Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Informacije dostupne kao nikad prije, a ljudi se sve više okreću teorijama zavjere. Zašto?

Ovo je dio šireg trenda koji se zove doba sumnje, za koji je karakterističan pad povjerenja u tradicionalne autoritete i ljudi sve više vjeruju svojim istomišljenicima
27. prosinca 2020. u 15:02 238 komentara 25056 prikaza
Bill Gates à la tribune de la 6ème conférence de reconstitution des ressources du Fonds mondial de lutte contre le Sida, la TB et la Malaria à Lyon
Foto: Stephane Lemouton/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Nema šanse da živi tako dugo, osim ako ne jede mlade ljude. Niste to znali o engleskoj kraljici? Do ovog teksta ni mi. Nismo imali pojma ni da autorica Harryja Pottera zapravo ne postoji jer jedna osoba ne može napisati “toliko debelih knjiga” u razdoblju od deset godina. Načuli, priznajemo, jesmo nešto o tome da je zemlja ravna ploča i da NASA od nas skriva još jedno sunce, ali glas o morskim psima koje Izrael trenira da bi napadali neprijatelje bio nam je prvi. Kao i onaj da je Disney napravio crtić “Snježno kraljevstvo” samo zato da ljudi, kad u Google upisuju “Disney Frozen”, ne bi naišli na podatak da se Walt Disney svojedobno dao zamrznuti kako bi ga u budućnosti opet mogli oživjeti. Čini vam se da pričamo gluposti?

Huaweijev hrvatski univerzum Huaweijev hrvatski univerzum Mobilno bankarenje, hrvatski mediji, igre, strani jezici, sve do priča za laku noć

A kad kažemo da korona ne postoji, a cjepivo će iskoristiti Bill Gates da nam svima pod kožu postavi 5G čipove? Jer nema šanse da su znanstvenici u samo godinu dana razvili nešto što bi nam pomoglo u borbi s pandemijom. Isto kao što nije bilo šanse da ćemo se riješiti velikih boginja, dječje paralize ili difterije. Ironični smo i ispričavamo se, iako nam i nije žao, jer u pripremi za ovaj tekst shvatili smo da su teorije zavjere nešto što postoji oduvijek, a pobornicima se ništa, kako će kasnije objasniti naši sugovornici, ne treba zamjerati. Dok god njihove ideje, poput one o antisemitizmu koja je počela još u srednjem vijeku, a završila holokaustom, nisu opasne.

Jesu li razne urote postale još popularnije sa širenjem pandemije i današnjom bezgraničnošću interneta, pitali smo dr. sc. Nebojšu Blanušu, izvanrednog profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Politička i socijalna psihologija njegov su fah, a autor je i knjige “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. - 2007.”. Pa što su, zapravo, i kako se javljaju teorije zavjere?

– One su obrazac interpretacije nekog događaja ili procesa, koji najčešće pogađa većinu ili neki specifični dio društva ili zajednice, koja u osnovi tvrdi da je za njega odgovorna grupa ljudi koji su se udružili, odnosno urotili ili zavjerili kako bi ga proizveli na vlastitu korist, a drugima na štetu. Takvi se urotnici onda doživljavaju kao moćni i netransparentni, tj. često zamišljeni kao skriveni od očiju javnosti ili prijetvorni, kao koji povlače konce takvih zbivanja iz sjene kako bi naudili drugima. Bojni događaji mogu se tako interpretirati, od nekog lokalnog udruženog zločinačkog pothvata, ključnih procesa npr. u širenju trenutačne pandemije, pa sve do cjelokupne povijesti. Neki ljudi koriste takav obrazac interpretacije kritično i opravdano, primjerice tužitelji na sudovima, policija, inspektori, dobri istraživački novinari, koji ga primjenjuju najčešće na lokalna zbivanja, a neki to čine manje kritično zamišljajući globalne zavjere, o pravoj svrsi cijepljenja ili uspostavi novog svjetskog poretka – objašnjava nam Nebojša Blanuša, kojeg pitamo odmah i o najkraćoj definiciji teorija zavjere koje smo pronašli u bespućima interneta. Žele li si ljudi njima zapravo objasniti događaje ili pojave koje im je teško shvatiti? To je to, otprilike, kaže nam sugovornik.

