Njemačku početkom rujna očekuju regionalni izbori koji bi mogli imati posljedice daleko izvan granica jedne savezne pokrajine. U Saskoj-Anhalt krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prema anketama uvjerljivo vodi, a njezin kandidat Ulrich Siegmund mogao bi postati prvi čelnik jedne njemačke savezne pokrajine iz redova te stranke. Siegmund je posljednjih tjedana dospio i na naslovnicu njemačkog Der Spiegela, koji ga je predstavio kao najopasnijeg čovjeka Njemačke. Pokušaj upozorenja na mogući uspon AfD-a, međutim, njegovi su pristaše pretvorili u dio kampanje, kupovali su primjerke časopisa koje je Siegmund potom potpisivao pred okupljenim simpatizerima.
No iza naslovnice krije se znatno ozbiljnije pitanje. Kako u opsežnoj analizi piše Politico, ishod izbora 6. rujna mogao bi snažno odjeknuti ne samo u njemačkoj politici nego i u ostatku Europe. AfD u Saskoj-Anhalt prema posljednjim anketama ima potporu od oko 42 posto birača, gotovo dvostruko više od Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Friedricha Merza. Ljevica je prema anketama treća, dok se socijaldemokrati (SPD) nalaze tek nešto iznad izbornog praga od pet posto. Zeleni, pak, balansiraju oko granice potrebne za ulazak u parlament.
Upravo bi rezultat manjih stranaka mogao biti presudan za formiranje vlasti. Ako SPD i Zeleni prijeđu prag, ostale stranke mogle bi imati dovoljno zastupnika za sastavljanje vlade bez AfD-a. U suprotnom bi se otvorila mogućnost da AfD preuzme vlast samostalno ili uz potporu Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji se također nalazi oko izbornog praga. Takav bi scenarij, ocjenjuje Politico, Njemačku mogao gurnuti u političku krizu kakvu nije doživjela desetljećima. Pritom izbori u Saskoj-Anhalt nisu jedini problem za vladajuće. Dva tjedna poslije na birališta izlaze stanovnici Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, a slijede i izbori u Berlinu, gdje AfD također bilježi snažnu potporu. Niz loših rezultata mogao bi dodatno destabilizirati saveznu vladu i ozbiljno oslabiti položaj kancelara Merza.
Politico pritom ističe kako razvoj situacije u Njemačkoj sa zanimanjem prate i ruski predsjednik Vladimir Putin te američki predsjednik Donald Trump, svaki iz svojih razloga. Odnosi Berlina i Moskve snažno su se pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, no u dijelovima nekadašnje Istočne Njemačke i dalje postoji znatno drukčiji odnos prema Rusiji nego u ostatku zemlje. AfD upravo na tom raspoloženju pokušava graditi dio svoje politike.
Iako je vanjska politika u nadležnosti savezne vlade, Siegmund traži ukidanje sankcija Rusiji, povratak nastave ruskog jezika u škole te obnovu programa razmjene ruskih učenika i studenata s Njemačkom. Istodobno zagovara znatno stroži odnos prema Ukrajincima koji su u Njemačku stigli nakon početka rata. Trumpova administracija, s druge strane, već je pokazivala političku bliskost s europskim strankama koje dijele dio ideja njegova MAGA pokreta, a Politico navodi da su se razvijali kontakti i s AfD-om.
U središtu svega sada je 35-godišnji Siegmund, jedna od novih zvijezda stranke. Bivši prodavač godinama gradi pažljivo osmišljen politički imidž. Mlađim biračima približava se, među ostalim, vožnjom kultnih istočnonjemačkih motocikala Simson i snažnom prisutnošću na društvenim mrežama, dok starijima obećava povratak stare i sigurne Njemačke. Prema Politicu, ima više pratitelja na TikToku od bilo kojeg drugog njemačkog političara.
Njegove političke ambicije ne završavaju na kampanji. AfD je za Sasku-Anhalt predstavio program na približno 150 stranica u kojem se, među ostalim, zagovaraju masovne deportacije tražitelja azila. Stranka želi smanjiti financiranje javnih medija koje smatra neprijateljski nastrojenima, ukloniti simbole takozvane woke kulture, uključujući zastave duginih boja, iz škola te poreznim olakšicama poticati obitelji koje čine otac, majka i što veći broj djece. Program zadire i u kulturu. AfD kritizira pokret Bauhaus, koji ima snažne povijesne veze upravo sa Saskom-Anhalt, te najavljuje snažnije promicanje onoga što naziva njemačkom umjetnošću.
Dio tih prijedloga nije samo predizborna retorika koju bi regionalna vlast teško mogla provesti. Njemačke savezne pokrajine imaju značajne ovlasti upravo u područjima obrazovanja, kulture te dijelovima policijskog i pravosudnog sustava. Zbog toga izbori 6. rujna predstavljaju mnogo više od borbe za vlast u jednoj od 16 njemačkih saveznih pokrajina. Eventualni dolazak AfD-a na vlast bio bi povijesni presedan za poslijeratnu Njemačku, ali i ozbiljan test za tradicionalne stranke koje već godinama pokušavaju pronaći odgovor na rast potpore krajnjoj desnici. Politico zaključuje kako je Njemačka tijekom svoje poslijeratne povijesti prošla kroz niz velikih političkih kriza, od Hladnog rata do pada Berlinskog zida, oslanjajući se pritom na snažne institucije i ustavni poredak. No izbori koji slijede mogli bi zemlju uvesti u jedno od politički najneizvjesnijih razdoblja posljednjih desetljeća.
FOTO Luksuz među maslinicima: Zavirite u potpuno namještenu vilu vrijednu 1,3 milijuna eura
Otvori KEKS Pay
