Tridesetosmogodišnja žena, majka troje djece, srušila se u noći između 5. i 6. rujna pred zaključanim vratima Hitne pomoći u Supetru. Danas se nalazi na intenzivnoj njezi u KBC-u Split, a slučaj je ponovno otvorio pitanje organizacije hitne medicinske službe na otocima. O slučaju se u utorak oglasila gradonačelnica Supetra Ivana Marković, koja traži hitan sastanak s nadležnima i konkretne promjene u sustavu.
Prema informacijama koje je objavio Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, dežurni T1 tim iz Supetra u trenutku kada je ženi pozlilo bio je na intervenciji u Postirama. Nakon što je Medicinsko prijavno-dojavna jedinica zaprimila poziv, tim se vratio u Supetar i do žene stigao za osam minuta. Započeli su reanimaciju, pozvali helikoptersku hitnu medicinsku službu, a pacijentica je potom prevezena u Split.
Ravnatelj Zavoda Leo Luetić istaknuo je da na Braču postoje dva ugovorena tima hitne medicine – T1 tim u Supetru i T2 tim u Gornjem Humcu. Tijekom turističke sezone u Supetru je bio uveden i dodatni T1 tim, koji je radio od 9 do 21 sat, a Zavod ga je financirao s 75.000 eura. Problem je, međutim, u tome što se dvije intervencije mogu dogoditi istodobno. Upravo se to, prema objašnjenju Zavoda, dogodilo te noći. Marković upozorava da ovo nije samo pitanje jednog slučaja, nego problema s kojim se otočani godinama suočavaju. "Što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema? Što ako ne može doći medicinski gliser? Kako da dođemo do bolnice?" zapitala je na Facebooku.
Podsjetila je i na slučaj s Lastova iz ožujka prošle godine. Tada je 26-godišnji Frano Borovina preminuo nakon što je njegov hitni transport s Lastova do Opće bolnice Dubrovnik trajao više od osam sati. Zbog olujnog juga nije mogao biti prevezen helikopterom, a nakon tragedije pokrenuti su izvidi kako bi se utvrdile sve okolnosti njegova liječenja i transporta. Taj je slučaj otvorio i pitanje komunikacije među službama. Iz MORH-a je tada potvrđeno da nije zaprimljen zahtjev za angažiranjem vojnog helikoptera, dok je iz sustava hitne pomoći navedeno da su tražili helikopterski prijevoz, ali da zbog vremenskih uvjeta nije bio moguć.
Marković sada od župana Blaženka Bobana, koji je odgovoran za organizaciju zdravstvene i hitne medicinske službe na razini županije, traži konkretne prijedloge. "Moramo sjesti, pričati i naći način da poboljšamo situaciju. I to nije sastanak u kojem ćemo uvidjeti problem, a njegovo rješavanje pustiti za neki drugi put. Trebamo operativni sastanak s kojeg se ne ustajemo dok ne nađemo način da poboljšamo zdravstvenu zaštitu na Braču, Lastovu i svim ostalim otocima", poručila je. Gradonačelnica pritom naglašava da ne želi da se slučaj pretvori u političko prepucavanje. Gradovi, kaže, nemaju ovlasti organizirati hitnu medicinsku službu, dok su za njezinu organizaciju i opremanje nadležne županije, uz državu koja je odgovorna za sustav zdravstvene zaštite. "Ovo se nikome više ne smije dogoditi", poručila je Marković.
U nastavku prenosimo oglašavanje gradonačelnice Marković u cijelosti. "U noći između 5. i 6. rujna, jedna stanovnica našeg otoka srušila se ispred zaključanih vrata Hitne pomoći u Supetru. Unutra nije bilo nikoga. T1 tim hitne medicine bio je na terenu i samo pukom srećom bio je na povratku s druge intervencije pa je stigao za osam minuta, kako nas je obavijestio ravnatelj hitne medicinske službe, koji stavljam u prilogu. Osam minuta u kojima je život visio o niti, a visi i dalje jer je naša sugrađanka i danas, 10 dana nakon događaja, na intenzivnoj njezi u KBC-u Split. Od srca joj želim brz oporavak. Takoder, zahvaljujem svim svim djelatnicima hitne službe koji izvrsno rade svoj posao kao i svima koji rade i hitnom medicinskom prijevozu.
