Otpad iz Gospića koji bi trebao biti zbrinut u Cementari NEXE u Našicama neće se skladištiti na području Našica, već će se, prema najavama Uprave NEXE-a, iz kamiona izravno dozirati u proces proizvodnje cementnog klinkera. Predsjednik Uprave NEXE-a Josip Ergović pojasnio je danas u Osijeku kako će cijeli proces izgledati, gdje će završiti ostaci nakon spaljivanja te koje se kontrole provode prije i tijekom zbrinjavanja otpada. U sjedištu Osječko-baranjske županije održao je sastanak sa županicom Natašom Tramišak, gradonačelnikom Našica Krešimirom Kašubom i ravnateljicom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Dubravkom Vuković.
Riječ je o dijelu od ukupno 650 tona neopasnog otpada s lokacije u Gospiću gdje se on ilegalno skladištio, pri čemu bi u cementaru NEXE u Našicama trebalo stići oko 325 tona. Ergović je istaknuo da će konačna količina biti poznata nakon vaganja na lokaciji.
– Procijenjena količina otpada koja bi trebala biti zbrinuta iznosi 650 tona. Od toga bi polovica, odnosno oko 325 tona, trebala doći u tvornicu cementa u Našicama. Sve će biti izvagano na lokaciji, tako da ćemo točno znati koja je količina ušla – rekao je Ergović.Posebno je naglasio da se otpad neće gomilati u krugu tvornice. Kamioni će dolaziti pojedinačno, a otpad će se izravno dozirati u proces proizvodnje.
– Dolazit će jedan po jedan kamion kako se otpad ne bi skladištio. On će ići izravno u proces spaljivanja. Ta količina može biti spaljena za manje od tri tjedna. Kako budu dolazili kamioni, tako će se otpad i dozirati u naš sustav – objasnio je predsjednik Uprave NEXE-a te dodao:
– Cementna industrija već desetljećima predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za energetsku oporabu otpada. U cementarama se otpad spaljuje, a onaj neškodljivi dio, odnosno pepeo koji bi inače ostao nakon spaljivanja, u cementnoj se industriji ugrađuje u klinker.
Prije nego što otpad uopće bude dovezen u Našice, provest će se dodatne analize. Ergović je rekao da Bioinstitut, po nalogu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, provodi nove analize čiji se rezultati očekuju u srijedu. – Otpad koji ne bude sukladan onome što je dosad navedeno, odnosno koji ne bude klasificiran kao neopasan otpad, neće biti utovaren u kamione niti dovezen u tvornicu cementa u Našicama – kazao je Ergović.
U samoj cementari također će se provoditi dodatne analize, uključujući mjerenja različitih karakteristika otpada i teških metala. Ergović je istaknuo i da se na dimnjaku kontinuirano provode mjerenja ispušnih plinova. Jedno od pitanja koje se postavlja jest što nakon spaljivanja ostaje od otpada. Ergović objašnjava da se pepeo u procesu proizvodnje klinkera ne izdvaja kao zaseban ostatak koji bi nakon toga trebalo posebno zbrinjavati.
– U peći, na temperaturi od oko 1400 stupnjeva, peče se kamen, odnosno mljeveni kamen. Na plameniku je, gdje će taj otpad ići, temperatura oko 2000 stupnjeva, dok je u peći temperatura oko 1450 stupnjeva – pojasnio je. Prema njegovu objašnjenju, pepeo koji bi inače ostao nakon spaljivanja ugrađuje se u klinker. Pri tome, tvrdi Ergović, mijenja svoju mineralnu strukturu.
– Taj pepeo koji bi inače ostao umiješa se u klinker, mijenja svoju mineralnu strukturu i ugrađuje se u klinker. Klinker izgleda kao kamen. Taj se materijal potom melje i miješa sa sirovim gipsom i tako dobivamo cement – rekao je. Drugim riječima, ostatak nakon spaljivanja ne bi se, prema njegovim riječima, zasebno skladištio u obliku pepela, već bi postao dio klinkera koji se dalje koristi u proizvodnji cementa.
– Cement proizveden na taj način potpuno je neškodljiv i zdravstveno siguran kada se koristi u betonu. Od takvog cementa može se, primjerice, izraditi beton za držanje pitke vode i ta voda ne bi bila kontaminirana. O tome postoje i znanstveni radovi – rekao je Ergović.
Ergović je potvrdio da otpad nije idealan za proces proizvodnje, prije svega zbog nešto većeg udjela klora, zbog čega će se dozirati u manjim količinama. – Po načinu dovođenja i doziranja možemo ga smatrati kao i svako drugo gorivo iz otpada. On za nas nije idealan, ali nije ni problem za okoliš. Ima nešto povećan udio klora i zbog toga će se dozirati u manjim količinama u naš proces – kazao je. Dodao je da bi, da je udio klorida niži, cijela količina mogla biti spaljena za tri do četiri dana, dok će se zbog karakteristika ovog otpada proces odvijati dulje.
