Želite li za nedjeljni doručak popiti jutarnju kavu i sok od naranče ili pojesti palačinke s borovnicama? Ako Bruxelles provede plan kojim želi strane proizvođače uskladiti s pravilima Europske unije o pesticidima, za te biste namirnice mogli ubuduće plaćati znatno više. Analiza istraživača Europske komisije potvrđuje ono na što poljoprivrednici izvan EU-a upozoravaju već mjesecima. Plan prema kojem bi se zabranio svaki trag nekih od „najopasnijih“ pesticida, čija je uporaba u Uniji već zabranjena zbog zdravstvenih i okolišnih razloga, mogao bi dovesti do smanjenja ponude i rasta cijena brojnih proizvoda.
Prema najnepovoljnijem, hipotetskom scenariju, u kojem se proizvođači izvan EU-a uopće ne bi prilagodili novim pravilima, cijena kave mogla bi porasti čak 332 posto, dok bi agrumi mogli poskupjeti 82 posto, pokazuje analiza Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije objavljena u utorak. Poljoprivredni uvoz u EU u tom bi slučaju pao za 41 posto, a stočari bi se suočili i s većim troškovima stočne hrane. Čak i u realističnijim scenarijima koje su razmatrali istraživači, prema kojima bi se strani proizvođači u različitoj mjeri prilagodili europskim pravilima, cijene za potrošače porasle bi, dok bi se poljoprivredni uvoz smanjio. Istodobno bi se povećala proizvodnja unutar EU-a, a razmjeri tih promjena ovisili bi o spremnosti proizvođača na prilagodbu.
Takvi rezultati Bruxelles stavljaju pred politički nezahvalan izbor: pokušati zadovoljiti nezadovoljne europske poljoprivrednike i spriječiti njihove nove prosvjede traktorima ili prihvatiti mogućnost da potrošači više plaćaju osnovne namirnice u trgovinama. Predložena zabrana ostataka određenih pesticida dio je paketa pojednostavljenja pravila o sigurnosti hrane i stočne hrane. Mjera uživa potporu europskih poljoprivrednika koji traže ravnopravnije uvjete tržišnog natjecanja u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja. Prijedlog je djelomično osmišljen i kao odgovor na njihovo nezadovoljstvo trgovinskim sporazumom EU-a s Mercosurom, koji okuplja Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Kako bi spriječili da na voću i povrću ostanu tragovi spornih pesticida, proizvođači bi u praksi morali potpuno prestati koristiti takve tvari, piše Politico.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi takva politika mogla biti u sukobu s pravilima međunarodne trgovine jer bi EU na taj način praktički nametao vlastita pravila proizvođačima iz drugih dijelova svijeta. Takav se pristup naziva „zrcalnom klauzulom“. Brojne međunarodne udruge proizvođača tvrde da predložena zabrana nadilazi postojeće mjere zaštite zdravlja te pokušava nametnuti jedinstven pristup svima, zanemarujući činjenicu da se poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju s različitim štetnicima, klimatskim uvjetima i načinima proizvodnje. „Izbor je između bobičastog voća koje je dostupno tijekom cijele godine — zdravog, sigurnog i po poštenoj cijeni — ili ograničene proizvodnje uz visoke cijene“, rekao je Amine Bennani, predsjednik Marokanske udruge proizvođača crvenog voća.
Ono što Bruxelles naziva „usklađivanjem standarda”, prema njegovim riječima, u praksi predstavlja „trgovinsku prepreku“. Bennani je također upozorio da se s udrugom nikada nije savjetovalo, iako će nova pravila utjecati na oko 250.000 Marokanaca zaposlenih u tom sektoru. Zabrinutost nije ograničena samo na marokanske proizvođače bobičastog voća. Južnoafrička udruga voćara Hortgro i organizacija South African Table Grape Industry upozorile su da je izvoz grožđa iz te zemlje ključan za egzistenciju tisuća ljudi zaposlenih u tom sektoru. Slične argumente iznijeli su i drugi proizvođači i industrijske udruge, među kojima su kanadski sektor žitarica i mahunarki, honduraški izvoznici dinja, brazilski stočarski i poljoprivredni sektor te kalifornijski proizvođači badema. Europska komisija poručuje da joj je cilj spriječiti da se najopasnije tvari, čija je uporaba zabranjena unutar EU-a, ponovno pojavljuju na europskom tržištu preko uvozne robe. To bi se postiglo spuštanjem dopuštenih razina njihovih ostataka na takozvanu tehničku nulu.
Komisija i svjetski proizvođači slažu se barem oko jedne stvari – postojeća ograničenja ostataka pesticida već su postavljena tako da osiguravaju razine sigurne za ljudsko zdravlje. Kritičari, međutim, tvrde da Europska komisija želi otići znatno dalje od postojećih zdravstvenih zaštitnih mehanizama kako bi onemogućila i najmanje tragove tvari zabranjenih zbog širih zdravstvenih i okolišnih rizika. Europski „vrlo visoki standardi“ sigurnosti „moraju biti primjereno kontrolirani“, rekla je Elisabeth Werner, glavna direktorica Glavne uprave Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, na POLITICO Sustainable Futures Summitu neposredno prije predstavljanja prijedloga prošle godine. Dodatnu nesigurnost proizvođačima stvara činjenica da Komisija još nije precizirala na koje bi se zabranjene pesticide nova mjera odnosila. Studija Zajedničkog istraživačkog centra identificirala je 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti obuhvaćene zabranom ostataka pesticida, a mjera bi mogla utjecati na 235 proizvoda iz 86 zemalja.
Europska unija o svakoj će tvari odlučivati zasebno, uz procjene mogućih posljedica, kazala je glasnogovornica Komisije Eva Hrnčířová. U izjavi poslanoj elektroničkom poštom Hrnčířová nije izravno odgovorila na zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i smanjenja dostupnosti proizvoda. Naglasila je, međutim, da bi se u svim budućim odlukama „uzela u obzir važnost očuvanja prehrambene sigurnosti EU-a i moguće međunarodne posljedice“. A razloga za zabrinutost zbog međunarodnih posljedica već ima. Nekoliko zemalja, među kojima su Australija, Kanada, Paragvaj i Sjedinjene Američke Države, osporilo je mjeru pred Svjetskom trgovinskom organizacijom. Međunarodno udruženje za svježe poljoprivredne proizvode pritom tvrdi da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već dovoljno štite potrošače, a istodobno omogućuju nesmetanu trgovinu.
Dio članica Europske unije ipak podržava takozvane zrcalne klauzule kao način uspostavljanja pravednijih uvjeta za europske poljoprivrednike. Oni strahuju da trgovinski sporazumi poput onoga s Mercosurom omogućuju konkurenciju iz inozemstva koja ne mora poštovati ista ograničenja kao proizvođači unutar EU-a. Francuska je među najglasnijim zagovornicima takvog pristupa te je već početkom ove godine na nacionalnoj razini uvela zabrane za proizvode s ostacima pojedinih pesticida čija je uporaba u EU-u zabranjena. Time je ograničen uvoz pojedinih vrsta krumpira i avokada. Čini se da bi tako i popularni tost s avokadom mogao postati osjetno skuplji.
Otvori KEKS Pay
