Obilježavanju stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata, koja se ove godine obilježava diljem Europe, pridružile su se gotovo sve slavonskobrodske ustanove u kulturi, ali i brojne udruge. Početkom lipnja Državni arhiv u Slavonskom Brodu priredio je izložbu pod nazivom "Brod na Savi i Prvi svjetski rat 1914 - 1918.", a danas su organizirana još dva kulturna događaja koja su Brođane podsjetila na brojne strahote tog prvog globalnog sukoba u povijesti čovječanstva. Udruga povjesničara i baštinika zavičajnih starina Slavonije, Baranje i Srijema u Gradskoj knjižnici je večeras organizirala okrugli stol na temu "Slavonsko - Srijemsko Posavlje u Prvom svjetskom ratu", a u izložbenoj dvorani Muzeja Brodskog Posavlja otvorena je izložba pod nazivom "Iza bojišnice, Živjeti u Brodu na Savi 1914. – 1918."
- Glavna misao okruglog stola bila nam je osvrnuti se na iznimno težak život i manje poznate činjenice vezane uz Prvi svjetski rat na ovim prostorima. Manjak radne snage bio je itekako primjetan, osobito u vrijeme žetve, pa su se na veća poljoprivredna gospodarstva slale đačke ekskurzije iz gradova, ali i vojni zarobljenici. Prijeko potrebne zalihe hrane smanjile su se na najniže razine, a u naše krajeve tada su dolazi prekupci iz Austrije tzv. "skakavci" i za sitan novac kupovali sve. Teško se preživljavalo u Slavoniji, a osobito teško bilo je u Dalmaciji, Istri i Bosni i Hercegovini. Da bi prehranile svoju djecu majke su ih nosile na leđima i odlazile u nešto bogatije krajeve. Na taj način od izgledne smrti od gladi do kraja rata spašeno je više od jedanaest tisuća djece. Za vojne svrhe skupljane su kovine, od čega nisu bila pošteđena niti crkvena zvona. Školska djeca brala su kupine i šipak za čaj vojnicima na frontu, a žene su od slame plele prostirke za vojnike u rovovima. Morale su se baviti i svim tradicionalno muškim zanimanjima da bi prehranile obitelj i očuvale osiromašena gospodarstva. U prvom svjetskom ratu najviše je vojnika nastradalo od posljedica ranjavanja i raznih zaraza. Na žalost do danas još nije poznato koliko se ljudi s područja Slavonije i Hrvatske nalazilo među 520 tisuća poginulih u Prvom svjetskom ratu, niti koliko ih je bilo među ukupno osam milijuna mobiliziranih. Po nekim procjenama tada je nestalo oko sedamnaest posto populacije Hrvata - kazao je Ilija Maoduš, predsjednik Udruge Udruga povjesničara i baštinika zavičajnih starina Slavonije, Baranje i Srijema.
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Prvi svjetski rat prvi je globalni sukob u povijesti čovječanstva koji je uz stradanja milijuna ljudi i razaranja materijalnih dobara označio i kraj jedne epohe. Raspala su se moćna carstva Austro-Ugarsko, Njemačko, Rusko i Tursko, a mirovnim ugovorima u poraću stvorena je potpuno nova politička podjela Europe i dugoročno su određeni međunarodni odnosi u svijetu. Obilježavajući stogodišnjicu početka "Velikog rata", Muzej Brodskog Posavlja izložbom i pratećim katalogom prezentirao je pojedine segmente života u Brodu na Savi kao što su politika, gospodarstvo, opskrba stanovništva, dobrotvorna djelatnost, zdravstvo, prosvjeta, kultura i društveni život, a djelomice i život vojnika na bojišnici.
- Jedno od najslabije istraženih područja u hrvatskoj povijesti upravo je Prvi svjetski rat. Postoji više razloga, a možda je najvažniji taj što su Hrvati iz rata izašli na strani ratnih gubitnika. Odmah nakon završetka rata ušli smo u zajedničku državu Kraljevinu Hrvata, Srba i Slovenaca, pa je ostalo vrlo malo prostora za prikaz tog razdoblja hrvatske povijesti, a čak i kasnije u socijalizmu. Ne postoji niti registar hrvatskih vojnika koji su sudjelovali u ratu. Najvećim dijelom vojna se građa nalazi u Beču i Budimpešti, tako da je pred povjesničarima još dug put istraživanja - istaknula je autorica izložbe Ivanka Cafuta, muzejska savjetnica Odjela suvremene povijesti Muzeja Brodskog Posavlja
