Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 13
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Intervju: Tihomir Cipek

Izbjeglička kriza mogla bi odrediti rezultate izbora, a Most postati treća opcija

19.10.2015., Zagreb - Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu politickih znanosti. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/2
23.10.2015.
u 22:40

Orbanovsko ponašanje prisutno je zapravo u cijeloj Europi jer politika EU želi izbjegličke centre izvan EU i dat će tri milijarde eura Turskoj samo da izbjeglice ne dođu

Ugledni politolog prof. dr. Tihomir Cipek u razgovoru za Večernji list govori o tome što bi moglo odrediti pobjednika na ovima izborima, kako će izbjeglička kriza utjecati na rezultat izbora te o sličnostima između Orbana i EU, u kojem svaka članica gleda svoj interes. Prof. Cipek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti angažiran je i kao analitičar izborne kampanje za Novu TV.

Tko je veći domoljub...

Što će presuditi na izborima? To što je Vlada učinila ili nije, programi ili ideologija?

Zabluda je da ljudi glasuju isključivo temeljem političkih programa stranaka. U razvijenim demokracijama na izborima se nametne problematska tema na kojoj se birači dijele, a u prednosti je tko temu nametne. Kod nas takva tema nije isplivala. U Njemačkoj je na prošlim izborima tema svih tema bila minimalna nadnica. U Švicarskoj je glavna tema izbora bio zakon o azilu i integracija stranaca. Kod nas očekujem veći odaziv birača nego dosad jer ideološka mobilizacija birače dovodi na izbore zato da pomognu svojima i spriječe ove druge da dođu na vlast makar im se predsjednik stranke ne sviđa.

Ako zasad nemamo ključnu temu izbora, što će onda odrediti pobjednika?

Paradoks je da je većina ljudi s pravom nezadovoljna radom Vlade jer je živnula tek na kraju mandata, no opozicija to nije iskoristila. Vlada je htjela nametnuti rast kao temu nakon šest godina pada, a opozicija propuste Vlade. HDZ ima demografski program i oko njega se moglo vezati ne samo 1000 eura novorođenoj djeci nego i porezna, zdravstvena, obiteljska i stambena politika i to bi ljudi prepoznali kao temu. Ovako se kampanja svodi na to tko je veći domoljub i na izbjegličku krizu.

Dakle, unatoč tvrdnjama HDZ-a i SDP-a, izbjeglička kriza utječe na izbore...

Empatija prema izbjeglicama je neupitna, no pitanje je može li Hrvatska platiti sve to

Da. Ako ljudi vide da se izbjegličkom krizom dobro upravlja i da neće slomiti hrvatsko društvo, to će pomoći SDP-u. Ako Slovenija, Austrija i Njemačka zatvore granicu, a odmah za njima i Hrvatska, a kod nas ne ostane velik broj izbjeglica, ljudi će se baviti drugim temama. Ali, ako izbjeglička kriza slomi ovu vladu, HDZ će uvjerljivo pobijediti. Dobar dio ljudi reći će da smo bili humani i da je dobro pomagati, ali zbog promjene situacije zaključit će da je HDZ bio u pravu kad je zagovarao jaču kontrolu granice i okrenut će se njemu. Izbjeglička kriza bi tada mogla odrediti rezultat izbora.

Upravlja li Vlada dobro izbjegličkom krizom?

U prvoj fazi Vlada je postupala dobro, pragmatično i humano prema izbjeglicama propuštajući ih kroz Hrvatsku. U završnoj fazi se pokazalo da Vlada ne treba vjerovati svemu što se kaže na sastancima EU. Premijer kaže da su mu rekli da ne trebamo graditi ograde, ali humana fraza i univerzalizam je jedno, a realna politika je nešto drugo. Ako Austrija i Slovenija zatvore granicu, i Hrvatska će morati. Dobrom dijelu javnosti izgledalo je da Vlada dobro upravlja izbjegličkom krizom, no sad se to čini dvojbenim.

Poplave su opet iznenadile Vladu...

Reakcija Vlade i nespretne izjave ministra Jakovine utjecat će na rezultat u 7. izbornoj jedinici. Povrijedio je ljude i pokazao da nije u stanju upravljati krizom, a Schröder je u Njemačkoj poplave iskoristio pa, iako su sve ankete pokazivale da će izgubiti izbore, pokazao se kao dobar menadžer u krizi i sućutan prema građanima. Obuo je ribarske čizme i u njima prohodao gotovo cijelu Njemačku, sva poplavljena područja i dobio izbore.