– Teorija zavjere najčešće se primjećuje i takvom naziva u javnosti, posebice u medijima, upravo kad se primjenjuje na događaje koji su nekontrolabilni, kojima je zahvaćen velik broj ljudi. Međutim, kao obrazac mišljenja, on je prisutan svakodnevno – govori nam profesor s Fakulteta političkih znanosti, kojeg ne propuštamo pitati ni o nekim “najluđim” teorijama koje je u svojim istraživanjima čuo. 

VIDEO Prošlo je 19 godina od terorističkog napada u New Yorku: Ovaj događaj za sobom i dalje vuče neke teorije zavjere.

I holokaust je bio zavjera

– Zavjere postoje kroz cjelokupnu povijest, mogu čak imati značajne i zlokobne političke posljedice, kao što su atentati, državni udari, korupcija, različite špijunske igre, zlouporabe položaja i ovlasti koje uključuju više ljudi, krađe izbora, da ne govorim o holokaustu koji je izveden kao zavjera. Problem je kad ljudska imaginacija proradi kad nema dovoljno dokaza za neku tezu, npr. da je planet Zemlja zapravo šupalj, da je Mjesec samo projicirana slika kako bi se ljude zavaralo da živimo na ravnoj ploči, da protiv Hrvatske rovare crni, žuti i zeleni vragovi, da je Jugoslaviju uništila vatikansko-kominternska zavjera, da je Donald Trump mesija i borac protiv globalne elite koja otima i ubija djecu svuda po svijetu kako bi iz njihovih tijela cijedila eliksir mladosti, kao što to sugeriraju quanonovci, da se koronavirus širi 5G mrežom i tzv. chemtrailsima itd. Neki ljudi u njih potpuno vjeruju, neki se izmišljanjem takvih interpretacija silno zabavljaju, a neki manipuliraju, pa budu i sami iznenađeni koliko im ljudi povjeruje – govori Blanuša, dodajući kako se teorijama zavjera često pripisuje nerazumnost, ali one se gotovo uvijek referiraju na stvarne događaje. Problem je samo kako ih se značenjski “prošiva”. Ili preciznije, problem je, kaže, u imaginaciji koja svodi kompleksne društvene procese na djelovanje samo nekih aktera.

– Takav interpretacijski redukcionizam onda zanemaruje brojne nenamjeravane procese, čak i kada zavjera zaista postoji. Stoga je nerazumno prihvaćati takve interpretacije kao gole činjenice, ali ih se, s druge strane, ne bi smjelo svoditi na nekakvo masovno ludilo – objašnjava naš sugovornik.

Zašto danas ima toliko urota, a platforma za informiranje je nikad više i je li upravo tome razlog činjenica da su informacije tako dostupne da svatko može biti njihov kreator?

– S globalizacijom i razvojem informacijske tehnologije, alternativnih medija i društvenih mreža ljudi žive u znatno kompleksnijem svijetu negoli prije 20 godina, da ne govorimo o prijašnjim razdobljima. Dostupne su nam brojne informacije, brojna znanja također, ali i dezinformacije. Pri tome su institucije zadužene za proizvodnju informacija puno statičnije u njihovu promoviranju od onih alternativnih koji nastoje privući i uvjeriti svoju publiku u vlastite “istine”. Tzv- antivakseri se, primjerice, puno bolje služe internetom negoli Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Također, kada nemate prikladne i dovoljne informacije za djelovanje, ljudi se okreću alternativnim izvorima, s njima dijele svoja iskustva koja im se mogu činiti puno uvjerljivijima od suhoparnih informacija javnih institucija koje ne vode računa dovoljno o potrebama ljudi da znaju, da imaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom i da zaštite vlastitu egzistenciju – kaže nam ovaj doktor znanosti pa dodaje da se društvene mreže, također, najčešće uspostavljaju po logici sličnih mišljenja i stavova, tako da one dodatno pridonose tome da njihovi članovi žive u vlastitim virtualnim svjetovima u kojima jedni drugima nekritički podržavaju uvjerenost u ispravnost nekog stava. A trenutačno, upravo je nekima taj ispravan stav da se cijepiti protiv koronavirusa ne treba pa smo našeg sugovornika pitali što je pokazalo njegovo nedavno znanstveno istraživanje o mišljenju o štetnosti cjepiva.

