Hrvatski sabor u petak je jednoglasno proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave, spominjući se 5. lipnja 1848. i ustoličenja Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a s čime je izravno povezan nastanak hrvatske zastave kakvu poznajemo.Toga se dana, naime, prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, crveno-bijelo-plava.
"Svi su bili za. Mogu s velikim zadovoljstvom reći da je jednoglasno donesena odluka o proglašenju 5. lipnja Danom Hrvatske zastave", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon što je za taj prijedlog glasalo 117 zastupnika.
Trobojnica se, kao hrvatska nacionalna zastava, počela masovno koristiti diljem tadašnjih hrvatskih zemalja od proljeća 1848.. S Jelačićevim ustoličenjem za bana dogodila se promjena koja je trajno odredila hrvatsku nacionalnu zastavu koja od tada ima posebno mjesto u stvaranju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Jelačićeva trobojnica, svojevrstan prauzorak hrvatske nacionalne i državne zastave, čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, a zbog svoje krhkosti rijetko se izlaže. Prijedlog je potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ), kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje, a pozitivno mišljenje dala hrvatska Vlada.
Krstulović Opara je naglasio da su Hrvati jedan od rijetkih europskih naroda koji ima sačuvanu izvornu zastavu koja je bila uzor za zastavu Trojedine Kraljevine Hrvatske i potom uzor za zastavu koja je zakonom donesena 21. prosinca 1992., dan prije božićnog Ustava, te čiju je repliku Jandroković jučer donio u Sabornicu, po drugi put u zadnje dvije godine. Ta je ista trobojnica u Sabornici bila i povijesnog 30. svibnja 1990. kod konstituiranja prvog višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Krstulović Opara rekao je da je ta zastava bila zabranjivana te podsjetio da je jučer Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) donijela važnu Deklaraciju o hrvatskom povijesnom grbu "u kojoj je otklonila sve nametnute dvojbe o bijelom polju u hrvatskom povijesnom grbu".
"Taj grb je bio na službenoj zastavi od 25. srpnja do 21. prosinca 1990. i stajao je zajedno sa replikom banske zastave u Sabornici od tog dana do 1995. dokad Sabornica nije bila obnovljena. Oni koji su je obnovili pod pritiskom harange protiv hrvatskog bijelog polja ju nisu vratili", kazao je.
I Mostov zastupnik Marin Miletić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da "napokon imamo Dan hrvatske zastave" koja je, istaknuo je, simbol hrvatske države i hrvatskog identiteta. Izvijestio je i da je Saboru podnio Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu koja se temelji na znanstvenom dokumentu HAZU-a kako bi se "maknuli svi pokušaji da se zaprlja povijesni hrvatski grb s prvim bijelim poljem".
"To je povijesni hrvatski grb na koji imamo pravo biti ponosni kao Hrvati i Hrvatice", kazao je. Sabor je, na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku kojeg je podržala i Vlada, ovu godinu proglasio Godinom ljekarništva u Republici Hrvatskoj radi veće vidljivosti i prepoznatljivost ljekarničke struke u društvu te doprinosa ljekarnika zdravlju i sigurnosti građana.
Sabor je, među inim, prihvatio izvješće o obrani za 2024., izviješće o obnovi od potresa u prošloj godini u Zagrebu, na Banovini te u Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Odbijen je prijedlog zaključka Kluba Možemo kojim bi se vladu obvezalo da u roku od 30 dana donese odluku kojom se osiguravaju sredstva za obnovu privatnih i javnih zgrada stare gradske jezgre Karlovca.
Otvori KEKS Pay
Neka se zove dan kuhinjskih krpetina.