Koliko su ankete pouzdane, može li izborni rezultat odudarati više od statističke pogreške i zašto?

Može se dogoditi nešto izvanredno što će promijeniti volju birača jer ankete pokazuju trenutačno raspoloženje birača. Na posljednjim austrijskim lokalnim izborima za Beč i Gornju Austriju ankete su pogrešno pokazivale rezultat. Također, ankete su jedno, a ljudi, kad se suoče s glasačkim listićem, vole glasati sigurno i ne žele da im glas propadne.

Vaša prognoza izbornih rezultata?

Izborni rezultat će biti tijesan, pobjednik može dobiti do 60 mandata ili malo iznad. Živi zid će teško proći prag, ORaH možda u Zagrebu. To je stranka građanstva koja misli da su glavni problemi našeg društva ekologija i rodna pravna, ali većina ljudi u ekonomskoj krizi to ne misli. ORaH-u su rodne i ekološke politike, parfemi i kuharice, sakrile socijalni program i participacijsku demokraciju. Teško da to može proći uza sav integritet i poštenje M. Holy. Most ima najveći potencijal da bude treća opcija, no nisu se još dovoljno profilirali kao stranka protestnih glasova pa ljudima ostaje lijevo ili desno. Most ima šanse u 10. izbornoj jedinici dobiti dva zastupnika i proći u 1., ali teško da će dobiti 10-ak mandata. Jer, što je žešća kampanja i napadi HDZ na SDP, i obrnuto, više se potiskuju alternativne stranke.

A Bandić, U ime obitelji, Čačić i Josipović?

Bandić će u Zagrebu dobiti dva ili više mandata, ali neće proći u ostatku zemlje. U ime obitelji neće proći prag. Tomašić može proći na snagu karaktera te Čačić u varaždinskoj regiji, a Josipović vjerojatno ne. Teško je biti uvjerljiv ako ste imali jednu od najjačih funkcija u državi i izgubili je.

Je li se predsjednica ironijom umiješala izravno u kampanju?

Jest. Ustav traži od predsjednice neutralnost jer treba biti predsjednica svih građana. Na funkciji predsjednice ne ironizirate nikoga, a poštujete svakoga. Ovako je napravila presedan i umiješala se izravno u kampanju. I dosadašnji predsjednici su naglašavali vrijednosti opcije kojoj pripadaju, ali načelno, a ne sudjelovanjem u kampanji.

Jesu li članice EU koje žele izbjeglice ostaviti na jugu Europe jednakije od drugih?

U EU postoje dvije grupe zemalja, a Hrvatska ima posljedice što nije članica Schengena. Nekoliko tisuća izbjeglica koji ostanu kod nas ako se zatvore granice, rasporedit će se u kampove, a daljnje primanje izbjeglica slomilo bi naš humanitarni kapacitet. Jedno je empatija prema izbjeglicama koja je u nas neupitna, drugo su moralni sudovi i pitanja zašto bi onaj tko je prvi bježao u Europu bolje prošao od onog tko je ostao ili je ostao u Siriji jer je siromašan i nema novca za put. Usto, ljudima morate omogućiti hranu, smještaj i transfer, što košta, a pitanje je može li Hrvatska sve to platiti. I pozicije Merkel i CDU-a sve se više kritiziraju. Začuđuje što EU zna da na krizu utječe demografska situacija u Europi te loša vanjska politika, jer su i autokratski režimi na Bliskom istoku bili bolji od krvavih ratova, a nema plana da se kriza riješi.

EU je u izbjegličkoj krizi pokazala razjedinjenost te da je bliže povratku na sustav država? Je li realno očekivati da će se ujediniti po pitanju izbjeglica?

Velike su razlike u EU između juga i sjevera, ali i između zapada i istoka. Zemlje koje su živjele u totalitarnim komunističkim diktaturama nisu se spremne nositi sa strancima, nemaju iskustva u tome, što se vidi iz politike Višegradske skupine. Bile su 40 godina pod sovjetskim utjecajem, neprestano su im dovodili u pitanje identitet, češki, slovački, mađarski i ne žele opet doći u tu poziciju i boje se, a ne treba im radna snaga. Problem je i integracija migranata. Ni Francuskoj ni Njemačkoj ni Danskoj ni Nizozemskoj nije baš uspjela. Pokazuje se da je vjera bitan limitirajući čimbenik kod integracije u europsko društvo i da su se ljudi iz kršćanskih civilizacija brže integrirali.

