Od siječnja do studenog sa 103,9 milijuna noćenja ostvareno je 96 posto rezultata iz rekordne 2019., a dogodine bi trebala biti premašena i ta zlatna godine hrvatskog turizma. U 2023. se, kako je na Kongresu hotelijera iznio direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, može očekivati 110,3 milijuna noćenja, što je 5,2 posto više nego ove godine, ali i 1,5 posto više nego spomenute 2019.
- Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji turistički promet u prvih sedam mjeseci ove godine dosegnuo je približno 57 posto predpandemijskog rezultata iz istog razdoblja 2019. godine, s 474 milijuna međunarodnih turističkih putovanja. U 2023. će situacija biti snažno obilježana političkim i ekonomskim okolnostima, padom potrošnje i potrošačkog optimizma, ulaskom eurozone u recesiju te rekordnim stopama inflacije, što sugerira oprez u daljnjim prognozama rasta. No, optimizam turoperatora na emitivnim tržištima je na visokoj razini i svi očekuju da će se želja za putovanjima ipak pretočiti u konkretne poslovne rezultate, uz ogradu da odnos vrijednosti za novac ne smije biti narušen. Istraživanje, pak, kratkoročnih namjera putovanja Europljana, koje je na deset ključnih emitivnih tržišta tijekom rujna ove godine provela europska komisija za putovanja pokazala je da čak 70 posto Europljana namjerava putovati od listopada ove do ožujka iduće godine, što je četiri posto više nego lani. U tom kontekstu, pak, Hrvatska je na šestom mjestu top receptivnih destinacija - predstavio je situaciju u svijetu putovanja i izglede za hrvatski turizam K. Staničić, koji napominje da je udio hotela u domaćem turističkom prometu puno veći nego udio u strukturi smještaja.
Hrvatski turizam se već ove godine više od svih mediteranskih konkurenata približio predpandemijskim rezultatima. No, ispod sjajne površine u domaćem se turizmu, kako se čulo na Kongresu hotelijera, krije i dosta problema.
- Svo vole govoriti o rastu broja noćenja i gostiju, rasli su, istina, i prihodi, ali još nismo uspjeli pokriti minuse iz korona godina. Troškovi su rasli zmeđu 40 i 50 posto, a trošak samo električne energije u nekim kompanijama i do čak 300 posto. Ove godine i lani u špici smo zahvaljujući dobroj potražnji mogli dizati cijene, ali pitanje koliko je to održivo i u kojem bi trenutku to tržište moglo početi kažnjavati - govori Zrinka Bokulić, predsjednica uprave kompanije Aminess, koja se pribojava da bi dogodine, uz ovakav rast troškova, hoteli mogli tijekom predsezone ostati duže zatvoreni nego je uobičajeno.
Takve su prognoze i predsjednika uprave Maistre Tomislava Popovića, koji veli da će Maistra za predstojeće novogodišnje blagdane otvarati sve hotele kao i normalnih godina.
- Moramo podnijeti taj gubitak kako ne bi naštetili reputaciji - ističe Popović.
Same hotelske kuće, čulo se na Kongresu, nemaju previše prostora za uštede. Izvršni direktor Sunce Hotela Dino Sokol kaže kako je iskustvo njihove kompanije da se troškove, bez dodatnih ulaganja u nove tehnologije, može maksimalno smanjiti za šesto posto.
- Mi smo s ovom godinom uspjeli pokriti tek 50 posto gubitaka iz 2020. - napominje Sokol.
Kao veliki problem u turizmu pokazuje se i manjak radne snage, a direktorica Hilton Hotela Zagreb Josipa Jutt Ferlan napominje da se to ne može riješiti samo uvozom stranih radnika.
- Trebamo animirati mlada za ta zanimanja, ali trebamo i reformu strukovnih kurikuluma. Ali i, recimo, aktivirati umirovljene turističke radnike. Ništa ne nedostaje konobaru u godinama, koji zna sva pravila svoje struke, zar ne - ilustrira Jutt Ferlan.
No, problematika koja muči hotelijersku branšu ni time ne završava. Predsjednik Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže da postoji više izazova koji mogu odrediti uspjeh turisitčke 2023.
- Jedan od njih je definitivno manjak radnika. Uvjeren sam da u domaćem bazenu radne snage postoji prostora da se taj problem umanji. I to kroz stvaranje povoljnijih okolnosti za rad studenata, umirovljenika, ali i zaposlenih kojima bi trebala omogućiti povoljnije uvjete za rad i kod drugog poslodavca. Za turizam je bolna tema i turističko zemljište. Očekujemo rješenje u dogledno vrijeme, ali se nadamo da će biti održivo i da neće gušiti turističke kompanije nego da će im omogućiti fukcioniranje, ali i daljnje investicije na tom turističkom zemljištu. Također, predlažemo da se porezom na ekstra dobit ne tretiraju godine u kojima su kompanije imale gubitke. Ne bi bilo pravedno, kompanije još nisu pokrile gubitak iz 2020. Imamo i neke prijedloge vezane uz budući Zakon o pomorskom dobru. Turizam ne želi, ne traži, niti podržava ograđivanje i naplatu ulaska na plaže, ali predlažemo da se institut koncesije na zahtjev odnosi i na plaže u naseljima, a ne samo izvan naselja, kako se zasad predviđa - neke su od inicijativa koje je na Kongresu hotelijera prema državi uime branše iznio Veljko Ostojić.
>> VIDEO Trump pozvao na ukidanje Ustava, Bijela kuća zgrožena: 'To je prokletstvo za dušu'