Huawei gadgeti Božićni pokloni za digitalne trendove Znate li što je bingeanje, popularni trend koji se raširio i u Hrvatskoj? Evo koju stvarčicu trebate imati da biste iz prve ruke shvatili o čemu je riječ

– Istraživanje koje smo proveli u ožujku ove godine, to jest na početku prvog vala pandemije, pokazalo nam je da 38 posto hrvatskih građana smatra kako su cjepiva opasna za zdravlje. Kad to neizravno usporedite s nekim novijim rezultatima koji pokazuju nisku spremnost čak i medicinskog osoblja za cijepljenje protiv koronavirusa, svakako je to zabrinjavajući podatak za vlast koja namjerava provesti procijepljenost stanovništva do 70 ili 75 posto. Ono što je još poraznije to je porast nepovjerenja prema velikim farmaceutskim kompanijama za koje je u 2018. oko 53 posto građana vjerovalo da namjerno šire bolesti kako bi povećali prodaju lijekova, dok je to isto u 2020. mislilo više od 60 posto građana. Dakle, prema farmaceutici postoji golemo nepovjerenje i svi oni političari koji misle da će problem riješiti tako da se cijepe pred kamerama u dubokoj su zabludi. Prema njima također postoji duboko nepovjerenje i mnogi ljudi smatraju da ih svakodnevno tretiraju kao krdo. A onda na takvom odnosu profitiraju populistički akteri koji su još gori od ovih prethodnih. Povjerenje građana ne zadobiva se instantnim kampanjama. Na njemu treba dugoročno raditi. Pandemija nam je vrlo jasno pokazala koliko je država kao javni servis podbacila – objašnjava nam Nebojša Blanuša, a slaže se s njim i njegova kolegica s Fakulteta političkih znanosti, profesorica i doktorica znanosti Marijana Grbeša. Mediji i javnost njezina su specijalnost pa je pitamo kako će proći Vladina kampanja “Misli na druge. Cijepi se!”.

– Komunikacija o toj temi će sigurno utjecati na odaziv i odluku ljudi hoće li se cijepiti. Dosad se uglavnom, na žalost, improviziralo, što se i vidi. Izostanak komunikacijske strategije posebno je vidljiv u ovom drugom valu. U prvom valu pandemije okolnosti su bile drukčije, ljudi su bili u šoku, a Stožer se nametnuo kao suvislo, stručno tijelo kojem su ljudi vjerovali. Ali onda se to inicijalno povjerenje izgubilo, ljudi su iscrpljeni, a mediji nabrušeni.

Uopće ne sumnjam da se sve radi u najboljoj namjeri, ali način na koji se sad komunicira, s brojnim nelogičnim i nedosljednim odlukama, s porukom da ono što je dopušteno Bogu, nije dopušteno volu, generira dodatnu frustraciju i revolt. Vlada to mora bolje jer joj je sadašnji modus operandi suprotan svim pravilima kriznog komuniciranja koje podrazumijeva, prije svega, dosljednost, centraliziranost i jasne poruke. Ako tako nespretno i nekoordinirano budu vodili priču oko cijepljenja, neće uspjeti pridobiti one koji su skeptični ili jednostavno uplašeni – objašnjava Marijana Grbeša te dodaje i da tzv. antivakserska priča nije ništa novo, samo se dodatno intenzivirala s obzirom na trenutačno distopijsko okruženje. A zašto to nepovjerenje u autoritete, u znanost i bijeg u alternativna mišljenja?

Umjetna inteligencija ŠKOLA BUDUĆNOSTI Jeste li znali da roboti imaju pravo na državljanstvo?

