Investicije dižu dohoci od rada i plaće zaposlenih, a ne profiti od kapitala, otkrila je grupa autora predvođena guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem u radu što ga je u subotu predstavilo Znanstveno društvo ekonomista. Ekonomisti su se bavili problemom socijalne nejednakosti u državi, a guvernerov istraživački tim analizirao je što je jače utjecalo na investicijski ciklus od 2000 do 2012. godine – dohoci od rada ili profiti poduzetnika.
Koristeći se raznim metodama došli su, kažu, do neujednačenih rezultata. Neosporno je da povećanje dohodaka vodi povećanju investicija, dok je veza između povećanja profitnih stopa i investicija obrnuta. Rast profitnih marži nije doveo do većih ulaganja.
Škola ipak pomaže
Laik bi iz toga izvukao zaključak da se profiti kapitalista ne slijevaju u nove investicije i ne utječu na opći boljitak zajednice, no autori su se suzdržali od zaključaka i davanja preporuka za političko djelovanje, već su sugerirali nastavak istraživanja na tu temu. Iako najavljen, guverner Vujčić se zbog obveza nije pojavio na skupu, a rad je predstavio mr. Jurica Zrnc. Porezi su također jedan od elemenata koji utječu na redistribuciju dohodaka, ali prof. dr. Nika Šimurina upozorila je da progresivno oporezivanje plaća ima loših posljedica jer destimulira skupine s najvećim primanjima i potiče poreznu evaziju.
Također, navela je da je grupa autora s Ekonomskog fakulteta Zagreb u svom radu došla do zaključka da ulaganje u fakultetsko obrazovanje nema značajniji utjecaj na dohodovne nejednakosti u zemlji. Takav zaključak ne iznenađuje jer se kod nas ljudi nisu bogatili na znanju, nego na nekim drugim elementima koji nisu bili predmet njihova istraživanja. S druge strane, grupa autora s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke istaknula je da stručna sprema ipak utječe na kvalitetu života. Prema međunarodnim mjerilima, trećina Hrvata smatra se siromašnima, a rizik ulaska u siromaštvo vezan je i uz obrazovni status. Primjerice, među siromašnima nalazi se 6 od 100 građana s fakultetskom diplomom, 16 sa srednjom stručnom spremom i čak 47 bez osnovne škole.
Zemljani pod
Hrvatska je, kazao je dr. Zoran Ježić, nakon 2005. imala najveći porast broja siromašnih građana u EU (18,5 posto) i nalazi se među pet najsiromašnijih država članica EU, u društvu s Bugarskom i Rumunjskom. U teškoj materijalnoj oskudici živi svaki sedmi stanovnik, a na udaru su nezaposleni, starije osobe, samačke obitelji, jednoroditeljske obitelji i marginalne skupine.
– Tržište samo po sebi ne omogućava društveno blagostanje i pravednost. Država mora biti odlučna u smanjenju siromaštva i da bi to ostvarila, treba imati pravedan sustav socijalne zaštite koji se temelji na uključenosti svih građana – naveo je dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Povećanje stope BDP-a od jedan posto smanjuje stopu rizika od siromaštva 0,28 posto. Stoga ne iznenađuje najveći porast siromaštva među članicama EU budući da je Hrvatska nakon 2008. izgubila oko 14 posto BDP-a. Novi UN-ov indeks za mjerenje siromaštva uzima u obzir i neuhranjenost, odlazak u školu, dostupnost pitke vode ili zemljani pod u kući, što, kaže Ježić, nisu elementi koje bi trebali mjeriti kod nas.
>>Mlade obitelji ne idu na godišnji. Nemaju ni za hranu ni režije...
>>Josipovčanka: Da nam nije pseće hrane, ne bismo preživjeli
Ali najvaznije je da se legaliziraju kokosinjci i da se za stale mora imati energetski certifikat.