Mikroskopski plankton koji stabilizira klimu i održava more živim dolazi u središte nove europske inicijative, čiji su predvodnici Institut Ruđer Bošković, The Lyell Centre pri Sveučilištu Heriot-Watt (Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo), NORCE Norwegian Research Centre (Bergen, Norveška), MARE – Marine and Environmental Sciences Centre, Sveučilište u Lisabonu (Portugal) te International Nannoplankton Association (INA). Ovih pet europskih znanstvenih institucija lansiralo je, naime, inicijativu da se 10. listopada proglasi Međunarodnim danom kokolitoforida, kako bi se skrenula pozornost na njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika, proizvodnji kisika i stabilnosti morskih ekosustava.
"Manji od zrnca prašine, ali presudni za planet, kokolitoforidi su mikroskopski morski organizmi koji iz mora uklanjaju ugljikov dioksid, sudjeluju u proizvodnji kisika i opskrbljuju morske hranidbene lance te spadaju među najučinkovitije 'obrađivače' ugljika na Zemlji", stoji u priopćenju IRB-a te se dodaje kako većina ljudi za kokolitoforide nikada nije čula, iako bi bez njih klima i oceani izgledali puno drukčije. Štoviše, znanstvenici zahvaljujući tragovima koje ostavljaju u morskom sedimentu mogu rekonstruiraju promjene klime tijekom vremena.
– Za razliku od drugih skupina, oni grade složene pločice od kalcijeva karbonata koje ne samo da pomažu pri izvlačenju CO₂ iz atmosfere, već ga i transportiraju u dubokomorske sedimente, gdje može ostati zaključan tisućljećima. Ova biomineralizacija ostavlja izniman geološki zapis koji nam omogućuje proučavanje njihovih odgovora na klimatske promjene u prošlosti i bolje predviđanje tih promjena u budućnosti. Ukratko, njihova dvostruka uloga kao 'pumpe ugljika' i 'klimatskog arhiva' čini ih nezamjenjivima za razumijevanje i suzbijanje klimatskih promjena – kaže prof. Alex Poulton iz Lyell Centra Sveučilišta Heriot-Watt u Škotskoj.
– To su nevidljivi arhitekti oceana, a sitne pločice koje kokolitoforidi izrađuju pretvaraju se u arhive Zemljine klime. Proučavanjem njihovih prošlih i sadašnjih odgovora na promjene u oceanu bolje razumijemo kako funkcioniraju morski ekosustavi i kako nam prirodni procesi mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena – dodaje pak dr. sc. Jelena Godrijan, istraživačica kokolitoforida na Institutu Ruđer Bošković. Dr. Godrijan je znanstvena suradnica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a, dobitnica prestižne EMBO stipendije te sudjeluje u brojnim konkurentnim projektima s dr. sc. Blaženkom Gašparović i sjajnim timom znanstvenika. U dosadašnjem radu opisala je novu vrstu fitoplanktona, sudjelovala u otkriću "živog fosila" te pokazala da alge mogu preživjeti i u mraku. Posljednjih su godina fokus njezina tima upravo kokolitoforidi, i to u više međunarodnih i nacionalnih projekata. Proglašavanje posebnog dana može se činiti skromnim potezom, stoji u priopćenju, ali učinak je potencijalno velik.
Javne politike
– To bi moglo promijeniti način na koji promatramo morski živi svijet u kontekstu klime. Najčešće govorimo o kitovima, koraljima i ledenim kapama, ali kokolitoforidi su vitalni dio planetarnog klimatskog sustava. Podsjećaju nas da i najmanji organizmi mogu imati najveći učinak te da mikroskopski život igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti našeg planeta – zaključuju znanstvenici te poručuju kako je kampanja zapravo usmjerena na jačanje oceanografske pismenosti, fokusiraniji pristup javnih politika zaštiti mora i oceana te širi angažman javnosti oko teme koja je dugo ostajala ispod površine mora.
Otvori KEKS Pay
