Prvi summit Europskog vijeća u 2023. godini pokazao je koliko je bilo bitno, i koliki je to bio uspjeh, da je Hrvatska svoju odluku o pristupanju schengenskoj zoni bez granica dobila (ili zaslužila, ili se za nju izborila - kako hoćete) prije no što je tema pritiska neregularnih migranata ponovo eskalirala i došla na dnevni red najviše političke razine u EU.
Na prošlotjednom summitu usvojeni su, naime, zaključci kojima Europska komisija iz europskog proračuna može početi de facto financirati ograde i žice na vanjskim granicama, iako formalno to ni zaključci ni predsjednica Komisije tako ne govore. Ti zaključci predstavljaju svojevrsni zaokret prema onome što se pojednostavljeno naziva "tvrđavom Europa", prema većim fizičkim preprekama i infrastrukturi za bolje zaustavljanje neregularnih migranata. Novosti koje su dogovorene na summitu prvenstveno se odnose na granicu između Bugarske i Turske, gdje već postoji granična ograda, financirana novcem iz bugarskog proračuna, ali gdje je sada Komisija dobila zadatak hitno usmjeriti novac iz europskog proračuna za ulaganja u termovizijske kamere, osmatračnice, patrolna vozila, opremu za kopneni i zračni nadzor kretanja ljudi preko zelene granice… - dakle, za sve, osim za samu graničnu ogradu ili zid.