Marija i Zvonimir Radoš, Hrvati iz Australije, na proputovanju su Hrvatskom sa svoje četvero djece. Među odredištima koja su uvrstili na popis mjesta koja žele posjetiti u Lijepoj Našoj našao se i Park prirode Kopački rit, gdje smo ih i susreli. Oboje su rođeni u Australiji, no roditelji su im podrijetlom iz Hrvatske pa su svojoj djeci odlučili pokazati domovinu njihovih predaka.
– Sve što smo vidjeli ovdje je predivno, uživamo u prirodi i ljepotama koje su oko nas – kazali su nam prije nego što su se na jezeru Veliki Sakadaš ukrcali na turistički brod kojim su obišli jedno je od najočuvanijih poplavnih područja u Europi. A oni su samo jedni od desetaka tisuća posjetitelja koji tijekom godine dolaze otkriti ovaj baranjski biser.
Kopački rit svake se godine mijenja pred očima svojih posjetitelja. Njegov život ovisi o prirodnim procesima plavljenja pa se, ovisno o količini vode koja ulazi u rit ili se iz njega povlači, neprestano izmjenjuju vodena i kopnena staništa.
Vlatko Rožac, stručni voditelj u PP-u Kopački rit, ističe da je riječ o jednom od rijetkih velikih poplavnih područja u Europi koje je ostalo tako dobro očuvano.
– Poplavna područja uz velike rijeke diljem Europe, ali i svijeta, uglavnom su isušivana, ponajprije kako bi se močvare pretvorile u poljoprivredne površine. Ono što je ovdje posebno jest činjenica da je poplavno područje ostalo vrlo široko – objašnjava Rožac. Nasip za obranu od poplava znatno je udaljen od obale rijeke, pa je poplavno područje Kopačkog rita na pojedinim mjestima široko između sedam i osam kilometara. Slična područja na mnogim drugim mjestima uz europske rijeke svedena su na svega nekoliko stotina metara.
FOTO Ovo hrvatsko područje najgušće je naseljeno stanište orla štekavca u svijetu: 'Zovemo ga pitoma divljina'
Za funkcioniranje cijelog ekosustava ključna je izmjena poplavnih i sušnih razdoblja. Dunav i Drava nisu bujične rijeke pa voda u Kopački rit ne dolazi naglo, već se vodostaj postupno podiže.
– Cijelo ovo područje ovisi o poplavama. Nije dobro da je stalno pod vodom, ali nije dobro ni da vode nema. Upravo izmjena sušnih i poplavnih razdoblja čini Kopački rit jedinstvenim, a stalne promjene uvjeta omogućuju njegovu bogatu bioraznolikost – kaže Rožac.
Na području Kopačkog rita dosad je zabilježeno više od 2300 biljnih i životinjskih vrsta, među kojima su brojne ugrožene na europskoj i svjetskoj razini. Najprepoznatljivija među njima svakako je orao štekavac, ujedno i simbol Parka.
– Orao štekavac definitivno je naša najvažnija vrsta. Vezan je upravo za ovakva staništa, a s obzirom na broj parova koji se ovdje gnijezde, možemo tvrditi da Kopački rit ima najveću gustoću njegove populacije u svijetu – ističe Rožac.
U Parku trenutačno živi oko 90 gnijezdećih parova. Njihov broj kontinuirano raste od 1990-ih godina. Kada je populacija dosegnula približno 70 parova, stručnjaci su pretpostavljali da je to maksimum koji stanište može podnijeti, no broj štekavaca nastavio je rasti.
– Posljednje tri godine imamo oko 90 parova. Ne znamo je li daljnji rast moguć, odnosno je li populacija sada ušla u fazu stagnacije i stabilnosti. Pratimo ih svake godine pa ćemo vidjeti kako će se situacija dalje razvijati – kaže Rožac.
Štekavci nisu ptice selice, nego stanarice, što znači da na ovom području borave tijekom cijele godine. Poznate su lokacije njihovih gnijezda, koja na istom mjestu mogu ostati i do 30 godina. Stručnjaci ih redovito obilaze, prate uspješnost gniježđenja i prstenuju mlade ptice.
– U jednom gnijezdu mogu biti od jednog do tri mladunca, a prosječan uspjeh gniježđenja iznosi oko 1,6 mladih po paru, što je iznimno visok broj. Bit cijele priče jest u tome da im omogućimo kvalitetno stanište, a onda će se oni sami pobrinuti za sebe i svoju vrstu – poručuje.
Uz orla štekavca, u Kopačkom ritu mogu se vidjeti guske, patke, labudovi, vranci (poznati kao kormorani), gnjurci i brojne druge ptice močvarice. Njihova su staništa u mnogim dijelovima svijeta nestala, zbog čega u očuvanim močvarama poput Kopačkog rita pronalaze idealne uvjete za život.
Ovo je područje važno i za vidre i dabrove, iako ih posjetitelji rijetko mogu uočiti jer su uglavnom aktivni noću. Posebnu vrijednost predstavljaju i šume bijele vrbe, koje su u Kopačkom ritu vrlo bujne i rasprostranjene.
– Poplavne šume na europskoj razini pripadaju među najugroženija staništa. Nešto što je u ostatku Europe vrlo rijetko i ugroženo ovdje je još uvijek dobro očuvano i široko rasprostranjeno – naglašava Rožac.