Istraživanje politologa Roberta Patmana, koji je istraživao desetke lokalnih zajednica u SAD-u, pokazuje da, ako su unutar jednog grada bitno različite zajednice u rasnom, vjerskom, etničkom pogledu, tada socijalno povjerenje i solidarnost između ljudi pada. Nije realno očekivati jedinstven stav o izbjeglicama. Sve države gledaju svoj interes. Moglo bi biti drugačije kad bi EU i EK imali razvijene jasne politike, ali nemaju.

Čak je i u Švedskoj, prema MIPEX istraživanju, 46% imigranata neeuropskog podrijetla bez posla. Jesu li za neuspjelu integraciju jednako odgovorni država i imigranti?

Jesu. To pokazuje dubinu problema jer možete imati sjajne zakone, kao u Švedskoj, ali integracija nije samo stvar Švedske nego i imigranata i spremnosti da se otvore vrijednostima švedskog društva. U Njemačkoj su najbolje integrirani imigranti u Bavarskoj, koja ih je zakonima poticala na integraciju. Inzistiralo se da usvoje bazične vrijednosti njemačkog društva i nauče njemački jezik. U Berlinu se imigrante pustilo da žive kako hoće u svom prostoru i zakoni ih nisu poticali na integraciju pa ne pripadaju ni njemačkom ni turskom društvu.

Prijetvorna Europa

Je li Orban fašist zbog žice ili nema bitne razlike između njega i Europe, koja se prikazuje humanijom nego što je dok izbjeglice idu u Njemačku?

Ne mislim da je kod Orbana riječ o fašizmu. U Mađarskoj je suočen s Jobbikom, neofašističkom strankom, drugom po snazi, i mora pokazati da čuva mađarsku granicu. Vidjeli smo i u Sloveniji i policiju i ogradu i pse koji sprečavaju ulazak izbjeglica u zemlju. Orbanova je politika dobrodošla EU, koji govori "budite humani i nemojte dizati zid", a s druge strane za dio europskih političara on je dobar graničar, krajišnik EU.

Humanost EU svela se na to da ne diže ogradu, ali će platiti Turskoj da zadrži izbjeglice dalje od EU. Nije li bit ista, samo metode drugačije, i ne podsjeća li to na velikodušnost Zapada, koji je primao imigrante, pa ih ostavio u getima da ne žive s njima, nego pokraj njih? Bi li se to moglo EU obiti o glavu?

Teško pitanje. Politika EU želi izbjegličke centre izvan EU. U EU je nastala panika nakon što je primljeno milijun ljudi, a Turska i drugi susjedi Sirije nose se s nekoliko milijuna izbjeglica, ali nekako se smatra da su to njihovi izbjeglice, a ne naši. U biti je orbanovsko ponašanje prisutno u cijeloj Europi. EU će dati tri milijarde eura samo da izbjeglice ne dođu. Ideja univerzalnog svijeta u kojem su svi dobrodošli urušila se. I njemačko društvo pokazuje nasilje zbog poteškoća u prihvaćanju migranata. Nasilja ima i među izbjeglicama i migrantima, koji su različiti i međusobno se tuku. Ni među njima se nije razvila solidarnost. Sirijci afričku sirotinju smatraju lošom, Iranci ne mogu s Afganistancima, Afganistanci se tuku s Albancima. Ljude ni zajedničke teške okolnosti ne oslobađaju predrasuda.

>>'Sloveniji smo ponudili da pošalje službenike i popisuje izbjeglice u vlaku'

Komentara 25

BU
Bulaba
22:45 23.10.2015.

Nevjerojatna količina lupetanja, oprostite na izrazu. Ovaj drug "politolog" je teški antitalent za razumijevanje svijeta oko sebe. Dovoljno je samo ovo: "Ako Slovenija, Austrija i Njemačka zatvore granicu, a odmah za njima i Hrvatska, a kod nas ne ostane velik broj izbjeglica, ljudi će se baviti drugim temama." Pa jel o može reći suvisao čovjek, da Slovenija, Austrija i Njemačka mogu zatvoriti granicu u slijedeća dva tjedna do izbora, i da bi to moglo utjecati na izbore? Strašno. Na što sliči naša javna scena, nevjerojatno.

PR
pravica
23:15 23.10.2015.

Točno gospodine Cipek samo još reći kako je ova vlada izbjegličku krizu riješila savršeno, te da bi bilo najbolje da MOST koalira sa SDP-om i ti si svoje napravio

Avatar dalmos Zadar
dalmos Zadar
00:52 24.10.2015.

Hahahahaha nemozes se rjesit ovi komunista pa sve su zauzeli u ove 4g.slabo ovaj strucnjak pogada totalno slabo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije