Ne možemo stalno okrivljavati druge i vječno upirati prstom u otkupljivače žitarica, ministre ili Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) Europske unije. Hrvatska proizvodnja žitarica jednostavno nije isplativa na globalnom tržištu, niti to može biti. Zbog strukturnih mana izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skup gotov proizvod i danas smo dovedeni u poziciju da budemo sirovinska kolonija. Ustvrdio je to ovih dana čelnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić, nakon što je još jedna žetva pšenice uzburkala duhove na tržištu. U odnosu na hrvatske potrebe, koje se procjenjuju na oko 300 do 350 tisuća tona, ponovno je požnjeveno više od milijun tona, a prema nekim procjenama i do 1,3 milijuna tona. Tome treba dodati i činjenicu da je ove godine zasijano oko 10 posto više površina nego lani. Otkupna cijena – niska – puno niža nego na europskim burzama poput francuske, na koju se ratari pozivaju, a dok se otkupljivači pravdaju zakonom ponude i potražnje – ni poslovično mala hrvatska produktivnost ne ide im u prilog. Kad se u otkupnu cijenu uračunaju i poticaji, svi koji imaju prosječan urod oko 6,5 t/ha ili na nuli su ili na gubitku. Troškovi, dodatno opterećeni rastom cijena goriva i radne snage, veći su od 1300 eura po hektaru, što znači da profita nema ispod 8 tona/ha, precizan je predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore (HGK) Vlado Čondić Galiničić.
Pšenice 'na bacanje', a uvozimo kruha za 400 milijuna eura
Glavni razlog zašto naši poljoprivrednici ustraju na uzgoju pšenice i kukuruza krije se u poticajima, tvrde stručnjaci. Oni su, naime, vezani za površinu, a ne ostvareni prinos i kvalitetu uzgojene kulture pa je isplativije i puno lakše baviti se uzgojem pšenice i kukuruza na 50 hektara nego, primjerice, uzgajati povrće na 2 ha
Komentara 6
Nema u eu poljoprivrede bez poticaja!! To nek svima bude jasno. A kad znate da u francuskoj seljaci imaju i dodatne namete na poljoprivrednu mehanizaciju... Naš je osnovni problem što se razvio odnos sa se ništa ne isplati raditi. A još gori je odnos prema ono malo tih što se još bave poljoprivredom. Na, selu ako ti susjed ima svinje krave, ti ga prijavljuješ jer ti smrdi.. U sloveniji, Austriji, gdje usred sela sve puno g....na od krava, kup gnoja uz prozor, nikom ne pada prijavljivali. U sloveniji u selu padu krave doslovno uz nečiji prozor. U nama je problem, političarima posebno, jer oni padaju na fore da treba štititi tzv urbani štih, zaštitu, čistoću... Da, u povijesnim jezgrama grada da, al u naselju?!! Imamo državu čiji službenici rade na poslovima za koje nisu osposobljeni pa se tako olako daju naredbe da se tisuće svinja usmzri samo zato jer su u zoni zaraze.... Zdrave životinje, ta kuga nije za čovjeka opasna zar smo zbilja toliko poglupili da koljemo zdrave životinje i bacamo?!!
Borba za smanjenje uvoza gotovih proizvoda postiže se jedino tako da Hrvat Hrvatu ispeče i proda kruh po povoljnijoj cijeni nego Nijemac (čemu su Hrvati "poslovično skloni"). Sve drugo su priče za malu djecu na otvorenom tržištu.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Promjeniti navike hrvatskih poljoprivrednika je Sizifov posao. Neki dan lik skinuo mislim dvije tisuce rodbih stabala marelice jer je enma gdje prodati. Pa mogao je raditi pekmez, kandirati ih, ima sto stvari koje se mogu napraviti. Cijela Madjarska za primjer sije skoro iskljucivo suncokrete i psenicu, kukuruza nigdje. U cijeloj Budimpesti ako ima deset pekara dobro sam rekao. Ok nisu krivi ni nasi poljoprivrednici jer kako se boriti kad ti usred sezonje branja jabuka Plodine uvezu drugu klasu dvije godine smrznutih jabuka iz Poljske i prodaju po diskontnim cijenama. Ajde u Sloveniji ili Njemackoj da se netko od trgovackih lanaca to usudi prije nego je kupio i prodao sve domace voce ili povrce. Dakle glavni krivac su Hrvati koji se ne bune, ne bojkotiraju i ne dizu galamu tjerajuci drzavu da uredi stanje.