Za prijevoz će se, prema najavama Uprave NEXE-a, koristiti zatvoreni kamioni s pomičnim podom, certificirani za prijevoz otpada. Vozila će tijekom transporta biti praćena GPS-om, a cijeli će postupak biti dokumentiran. Ergović je pritom odbacio mogućnost da bi tijekom procesa došlo do isparavanja zbog spaljivanja, ističući visoke temperature u peći.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak istaknula je da je Županija nakon informacije o planiranom dovozu zatražila dodatne analize i stručna mišljenja kako bi se utvrdilo što će se točno dovoziti u Našice. Prema analizama kojima raspolažu, riječ je o otpadu klasificiranom kao neopasnom, ali s prisutnim topljivim organskim ugljikom. Tramišak je naglasila da se takav otpad ne može deponirati niti skladištiti, ali da to, prema stručnom mišljenju koje je Županija dobila, ne predstavlja zapreku za spaljivanje u cementari.
– Želimo biti potpuno sigurni da NEXE d.d. neće preuzeti na lokaciji u Gospiću niti dovesti na područje Osječko-baranjske županije nikakav otpad koji nije prikladan za energetski oporavak i spaljivanje u cementari. Ovdje mora postojati potpuno jasan princip: ono što NEXE preuzima mora biti materijal koji se može sigurno oporabiti u proizvodnom procesu. Ništa što tome ne udovoljava ne smije niti krenuti prema Osječko-baranjskoj županiji. Ne dolazi u obzir nikakvo skladištenje ili deponiranje otpada na području naše županije. Želimo da svaki korak bude kontroliran, transparentan i zdravstveno i okolišno siguran – rekla je Tramišak. Dodala je kako je posebno važno da se otpad u Našicama ne skladišti, već da iz kamiona ide izravno u proces.
Županica je istaknula i da je Nastavni zavod za javno zdravstvo dao preporuke vezane uz postupanje s otpadom, a prema njezinim riječima, stručne službe navele su da se na temperaturama iznad 1100 stupnjeva topljivi organski ugljik uništava. Tramišak je najavila i dodatna mjerenja kvalitete zraka nakon procesa te kazala kako je osobno zamolila Ergovića da je pozove kada prvi kamion bude dolazio u cementaru kako bi zajedno pratili početak postupka.
Gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba poručio je da Grad neće dopustiti postupke koji bi mogli negativno utjecati na okoliš i zdravlje građana. Grad je, rekao je, angažirao još dvije mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka, uz postojeću mjernu stanicu koja se nalazi u NEXE-u.
– Bit ćemo prisutni i provjeravati dokumentaciju, kako onu koja će se izrađivati u Gospiću, tako i dokumentaciju koja će nastajati na samom mjestu, odnosno u NEXE-u. Osobno ćemo pratiti i prisustvovati svim radnjama koje će se odvijati na području Grada Našica – rekao je Kašuba. Osvrnuo se i na subotnji prosvjed u Našicama, poručivši da razumije zabrinutost građana i da je problem nepovjerenje prema institucijama. Upravo zato, kazao je, vrata gradonačelnikova ureda ostaju otvorena za sva dodatna pitanja i pojašnjenja. Najavio je i da će predstavnici Grada biti u Cementari kada stigne prvi kamion te pratiti dokumentaciju i cijeli proces zbrinjavanja otpada.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Dubravka Vuković pojasnila je kako je Zavod analizirao dostavljene nalaze te ukazao na potrebu provođenja dodatnih analiza, što je, kako je rekla, zaključio i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
– Ono što možemo jest komentirati nalaze koje smo dobili i ukazati na potrebu za dodatnim analizama. Na temelju tih rezultata dalje će se procjenjivati eventualna opasnost – kazala je Vuković. Posebnu pozornost Zavoda privukle su povećane koncentracije topljivog organskog ugljika. Međutim, prema riječima ravnateljice, njegova prisutnost nije zapreka za spaljivanje otpada.
– Ono što nas je brinulo jest topljivi organski ugljik, za koji znamo da je prisutan u povećanim koncentracijama, ali to nije u koliziji sa spaljivanjem. Ako otpad ide izravno na spaljivanje, onda nas to ne brine. Upravo je to bila preporuka Zavoda: otpad se ne smije privremeno skladištiti niti ostavljati da negdje stoji, nego ga treba izravno spaliti – objasnila je Vuković. Dodala je kako je NEXE, prema informacijama kojima Zavod raspolaže, svjestan tih zahtjeva te je usmjeren na to da se postupak provede na što sigurniji način i uz najmanji mogući utjecaj. – Na temperaturi od 1450 stupnjeva nema mogućnosti da topljivi organski ugljik opstane – zaključila je Vuković.
Otvori KEKS Pay
A de ti to dokaži ovoj našoj polupismenoj oporbi i raznim aktivistima koji su uvijek kontra i protiv svega - oni su najpametniji i od znanstvenika i stručnjaka, a narod se pali uz takve populiste koji si umišljaju da sve znaju - kao npr, Grmoja i Bulj