Gradsko vijeće Kaštela jednoglasno je usvojilo prijedlog odluke o proglašenju područja Birnja, Biranjštine i Vilaje na prostoru Kaštel Lukšića zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značenja, kao i prijedlog odluke o brisanju iz prostornih planova potencijalne lokacije za solarne elektrane na području prostora Biranjštine. Nadaju se kako će zaustaviti projekt izgradnje Solarne elektrane Kozjak kojoj se građani Kaštela, kao i stručna i politička javnost, žestoko protive. Nakon što je potencijalni investitor, zagrebačka tvrtka Kozjak energy, prezentirao Studiju utjecaja na okoliš koja je još uvijek na razmatranju u Ministarstvu zaštite okoliša, projektu su se usprotivili arheolozi, povjesničari, lovci, Muzej Grada Kaštela, Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kaštel Lukšiću, Ekološka udruga Lijepa naša, ali i kaštelanska vlast na čelu s gradonačelnikom Denisom Udovičićem, u čemu ima podršku Splitsko-dalmatinske županije.
Prostor Birnja, Biranjštine i Vilaje Grad Kaštela ima namjeru zaštititi kao jedinstvenu kulturno povijesnu cjelinu koja predstavlja temeljni povijesni identitet Kaštel Lukšića te ujedno ukloniti mogućnost da se na prostoru koji predstavlja jedinstveni spoj arheološke, povijesne, sakralne i krajobrazne baštine i svjedoči o kontinuitetu života i duhovnosti od prapovijesti do danas grade industrijska postrojenja, pa i solarne elektrane. Branimir Matijaca, gradski vijećnik HDZ-a u Gradu Kaštelima i član Mjesnog odbora Kaštel Lukšić koji nastupa u ime Građanske inicijative Zeleni Kozjak, smatra kako su ovom odlukom napravili značajan korak.
– Možda nije dobiven rat, ali dobivena je značajna bitka. Odluka Gradskog vijeća ima težinu i jako je bitna za rješavanje ovog problema. Sada je situacija skroz drugačija, nakon ove odluke koja se ne tiče samo prostora planirane izgradnje sunčeve elektrane, već se tiče i onoga dijela gdje potencijalni investitor planira pristupne puteve za svoje postrojenje koji ne postoje, a više neće moći dobiti lokacijsku dozvolu – izjavio nam je Matijaca. Drži kako bi Ministarstvo kulture moralo poštovati odluku izvršnog tijela lokalne zajednice i proglasiti zaštitu prostora kao kulturnog dobra.
Zadovoljan je i Ivan Vicenco Pensa, predsjednik ekološke udruge Lijepa naša Kaštela, koje je Ministarstvu zaštite okoliša uputilo opsežne primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš u koje je uključilo stručnjake najrazličitijih profila. Smatra da su lokalna zajednica i struka dali jasan znak kakav žele smjer razvoja tog prostora i napominje kako su podršku dobili ne samo od Muzeja Grada Kaštela, već i od Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. – Posebno je važno da se uključi i Ministarstvo, koje bi trebalo financirati istraživanja na tom području. Svi dosadašnji nalazi ondje su uglavnom slučajni. Iznimka je Biranj, na kojem je između ostalog romanička crkva Svetog Ivana, koji je najviše istraživan. No cijeli prostor koji gravitira Birnju zapravo je veliko arheološko nalazište kojemu se u budućnosti moramo posvetiti puno ozbiljnije nego dosad – naglašava Pensa, koji smatra kako bi se zaštita trebala proširiti.
– Trenutačno je riječ o dvije čestice. Jedna ima oko pet milijuna kvadrata, druga oko 190.000. To su dvije najveće čestice, uz nekoliko manjih koje predstavljaju prilazne putove, a neke su čak u privatnom vlasništvu. Te dvije čestice najlakše je i najbrže zaštititi, ali smatram da bi trebalo krenuti i šire, obuhvatiti vrijedne arheološke zahvate te istražiti i druge crkve u Kaštelima. Postoji velika vjerojatnost da se ondje krije još mnogo nalaza o kojima danas ne znamo gotovo ništa. Treba ići korak po korak, ali sustavno. Čini se da zasad idemo u dobrom smjeru – drži Pensa.
I Most Kaštela smatra kako treba zaštiti veći prostor. Predsjedniku Gradskog vijeća službeno su predali prijedlog kojim traže dvostruku zaštitu cijelog Kozjaka, odnosno da se, uz status kulturnog dobra, područje proglasi i značajnim krajobrazom sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Prijedlog obuhvaća područje od Sv. Ivana – Biranj u Kaštel Lukšiću do Sv. Jurja – Putalj u Kaštel Sućurcu.
Cilj je, kako kažu, osigurati cjelovitu zaštitu prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti te spriječiti daljnje devastacije prostora, uključujući velike infrastrukturne zahvate poput solarnih elektrana bez jasnog zaštitnog okvira. U inicijativi se dodatno traži da se do konačne odluke uvede preventivna zaštita kroz Prostorni plan Grada Kaštela kako bi se spriječili zahvati koji bi mogli trajno narušiti integritet ovog prostora.
– Smatramo da zaštita mora obuhvatiti cijeli potez Kozjaka. Samo cjelovit pristup može dugoročno očuvati prirodne i identitetske vrijednosti Kozjaka, prostora koji je kolijevka hrvatske državnosti, gdje je prvi put u pisanom dokumentu spomenuto ime Hrvat – poručila je gradska vijećnica Mosta Milija Baldić Lukšić, ujedno i predlagateljica inicijative koja ističe kako zaštita Kozjaka nije prepreka razvoju.
Unatoč optimizmu, u Kaštelima i dalje strahuju od odluke Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje odlučuje o Studiji utjecaja na okoliš bojeći se da ne prođu kao Sinjani. Naime, iako je Solarna elektrana Gljev – Obrovac Sinjski dobila negativno mišljenje savjetodavnog stručnog povjerenstva, Ministarstvo zaštite okoliša proglasilo ju je prihvatljivim.
Otvori KEKS Pay
cijelu državu proglasiti kulturnim dobrom, ne dozvoliti nikakvu novu gradnju, niti rekonstrukciju, sanaciju. ima da živimo u straćarama, potleušicama, oronulim zgradama, e kako bi netko bio sretan što je sačuvan izvorni krajolik, naselje. dal će nas razlikovati od nigerijskih slamova, ne znamo još, al budemo sretni. jer vidite da su kubanci jako sretni ljudi. ako je investitor pokrenuo postupak po sadašnjim pravilima, sve ove odluke vijeća, skupštine, ne znače ništa. mi smo protiv svega. vjetroelektrane nam smetaju u naselju, pa ih se tjera na puste vrleti, a tamo huče i jesu problem. solari nam smetaju, jer su uglavnom blizu naselja. odlagališta otpada i centri na obradu nam smetaju ako su blizu naselja. pa čiji je to otpad, tko treba energiju, struju?! ne trebaju vukovi. tamo gdje se troši treba se i proizvoditi. zamisli da sav otpad koji stvoriš moraš na svojem dvorištu riješiti... još vam fali u ovoj odluci i ljude zaštiti, propisati kako se smiju oblačiti, kakve fasade imati, prozore, krovove, aute (nekad ih nije bilo, pretpostavljam da autentičnost podrazumijeva da će i to protjerati), obvezati ljude da svaka kuća ima po dvije krave, 10 ovaca, koza, magarca jednog, jer su tako nekad imali.