– To je dio šireg trenda koji se zove doba sumnje ili vrijeme postistine, za koji je karakterističan upravo pad povjerenja u tradicionalne autoritete, dok ljudi sve više vjeruju sebi i svojim istomišljenicima te se, na neki način, lakše oslanjaju na mišljenje onih ljudi s kojima dijele pripadnost nekoj digitalnoj zajednici, grupi na Facebooku ili slično, nego na mišljenja stručnjaka. Misle, primjerice, da znanstvenim i ostalim establišmentima upravljaju financijski i slični interesi zbog čega teško mogu bilo kome vjerovati. A digitalni su mediji omogućili proliferaciju svakakvih mišljenja i teza koje su zbog razvoja tehnologije sada svima dostupne – govori nam naša sugovornica pa dodaje da je za diskurs postistine karakteristično to da ljude ne zanima istina, nego samo traže potvrdu vlastita uvjerenja. Stvar je duboko kompleksna, ističe znanstvenica, koja kaže da su digitalni mediji dali prostor i glas radikalnim, bizarnim i društveno marginalnim skupinama. Postojale su one i prije, govori Grbeša, ali u preddigitalno doba nije bilo kanala za dosezanje tako velikog broja ljudi.

Svijet je u distopijskom stanju

– Sad to imate i na sve dolazi ovakva pandemija. Svijet je u distopijskom stanju, ljudi su na rubu živaca, mnogima je u pitanju egzistencija. Svojevrsna je nada to cjepivo, na koje se vežu i logična pitanja, kako su ga mogli napraviti tako brzo, koje su mu posljedice, niz je tu opravdanih pitanja na koja antivakseri spremno nude odgovore. Zato ističem još jednom, ako u takvoj situaciji nemate pravu komunikacijsku strategiju, to je jako velik problem i to bi mogao biti problem u Hrvatskoj – objašnjava Marijana Grbeša.

A onaj tko se svakodnevno bori s koronaskepticima jest fizičar, doktor znanosti i znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković te dobitnik državne nagrade za popularizaciju i promidžbu prirodnih znanosti Saša Ceci. Kako mu je svaki dan argumentirano odgovarati na teze da virusa uopće nema, da je cijela pandemija zavjera mračnih sila i može li znanost nadvladati paniku? Kako se on nosi s teorijama zavjere?

– To vam je, prije svega, problem kulta. Nema teorije zavjere za te ljude jer njima je to nešto što oni vide kao stvarno. A upravo po znakovima koje njihove teorije i priče sadrže, jasno se vidi da je to vrlo slično načinu na koji kultovi funkcioniraju. A kult je nešto što čovjek svjesno odabere i ljudi koji mu pristupaju inteligentni su jer da biste mu pristupili, morate se riješiti balasta kulture i prikloniti se ideji koja je veća od vas. I onda vas to obuzme – pojašnjava nam Saša Ceci pa kao pravi popularizator znanosti vjerno pokušava rečeno objasniti na razumijevanje svima. Nema kod teorija zavjere posebnih mudrosti, kaže.

VIDEO Plenković, Beroš i Capak o nacionalnom planu cijepljenja

– Prostor je to koji nastaje kad puno toga ne razumijemo i izvan je naše kontrole pa tražimo odgovor na to postoji li netko ili nešto što vrti kormilo na našem brodu. Dobar primjer za to je religija, odnosno ateizam. Ljudi vjeruju da postoji eka viša sila, a onda tu dolazimo mi ateisti kojima se ne čini da takvo što na svijetu postoji pa nas religiozni ljudi smatraju nadmenima. Tako se i brojnim teoretičarima zavjera znanstvenici čine samodopadnima jer jednostavno ne mogu shvatiti kako ih ljudi ne razumiju – govori nam ovaj fizičar, dajući nam odmah i primjer iz svakodnevnog života.

– Znam da sam jednom objašnjavao o mobitelima. Zagrijavaju se, rekli su, i opasni su jer nakon što ih koristite, uho vam je toplo. Kažem ja, pa pokušajte uho pokriti dekom, isto će vam se zagrijati. Ili isključite mobitel i takvoga ga prislonite na lice, opet će vam to uho postati toplo. I onda pomislim, pa kako to čovjeku nije jasno, što mu je, a on misli, vidi ovog arogantnog koji misli da sve zna. I tako vam počne taj sukob – kaže Ceci pa odmah prepričava i zgodu s prijateljem koji je član Mense. Veli, taman se uklapa nakon ovog primjera.

– Pitam ja tog svog frenda primijeti li nekad da je pametan. Kaže on da ne primijeti, ali da primijeti da su drugi glupi – govori naš sugovornik pa dodaje odmah i kako je često iz kulta teorije zavjera teško izići.

