Prvi put nakon šest godina Hrvatska narodna banka održat će sutra repo aukciju, jednu od monetarnih operacija kojom se kreira dodatna likvidnost u financijskom sustavu i na taj način utječe na spuštanje kamatnih stopa. Na novčanom su tržištu kamatne stope naglo porasle na više od 4 posto u trgovanju depozitima, a u trgovanju SWAP ugovorima i više od 5 posto! Rast kamatnih stopa prva je veća negativna posljedica konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure jer banke u kratkom roku trebaju provesti nekoliko kompliciranih financijskih operacija pa je porasla potražnja i za kunama i za eurima. Uz skok kamata na Tržištu novca došlo je i do slabljenja kune oko jedan posto.
Kratkoročna oscilacija?
Zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić ističe da će središnja banka učiniti sve da se kamatne stope vrate na razine koje su bile prije donošenja zakona, kada su se kretale ispod jedan posto. Uz repo aukciju, očekuje se i devizna intervencija, a HNB će ukinuti i odluku o obveznim blagajničkim zapisima.
– Imali smo danas konzultativni sastanak s bankama na kojemu smo najavili održavanje repo aukcije i ostale potrebne mjere – ističe zamjenik guvernera. Tečaj je, kaže, unatoč pomacima koji su počeli od prošlog tjedna još uvijek ispod razine na kojoj je bio 31. prosinca 2014., a po prilici identičan je tečaju iz rujna 2013. i 2014. godine. HNB će, tvrdi zamjenik guvernera Martić, osigurati visoku likvidnost i stabilnost tečaja kao što su i obećali, a na sve druge posljedice konverzije upozorili su i Vladu i Sabor prije nego što je zakon jednoglasno prihvaćen u Saboru. Prema ranijim procjenama središnje banke, HNB će potrošiti oko milijardu eura deviznih rezervi da bi obranio tečaj kune, što bi moglo imati nepovoljan utjecaj i na kreditni rejting zemlje.
– U ovoj trenutačnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB-a je golema jer jedini je način da ova situacija ne eskalira da uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu i to u dostatnom iznosu za pokrivanje deviznih pozicija banaka koje su nastale primjenom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju – prokomentirali su u Privrednoj banci Zagreb na čijem je čelu Božo Prka. Skok kamata na Tržištu novca neugodna je vijest i za državu, odnosno ministra financija Borisa Lalovca jer se preko Tržišta novca odvijaju i sve kratkoročne posudbe države pa će se i proračun zaduživati skuplje. Ministar financija uvjeren je da je skok kamata "kratkoročna oscilacija" te odbija tvrdnje da je do tog povećanja došlo zbog njegova zakonskog rješenja.
Kako sanirati štetu
– Ne treba plašiti ljude nikakvim skokom tečaja i kamata. Sve što smo radili, radili smo sa srcem i sa željom da pomognemo ljudima. Ako dođe do kratkoročnih poremećaja na tržištu, Hrvatska će narodna banka intervenirati – ističe Lalovac.
Iz bankarskih krugova još nema informacije hoće li zakon osporavati na Ustavnom sudu, a sve dnevne konzultacije koje se provode vezane su uz tehničku provedbu i popratne negativne učinke.
>> Zbog konverzije franka povećane rate u eurima
Danas država nije uspjela plasirati svoje obveznice, točnije nitko nije htio kupiti 400 milijuna obveznica od države...to su pravi problemi i početak raspada financijskog sustava..