Međutim, nažalost,ovo nije izolirani slučaj. Ovo je naša stvarnost. Ovo je slučaj koji predstavlja najveći strah svih stanovnika hrvatskih otoka: što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema? Što ako ne može doći medicinski gliser? Kako da dođemo do bolnice? U tom kontekstu, raspolaganje adekvatnom opremom i timovima hitne medicinske pomoći uistinu je pitanje života i smrti. Najekstremniji primjer krize zdravstvene zaštite na otocima vidjeli smo u ožujku 2025. godine, kada je mladić s Lastova preminuo jer je njegov transfer do bolnice u Dubrovniku trajao preko osam sati. Od tada do danas nije se promijenilo puno.
Odmah po smrti momka s Lastova predsjednica Odbora za zdravstvo Ivana Kekin sazvala je sjednicu na kojoj su HDZ i partneri odbili tematsku sjednicu o sustavu hitne pomoći na otocima. Odbili su bilo kakvu raspravu. Tada smo slušali kako je zdravstvo na otocima odlično, kako je hitan medicinski prijevoz odličan, kako nema problema, kako je slučaj momka s Lastova izdvojeni incident. Nakon toga članovi vladajuće koalicije nisu se pojavili na glasanju i time su opstruirali donošenje zaključaka.
Prošlogodišnji slučaj s Lastova i ovaj sa Supetra nisu izolirani incidenti. Oni su realnost. Oni su živi strah u srcu svakog otočana. I to je poraz ovog društva, ove države i svih koji je vode, posebice nadležnog ministarstva, jer je zdravstvena skrb ustavna kategorija svakoga od nas. Otočani su po ovim ustavnim kategorijama građani drugog ili trećeg reda, ovisno o tome koliko su daleko od kopna. Žalosti me ovaj odgovor ravnatelja hitne, gospodina Luetića. Ništa nije drugačije nego prijašnjih 20 puta. Žalosti me užasno jer je iz njega jasno da promjena neće biti jer se ponovo objašnjava kako je sustav dobro složen i kako nema problema. Kao gradonačelnica i kao stanovnica otoka mogu reći da želim promjene. Želim pomoći i želim konkretno stvari napokon mijenjati.
Zdravstvena zaštita ustavna je kategorija i u domeni države. Organizacija i opremanje timova hitne medicinske pomoći u ingerenciji je županija. Gradovi nemaju puno mogućnosti. Supetar se trudi financirati školovanje za deficitarna zanimanja, sufianciranju pedijatra ali prave potrebne promjene i reforme moraju doći s vrha. Osobno sam pokušavala to ostvariti nizom amandmana kojima bi se uspostavila jasna koordinacija zdravstvenih i socijalnih usluga na otocima te zakonski okvir za dugoročno planiranje, od Ministarstva zdravstva i Uprave za otoke, preko županija, do jedinica lokalne samouprave. Nažalost, ti prijedlozi nisu prihvaćeni.
Ovo danas je apel, molba, zahtjev. Jer zaista mi je mučno, žalosno da moramo ponovo apelirati kako ovo danas nije dobro. Moramo sjesti, pričati i naći način da poboljšamo situaciju. I to nije sastanak u kojem ćemo uvidjeti problem, a njegovo rješavanje pustiti za neki drugi put. Trebamo operativni sastanak s kojeg se ne ustajemo dok ne nađemo način da poboljšamo zdravstvenu zaštitu na Braču, Lastovu i svim ostalim otocima. U suprotnom, uskoro nikoga na otocima neće biti! U tom smislu išao je i moj apel prema županu Blaženku Bobanu kao osobi zaduženoj za organizaciju zdravstvene i hitne medicinske službe. Molim za konkretne prijeldoge. Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje, nego samo u jedan korak prema stvarnim promjenama za naš otok i sve ostale otoke. Ovo se nikome više ne smije dogoditi."
FOTO Prodaju luksuznu kuću od 76 kvadrata za 20.000 eura: Otporna je na sve, a postavlja se za 15 minuta
Otvori KEKS Pay