– Stvar je u tome da te urote ne razvijaju glupi ljudi, samo što se ne informiraju najbolje. Oni su uglavnom inteligentni i dobronamjerni, ali iz kulta ne mogu van. Postoji taj fenomen, ako javno proklamiraš svoju vjeru i uvjerenje, kasnije ti je teže opet javno reći da si pogriješio pa je posljedica uglavnom to da jednostavno zadržite svoje mišljenje. To je kognitivni proces kod ljudi kojeg nismo zapravo ni svjesni – objašnjava Saša Ceci i dodaje da ljudi često za neke stvari imaju osjećaj “da je to tako i gotovo”.

Koronavirus u svijetu Upozorenje WHO-a Novi soj koronavirusa u osam europskih zemalja. Kod širenja zaraze primijetili nešto novo

– Svaki se dan oslanjamo na kognitivno. Primjerice, u košarci kad idete na skok-šut. Pa ne računate na kosi hitac. Bacite otprilike onako kako ste bacili loptu prošli put kad vam je šut uspio. Jer ste naučeno znanje izbrusili praksom. A da biste došli do te faze, morali ste uzeti neke činjenice u obzir i možda ih malo i mijenjati da na kraju bude sve dobro. To je isto znanost, a teoretičari to ne rade – objašnjava nam znanstvenik. Je li ikako onda moguće ljude razuvjeriti da su kvaziznanja koja preuzimaju s interneta za njih potencijalno i štetna? Možda, kaže Ceci.

– Potencijalno je dobar trik da se čovjeka pokuša iznenaditi. Krene li s nečim bezobrazno, vi uzvratite pristojno. Kažete, vidim da ste ljutiti, ali ako mogu ikako, rado ću vam pomoći. Uđu li u razgovor s vama i vidite li da je s druge strane to neka, primjerice, preplašena mama koju stvarno muči to cjepivo, a nije informirana, onda to ide. Zapne, primjerice, kad imate nekoga tko je ipak zabrazdio, ali i u tom se slučaju potrudim. Dajem kvalitetne i razumljive argumente i podsjetim na nekoliko jednostavnih činjenica koje taj netko već i zna, a onda me on nazove manipulatorom.

Jer, gotovo je, evo, promijenio mišljenje, ali onda ipak nije. Teško je ponekad, ali znalo se dogoditi da svojim krivim teorijama, primjerice, sad o koroni, ljudi čak i traže da im pomognete, a ako ih odmah odbijete pod izlikom da govore gluposti, to je jednostavno prelagan izlaz – kaže Saša Ceci pa ističe da je u javnosti još i važnije posvetiti se razuvjeravanju teoretičara urote jer to gleda publika.

– Ljudi vide raspravu i sa strane promatraju argumente i ako odgovarate na teze, tim drugim ljudima, u principu, omogućavate kvalitetne informacije. Naravno, u svemu su tome iznimka oni koji su jednostavno ludi. Postojali su takvi i prije, ali intenziviralo se to s koronom jer su se ti koji vjeruju da je virus namjerno stvoren udružili s antivakserima i koordinirani su – objašnjava Saša Ceci, kojeg, kao i ostale sugovornike, pitamo i jesu li društvene mreže “krive” za ubrzano širenje raznih teorija o COVID-u.

– Dobro je to bilo rečeno na jednom predavanju na kojem sam bio prije nekoliko godina. Bio je na tzv. Noć vještica i, prigodno, govorilo se o vješticama i njihovu progonu. Znate zašto je progon bio masovan? Pa zbog tehnologije. Pojavio se tisak knjiga i odjednom se moglo napraviti svezak nalik Bibliji, odnosno sveto pismo broj dva i svako je selo imalo stručnjaka za vještice – prepričava nam Saša Ceci.

A1 DONOSI A1 Evo koje kompanije posluju održivo: od rješenja za pametne gradove do prvog investicijskog fonda za održiva ulaganja

A da su društvene mreže svakako pridonijele demokratizaciji komunikacije i decentralizirale izvore informiranja, smatra sociolog sa zadarskog sveučilišta Sven Marcelić.

