22:16 28.03.2025.

A ko ih je razorio?

DA
darko122
11:48 29.03.2025.

Na žalost , istina kroz povijest izgleda ovako, nevinih nema, ali sve nedaće naših prostora započinju sa istokom. Kada su proruski Karađorđeviči postavljeni na vlast u Srbiji, prevratom, potaknuli su Sarajevski atentat povod WW1.Da bi izbacili iz sukoba Rusiju zapad im je doveo oktobarsku revoluciju i Marksa i Engelsa s Lenjinom. Potom SSSR izvozi u evropu i svijet Boljševizam , sjetite se Španjolskog rata. Potom SSSR i Nijemci potpisuju sporazum Molotov-Ribentrop i zajedno dijele svijet i zajedno napadaju Poljsku, dalje znamo ide WW2.Potom malo mira, pa počinje borba Vijetnam , Kambođa, pa borba za bliski istok. Onda je Rusija malo oslabila od 1990 do 2010. god pa je bio relativni mir, kad je ojačala počela su previranja na sjeveru Afrike, Bliskom istoku i Aziji i u južnoj Americi, evo sada i u EU. Kriva je nenamjerno , ali je Kriva EU, koja je kupovinom energenata, Putina financirala 20 godina sa po oko 40 milijardi eura MJESEČNO. Tramp je to u svojem prvom mandatu to opominjao. Tako veliki od uvijek rade i nije to ništa novo, jedino treba voditi brigu i znati da se do sada nitko i nikad nije usrećio sa ruskom vlašću ili politikom, samo milijuni grobova laži i prevare.Kako god da je pod zapadom se bolje živjelo

BU
burza
09:21 29.03.2025.

Dok su oni bili na vlasti bio red donekle a sad kaos a sve Amerikanci unistili lazima i da na narodu isprobaju novo oruzje

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije