U cijeloj Europskoj uniji primjenjuju se nova pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu (Uredba PPWR) koja podrazumijevaju zabranu perfloriranih i polifloriranih akrilnih tvari (PFAS) u propisanim koncentracijama, ali samo u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom, poput kutija za burgere i pržene krumpiriće, vrećica za kebab i pekarske proizvode...
Riječ je, doznajemo, o tzv. vječnim kemikalijama, nerazgradivim u okolišu, koje su ovih dana u prvi plan dospjele i na temu ilegalnog otpada u Lici, a znanstvena ih istraživanja povezuju s brojnim rizicima od karcinoma bubrega, testisa, jetre i probavnog trakta, hormonskim poremećajima, oštećenjima jetre... Iz određenih materijala koji dolaze u dodir s hranom uklanja se Bisfenol A, pri čemu je predviđena privremena iznimka za zaštitne slojeve u konzervama voća, povrća i ribe, koja će vrijediti do srpnja 2028. godine, a uvode se i stroža pravila za teške metale u pakiranju, kadmij, olovo, živu i šestovalentni krom, čija ukupna koncentracija neće smjeti prelaziti 100 miligrama po kilogramu. Paralelno se uvode i minimalni udjeli recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži te pravila o smanjenju nepotrebnog volumena ambalaže, uključujući ograničenja praznog prostora kod EU trgovine. Praznina unutar ambalaže ne smije, naime, prelaziti 50 posto ukupnog volumena, čime se staje na kraj praksi pakiranja malih proizvoda u nepotrebno velike kutije, dok je za e-trgovinu taj limit postavljen na 40 posto.
Gordana Pehnec iz Sektora za industriju HGK objašnjava kako će dokaz da u ambalaži više nema nema prisutnosti zabranjenih tvari biti izjava o sukladnosti i pripadajuća tehnička dokumentacija. Većina ostalih promjena čeka pak delegirane i provedbene akte koje Europska komisija treba izraditi najkasnije do 2029. godine, a u primjenu će od 2030. godine.
U javnosti su se plasirale i informacije kako ugostitelji od 12. kolovoza u restoranima neće smjeti posluživati ni jednokratne vrećice i pakiranja začina i umaka poput kečapa, majoneze, senfa, ulja, octa, sojina umaka... Na crnoj su listi, tvrdilo se, i mikro pakiranja šećera, soli, papra te vrhnja za kavu, dok bi u hotelima plastične bočice sa šamponima, gelovima za tuširanje, losionima za tijelo i sapunima otišle u povijest. Te su nedoumice, međutim, otklonili iz HOK-a. Čelnik HOK-a Dalibor Kratohvil nedavno nam je kazao kako će se takva jednokratna plastična ambalaža tolerirati sve do 2030. godine. Najveći dio obveza za ugostiteljski sektor ne primjenjuje se odmah, već postupno tijekom idućih nekoliko godina. Od 12. veljače 2027. ugostitelji koji nude hranu i piće "za van" trebali bi omogućiti kupcima korištenje vlastitih posuda, dok se od 12. veljače 2028. očekuje obveza ponude višekratne ambalaže za hranu i pića "za van" (take-away). No jednostavnost prilagodbe, kazali su iz HOK-a, uvelike će ovisiti i o proizvođačima i dobavljačima ambalaže, odnosno o tome hoće li pravodobno ponuditi dovoljno kvalitetne, funkcionalne i cjenovno prihvatljive višekratne ili reciklirane ambalaže koja će zadovoljiti potrebe različitih ugostiteljskih objekata.
Najznačajnije promjene, uključujući ciljeve ponovne uporabe (reuse) i pojedina ograničenja za određene vrste ambalaže, poput pojedinačnih vrećica šećera i drugih jednokratnih malih pakiranja s više od 5 posto plastike, vrlo laganih vrećica na blagajnama trgovina (ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle), mrežica, vrećica i plastičnih posuda za svježe voće i povrće u trgovinama... predviđene su od početka 2030. godine. Zabrana će obuhvatiti i plastičnu foliju kojom se međusobno povezuju limenke i boce.
Ambalaža čini čak 40 posto ukupne plastike i više od 60 posto upotrijebljenog papira u EU. Svaki stanovnik Unije godišnje tako proizvede prosječno 190 kilograma ambalažnog otpada. Do 2030. želi se osigurati da sva ambalaža koja se stavlja na tržište EU može reciklirati prema jasno razrađenim razredima, dok će 2038. ostati samo ona koja zadovoljava više standarde reciklabilnosti. Podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije govore kako je tijekom 2023. na hrvatsko tržište stavljeno više od 320 tisuća tona ambalaže, odnosno oko 83 kilograma po stanovniku. Najzastupljeniji materijali bili su papir i karton (35%), staklo (27%) te plastika (22%).
FOTO Ovako danas izgleda jedno od najprometnijih križanja u Zagrebu
Otvori KEKS Pay
po statistikama eurostata hrvatski građanin po glavi "proizvede " cca 85 kg ambalažnog otpada što je debelo ispod prosjeka eu-građana ... po proizvodnji opasnog otpada smo malo iznad eu-prosjeka , oko 52 kg/ glavi stanovnika ... ali kada pridodamo količine uvezenog otrovnog otpada u hrvatsku , prosjek se penje na 91 kg/ glavi što je gotovo dvostruko od eu-prosjeka ??? bravo plenkoviću , opet smo najbolji u eu !!!