Alzheimerova bolest, jedna od najvećih svjetskih ubojica, mogla bi uskoro imati novu terapiju – u obliku injekcije. Znanstvenici u Španjolskoj tvrde da su kod miševa uspjeli preokrenuti napredovanje bolesti koristeći se nanočesticama i vjeruju da bi ista metoda jednog dana mogla biti učinkovita i kod ljudi, piše Daily Mail.
Nanočestice, nevidljive golim okom, imaju promjer manji od 200 nanometara – što je tek oko 0,25 % širine ljudske dlake. Injekcijom se one dovode do krvno-moždane barijere, sloja gustih stanica i krvnih žila koji štiti mozak. U Alzheimerovoj bolesti krvno-moždana barijera propada, što omogućuje nakupljanje toksičnog proteina amiloid-beta, za koji se smatra da je glavni uzrok bolesti. Voditelj istraživanja Giuseppe Battaglia, profesor na Institutu za bioinženjering Katalonije (IBEC) u Barceloni, opisao je novi pristup kao „izvanredan“ i smatra da bi uskoro mogao biti učinkovit i kod ljudi.
– Naše istraživanje pokazuje da kad obnovimo i reaktiviramo krvno-moždanu barijeru, mozak bolje uklanja štetne proteine i poboljšava svoju funkciju – rekao je za Daily Mail. Profesor Battaglia opisuje nanočestice kao „sitne šuplje sfere od biokompatibilnih polimera“, u osnovi sigurne medicinske plastike. One su bioaktivne i izazivaju biološke reakcije pri interakciji s proteinima, stanicama ili tkivima. Nakon injekcije, ovi „mikroskopski popravljački agensi“ putuju krvotokom do oštećene barijere i pomažu joj da povrati normalnu funkciju.
Nanočestice imaju „precizno podešenu površinsku kemiju“ koja im omogućuje da se vežu za stanice barijere i „podsjećaju“ ih kako ponovno pravilno funkcionirati. Time se ponovno pokreće prirodan transport nutrijenata i čišćenje otpadnih produkata. Posebno ciljaju ključni protein LRP1, poznat kao „molekularni čuvar“, koji prepoznaje beta-amiloidni protein, veže ga i prenosi preko barijere u krvotok, gdje se može ukloniti. Kod Alzheimerove bolesti ovaj sustav može ne funkcionirati pravilno – vezivanje može biti preveliko ili premalo, što prouzročuje nakupljanje beta-amiloidnih proteina u mozgu.
U istraživanju su korišteni miševi genetski programirani da proizvode više beta-amiloidnih proteina i razvijaju kognitivni pad sličan Alzheimeru. Nakon tri doze supramolekularnih lijekova, u mozgu miševa zabilježeno je smanjenje tih proteina za 50 do 60 posto već sat vremena nakon injekcije. U jednom eksperimentu, 12-mjesečnom mišu (ekvivalent čovjeku od 60 godina) injektirane su nanočestice, a nakon šest mjeseci njegovo ponašanje ponovno je bilo usporedivo s ponašanjem zdravog miša, što sugerira potpuni oporavak.
Nanočestice djeluju kao prekidač koji resetira sustav uklanjanja beta-amiloidnih proteina iz mozga, pomažući obnoviti prirodnu ulogu barijere kao puta za čišćenje štetnih tvari. Iako je učinak za sada dokazan samo kod miševa, profesor Battaglia vjeruje da bi metoda uskoro mogla djelovati i na ljudima.
– Krvno-moždana barijera funkcionira vrlo slično kod ljudi i životinja, pa njeno obnavljanje može donijeti velike koristi. Sljedeći korak je završiti detaljne studije sigurnosti i toksikologije kako bi tretman bio spreman za kliničku primjenu. Ako sve prođe po planu, rane ljudske studije mogle bi početi u sljedećih nekoliko godina, otvarajući vrata potpuno novom načinu liječenja Alzheimerove bolesti – obnavljanjem prirodnog obrambenog sustava mozga. Studija, kojoj su kao autori pridruženi stručnjaci iz Kine i londonskog University Collegea, objavljena je u časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy.
Otvori KEKS Pay