Iako posjetiteljima nisu među omiljenim stanovnicima močvare, komarci imaju važnu ulogu u prehrambenom lancu. Posebno su važne njihove ličinke, koje žive u vodi i njima se hrane brojni vodeni organizmi.
– Komarci tijekom jednog dijela životnog ciklusa imaju parazitski način života i hrane se krvlju, što nama ljudima smeta. Međutim, njihove su ličinke temelj prehrane drugih vodenih organizama, prije svega riblje mlađi – objašnjava Rožac. Velik broj ličinki komaraca omogućuje uspješniji razvoj riblje mlađi i povećanje biomase ribe. Kopački rit jedno je od najvažnijih područja za mrijest i obnovu ribljeg fonda dunavskog sliva, osobito srednjeg toka Dunava.
– Ovo je područje iznimno važno za riblji fond Dunava. Moramo očuvati poplavno područje kako bismo očuvali ribe, ne samo u našem dijelu toka nego i mnogo šire. U tom smislu i očuvanje komaraca, odnosno njihovih ličinki u vodi, pridonosi očuvanju cjelokupnog ribljeg fonda – kaže Rožac.
Prirodne vrijednosti Kopačkog rita privlače goste iz cijelog svijeta. Ružica Marušić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću, međunarodnu suradnju i zelene politike, ističe da u Park svake godine dolaze posjetitelji iz više od 50 zemalja. Najviše stranih gostiju stiže iz Austrije, Mađarske i Njemačke te drugih europskih država. Raste i broj posjetitelja iz Srbije te Bosne i Hercegovine.
– Prošle smo godine imali oko 65.000 posjetitelja, što je bio velik rast i povratak na rezultate iz razdoblja prije pandemije – navodi Marušić. U stabilnijim razdobljima broj posjetitelja rastao je najmanje deset posto godišnje. Ove je godine posjećenost zasad na razini prošlogodišnje, a u Parku se nadaju da će se takav trend zadržati do kraja godine. Ipak, naglašava Marušić, glavni zadatak ustanove nije povećavanje turističkih brojki, nego očuvanje prirode.
– Zaštićena priroda temelj je svega što ovo područje čini privlačnim posjetiteljima. Bez ptica koje ovdje gnijezde i obitavaju, bogatstva biljnih i životinjskih vrsta te jedinstvenog poplavnog krajolika, ne bi bilo ni razloga za njihov dolazak. Naša je osnovna misija upravo zaštita prirode – ističe.
Jednako važan cilj je edukacija, kako bi posjetitelji iz Parka otišli s novim znanjima i većom sviješću o vrijednosti močvarnih područja.
– Kopački rit svjetski je fenomen. Poplavna područja u svijetu nestaju velikom brzinom. Budemo li Kopački rit uspješno čuvali, posjetitelja neće nedostajati – poručuje Marušić. Na pitanje što ljude najviše oduševljava kada dođu u Kopački rit, Marušić odgovara da je to ponajprije mir koji vlada ovim područjem.
– Netko je Kopački rit lijepo opisao kao 'pitomu divljinu'. Ovdje vlada poseban mir. Mirna voda, glasanje ptica i šuštanje trske djeluju opuštajuće, a zatim posjetitelje dodatno zainteresiraju priče o vrstama koje ovdje žive – govori.
Posebno su znatiželjna djeca, koja rado slušaju priče o pticama, sisavcima i drugim stanovnicima Parka. Dio vrsta mogu vidjeti ili čuti u prirodi, a ostale upoznati putem interaktivnih izložaka u Prijemnom centru i Prezentacijsko-edukacijskom centru Tikveš.
– Naši dugogodišnji vodiči provode mnogo vremena u prirodi. Oni gostima mogu prenijeti i informacije koje se neće pronaći u prospektima, a upravo takve priče pokazuju koliko je ovo područje živo i koliko se neprestano mijenja – kaže Marušić.
Samostalan obilazak poplavnog područja nije moguć, već se ono razgledava uz vodiče i voditelje brodova ili čamaca, čime se štite i priroda i sigurnost posjetitelja. Uz vožnje brodom i čamcem, Park nudi uvodne prezentacije za organizirane skupine i multimedijalnu galeriju u Prijemnom centru. Do pristaništa vodi Šetnica bijelog lopoča, koja je istodobno poučna staza i jedno od omiljenih mjesta za fotografiranje.
– Već se na toj stazi može mnogo toga vidjeti i naučiti. Posjetitelji je vole i zbog fotografiranja, ali ona nije samo atrakcija nego i važan edukativni sadržaj – ističe Marušić.
Oko 12 kilometara od pristaništa nalazi se Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš. Na gotovo 2000 četvornih metara uređen je moderan interaktivni postav koji predstavlja prirodnu baštinu Kopačkog rita. Ondje su dostupni 3D prikazi, videosadržaji i objašnjenja prirodnih fenomena koje tijekom vožnje brodom nije uvijek moguće vidjeti.
Dolaskom rujna Kopački rit dobit će još jednu, posebnu zvučnu kulisu – tada će se moći čuti rika jelena.
– To je vrijeme parenja, kada mužjaci obilježavaju i brane svoj teritorij. Tijekom tog razdoblja, koje traje približno mjesec dana, gotovo se uopće ne hrane, nego su potpuno usredotočeni na parenje i obranu svojega harema – otkriva Rožac.
Otvori KEKS Pay
