U početku možda skup, ali u konačnici trajan izvor obnovljive energije. A Hrvatska, od svih zemalja u Europskoj uniji, ima najveći potencijal da upogoni geotermalnu energiju, koja je jučer bila i glavna tema međunarodnog Geothermal Investment Foruma Croatia 2025. (GIFC 2025), u organizaciji agencije Alpheus Public Affairs i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Pokretač razvoja
Stručnjaci su cijeli dan raspravljali o potencijalu geotermalnih izvora, načinima na koji se ta vrsta energije može implementirati u gradovima i u poljoprivredi, o tome kako uopće započeti geotermalni projekt, koju ulogu u čitavom procesu imaju državne regulative, a i na koji način geotermalna energija olakšava zelenu tranziciju.
– Već sada trebamo ulagati u alternativne izvore energije jer imamo priliku postati regionalno energetsko središte. Hrvatska mora jačati postojeću energetsku infrastrukturu i istodobno se pripremati za budućnost u kojoj će biti sve manje fosilnih goriva. Geotermalna energija pouzdan je i održiv izvor, a Hrvatska, zahvaljujući panonskom bazenu, ima veliki potencijal u tom području. Do sada su izdvojena područja za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije, a u Velikoj Gorici počelo je bušenje – kazao je premijer Andrej Plenković, dok je ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo da je geotermalna energija obnovljivi izvor koji može osigurati toplinsku i električnu energiju 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.
– Hrvatska ima 60 posto veći geotermalni gradijent od ostatka EU, a proizvodnja geotermalne energije otvara vrata i drugim hrvatskim industrijama. U poljoprivredi, primjerice, geotermalna energije smanjuje troškove grijanja plastenika i do 80 posto. Trebamo ubrzati investicije i istraživanje geotermalne energije jer Hrvatska ima priliku postati vodeća zemlja u regiji po njezinoj proizvodnji i korištenju – kazao je Šušnjar. Da je geotermalna energija pokretač gospodarskog razvoja, istaknuo je i predsjednik HGK Luka Burilović koji smatra da bi upravo to mogao biti ključni kotač u Hrvatskoj energetskoj neovisnosti.
Potencijala svakako ima, ali geotermalna se energija u jednoj ključnoj stavci razlikuje od ostalih obnovljivih izvora, istaknula je Ivana Ivančić, direktorica ENNA-e Geo, koja je na GIFC-u govorila o tome kako uopće započeti projekt geotermala. A ta stavka je cijena, odnosno činjenica da investitori u geotermalni projekt moraju uložiti stotine milijuna eura kako bi uopće provjerili ima li on potencijala. Podsjetimo kratko, ENNA Geo trenutačno razvija dvije geotermalne elektrane; Babinu Gredu i Zagochu, a ukupni ulog iznosi 260 milijuna eura.
– Hrvatska ima legislativni okvir, ali u Europi je on nešto drukčiji. Primjerice, Njemačka geotermal podržava tako da osigurava feed-in tarifu (fiksna cijena po kojoj investitor prodaje proizvedenu električnu energiju u sustav, op.a.) od 252 €/MWh na 20 godina, u Italiji je 200 €/MWh – kazala je I. Ivančić pa dodala da je praksa nešto drukčija i što se tendera tiče. Yunus Emrah Karacan, direktor razvoja investicija u Soyak Renewablesu, istaknuo je da je razvoj geotermala skup i investitorima kojima bi država svakako trebala "ići na ruku" jer kad se prijeđe ta početna faza ulaganja, geotermalna energija je neograničena i praktički besplatna.
– Znate i sami, najskuplja je energija ona koju nemaš – kazao je Karacan.
Staro korito Dunava
Što se tiče implementacije geotermalne energije u urbanim sredinama, odnosno njezina iskorištavanja za grijanje gradova, o primjeru iz Beča govorio je Karl Gruber, glavni izvršni direktor Wien Energiea.
– Grad Beč donio je strategiju pametnog grada još 2014. i njome je postavljen cilj dekarbonizacije grada za 80 posto do 2050. Još tada započeli smo s brojnim projektima, a s istraživanjem geotermalne energije započeli smo 2016. jer je to jedan od ključnih elemenata dekarbonizacije grada. Zapravo, imali smo sreće jer imamo naftnu i plinsku tvrtku OMV, a ona je tijekom prošlog stoljeća bušila u Beču i okolici uglavnom tražeći ugljikovodike pri čemu se često nailazilo na velike količine vode. Prikupili smo mnogo podataka u suradnji s OMV-om jer morali smo, prije svega, steći znanje. Neuspjeli test geotermalne energije imali smo još 2010. i on nas je skupo koštao, a znali smo da, prije nego što pokušamo ponovno, moramo biti sigurni da radimo stvari ispravno, koristeći najbolju dostupnu tehnologiju. Stupili smo zato u partnerstvo sa svim dostupnim sveučilištima, industrijskim partnerima i konzultantskim tvrtkama i tek smo tada bili u poziciji da potpišemo sporazum o zajedničkom ulaganju s OMV-om. Mi smo stručnjaci za distribuciju i prodaju toplinske energije, dok su oni stručnjaci za bušenje – kako je proces išao u glavnom gradu Austrije, pojasnio je Gruber pa dodao da je Wien Energie (inače gradska tvrtka) s OMV-om zajednički pothvat konačno dogovorio u prosincu 2023.
– Trenutačno bušimo. Naša prva proizvodna lokacija sastojat će se od tri do četiri bušotine, a jedna od njih je istraživačka i već je završena. Pratimo uvjete i temperaturu na dubini od 3000 metara, gdje je oko 100 stupnjeva Celzijevih. Ono što zapravo tražimo jest staro korito Dunava iz doba od prije 20 milijuna godina. U osnovi, tražimo taj drevni riječni tok jer nam on jamči stalni protok vode. Dunav je velik i moćan tok, to smo naučili, i postat će ključni element opskrbe toplinskom energijom u Beču – kazao je Gruber.