– Nekad su vijesti i medijska mišljenja bila u znatno kontroliranijem kontekstu koji je uključivao drukčiji medijski krajolik. Danas se sam način komunikacije promijenio u smislu veće interaktivnosti, ali je isto tako donio i mogućnost da različite skupine pronalaze članove na temelju sličnosti u mišljenjima i onda kad su ta mišljenja drastično drukčija od onoga što iznose tzv. mainstream mediji. Ozbiljna medijska platforma vjerojatno ne bi bila osobito sklona stavovima o ravnoj Zemlji, ali društvena grupa koja uključuje ljude koji u to vjeruju je sasvim legitimna stvar, koja kao nuspojavu nosi i to da će članovi te grupe manje vjerovati mainstream medijima. U načelu, društvene mreže nisu donijele nešto osobito novo što već nije postojalo kao potencijal, samo što sada mišljenja koja nisu imala pristup široj javnosti to imaju, a povezivanje postaje globalno pa se i različite ideje šire brže nego ikad prije – govori Marcelić, dodajući kako je nedavno u časopisu “Nature”, jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa na svijetu, objavljena studija koja pokazuje da su grupe u kojima sudjeluju osobe koje su nesklone cijepljenju malobrojnije, ali čvršće umrežene i sklonije interakciji s drugim grupama od onih suprotnih uvjerenja. A zašto uopće pribjegavanje takvim grupama?

Danas je svijet puno složeniji

– U suvremenoj sociologiji postoji koncept koji se naziva društvo rizika, a karakteristika je modernih društava i procesa modernizacije. S jedne strane, suočeni smo s rizicima koji se vežu uz ekološku situaciju, potencijalne sukobe, migrantske krize… A s druge modernizacija je donijela i sve veću individualizaciju koja za sobom nosi slabljenje tradicionalnih društvenih obrazaca, kao i sve veći naglasak na pojedince i njihove vlastite izbore, ali i posljedice tih izbora. Nekad je raspon naših izbora bio manji, a život linearniji, samim time i predvidljiviji. Danas je svijet puno složeniji, stvarnost djeluje razmrvljenija nego prije i jedna od mogućih dijagnoza suvremenog društva je upravo ta spomenuta sklonost da se stvari nastoje objasniti jednostavnijima nego što jesu. Zbog toga je ponekad lakše sebi racionalizirati svijet u kojemu je, da upotrijebimo Krležinu frazu, nepoznat netko donio virus stvoren u laboratoriju, koji se širi putem 5G mreže, a zbog kojeg će na kraju profitirati Bill Gates zbog cjepiva u kojem su čipovi. Alternativa tome je nesiguran svijet u kojem se nepoznata bolest iz daleke zemlje, vjerojatno nastala zbog ekoloških promjena i sve većeg kontakta ljudi s različitim vrstama, i virusima koji su u njima, nama približila zbog procesa globalizacije koji, između ostalog, udaljenosti čini manjima nego ikad. Prvo je priča koja nema smisla, ali je zavodljiva u svojoj jednostavnosti, dok drugo traži suočavanje s time da živimo u svijetu nesigurnosti i rizika – zaključuje Sven Marcelić.

ogorčena glumica
Marijana Mikulić: Moj sin ne govori, ne gleda u oči i ne odaziva se na svoje ime, a terapija počinje tek za 6- 9 mjeseci
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • piaggio:

    Zanimljiv izbor članka,baš danas prvi dan cjepljenja u RH.Sve što se kosi s službenom pričom ili nečim što ne znaju objasnit ti prozovi “zavjerom”.Komunistička posla.

  • geler203:

    Pa hajde novinari, pronađite ih. Kako cjepivo utiće na trudne žene? Kako utiče na plod? Kakvo će se dijete roditi nakon cijepljenja majke? Kako međusobno djeluje cjepivo i tablete koje ljudi piju zbog bolesti srca, pluća, jetre, štitnjače, bubrega.... Kako ... prikaži još! cjepivo djeluje na alergičare? Kako cjepivo djeluje sa tabletama za bolove? i stotine drugih pitanja. Dajte novinari barem odgovorite i podkrijepite dokazima deset pitanja.

  • Avatar Djangov osvetnik
    Djangov osvetnik:

    Pa kako zašto. Upravo zato jer su informacije dostupne kao nikad prije. Zato se i pokušava sve žešće “zaustaviti internet” i zavesti opću cenzuru.