Građani Gospića pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta u Bruxellesu iznijeli su pritužbu zbog ilegalno odloženog opasnog otpada i postupanja hrvatskih institucija. Upozorili su na sumnju u kršenje europskih pravila o otpadu, zaštiti okoliša i pravodobnom informiranju javnosti te na moguću ugrozu podzemnih voda i zdravlja stanovnika. „Svaki mjesec čekanja otrov prodire dublje”, poručio je Vjekoslav Bušić, koji je na sjednicu došao sa šest drugih predstavnika inicijative „Gospić je naš dom”. Nakon njegova izlaganja dobili su veliki pljesak. Građani su predstavku uputili europskim institucijama jer tvrde da je u Gospiću nezakonito završilo više desetaka tisuća tona otpada, dio kojeg je uvezen iz drugih europskih država, deklariran kao plastika za recikliranje i zakopan na području krškog tla. Inicijativa traži da Europska komisija ispita primjenu europskih propisa o otpadu, okolišnoj odgovornosti i pristupu informacijama te da se na terenu provjeri stanje i utjecaj na vodu i stanovnike.
Vjekoslav Bušić: „Država je znala, a nije upozorila građane”
Bušić je na sjednici rekao da su predstavku predali u lipnju, kada je službeni podatak bio 35.000 tona ilegalnog opasnog otpada. Prema njegovim riječima, Vlada sada navodi 44.000 tona, od čega je 33.000 tona zakopano u krškom tlu. „Najveći dio otpada uvezen je iz Italije i Slovenije. To je više od 1.500 šlepera, u koloni dužoj od 20 kilometara. Na papiru je to bila plastika za recikliranje koja je godinama bez provjera prelazila granice, čime je povrijeđena Uredba o pošiljkama otpada.” Govoreći o tome kada su građani doznali za otpad i što su tražili od države, Bušić je rekao: „Za to smo saznali u veljači 2025., kad su počela uhićenja. Godinu i pol tražili smo analize i hitnu sanaciju. Uporno smo odbijani. Vlada nije odgovarala na naše molbe i upite, a naš strah premijer je nazvao histerijom.” „Naša država znala je o kakvom je otpadu riječ. Još su u travnju 2024. analize po nalogu Državnog inspektorata pokazale da je otpad opasan. Cjelovite analize dobili smo tek u srpnju 2026., godinu i pol nakon otkrića afere. Dobili smo ih tek kad smo najavili blokadu autoceste usred turističke sezone.” „Analize su pokazale prekoračenje dopuštenih vrijednosti za sedam teških metala, a antimon je prelazio dopuštene maksimalne granice čak 70 puta. Dobro ste čuli: 70 puta. Država je sve to znala dvije godine prije nas i nije upozorila građane na moguću opasnost i posljedice.”
Bušić je rekao da u ožujku još nije bilo onečišćenja u podzemnoj vodi, ali da su stručnjaci upozoravali kako bi otrovi kroz pukotine u krškoj stijeni mogli dospjeti do nje. Zatim je iznio podatke o naknadnim nalazima: „Četiri mjeseca kasnije u podzemnoj vodi pronađeni su PFAS spojevi, dvostruko iznad europske granice za vodu za piće. U privatnim bunarima PFAS je bio tri puta iznad dopuštene granice. Nalazi objavljeni prije dva tjedna pokazali su šest puta više, a rezultati objavljeni jučer sedam puta više od dopuštenog. Dva puta, pa tri puta, pa danas već sedam puta više. Svaki mjesec čekanja otrov prodire dublje.” „Nalazom vještaka potvrđena je ekotoksičnost otpada, deset puta veća od dopuštene. Ustav Republike Hrvatske jamči nam pravo na zdrav život i pravo na pristup informacijama. Propisi traže da informacije budu javne i da se javnost, kada postoji prijetnja zdravlju, obavijesti odmah i bez odgode. A u Gospiću je transparentnost sustavno kršena.”
Bušić je ustvrdio da država nije poduzela korake za zaštitu ljudi i okoliša te je govorio o mjerama pokrenutima nakon prosvjeda u Zagrebu: „Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 60.000 ljudi. Tek kad je zaprijetila politička nestabilnost, država je pokrenula prve mjere, uglavnom političke. Struka i naše primjedbe ignorirani su. Do danas je uklonjen samo jedan posto otpada i to onaj neopasni.” U završnom dijelu izlaganja Bušić je govorio o ljudima koji su došli u Bruxelles i iskustvu Gospića: „Kad je 1991. počeo rat u Hrvatskoj, ovi ljudi bili su djeca. Neki su bili i branitelji. Gospić je bio na prvoj crti. Djetinjstvo su proveli u podrumima slušajući granate. Kad je rat završio, ovdje nisu dobili mladost. Dobili su ruševine, dok su njihovi vršnjaci u Europi studirali i putovali.” „Danas imamo i svoju djecu i cijeli se život borimo: najprije za slobodu, zatim za obnovu života, a sada za čistu vodu. Ne želimo tu borbu ostaviti u nasljedstvo. Hrvatska se u Bruxellesu predstavlja kao uzorna članica, dok kod kuće krši vlastite zakone i europske direktive, na štetu zdravlja i života vlastitih građana.”
Inicijativa je od PETI-ja zatražila da predstavku ostavi otvorenom, da se organizira posjet Europske komisije radi utvrđivanja činjenica te da Komisija dostavi pisanu ocjenu postupanja hrvatskih tijela. Zatražili su i provjeru prekograničnog lanca pošiljki otpada, uključujući dokumentaciju nadležnih tijela. „Tražimo da hrvatska tijela dostave provjerljive podatke o provedenim preventivnim mjerama, rokovima sanacije, praćenju tla i podzemnih voda te javnoj dostupnosti rezultata. Vjerujemo da europsko pravo mora jednako štititi svaku obitelj, bez obzira na to živi li u Bruxellesu, Rimu, Ljubljani ili Gospiću. Ni Lika, ni Gospić, a ni Hrvatska nisu i neće biti smetlište Europe.”
Europska komisija: „Ako se pokaže da je došlo do kršenja, poduzet ćemo potrebne korake”
Predstavnica Europske komisije rekla je da je slučaj zabrinjavajući zbog količine otpada i blizine stambenih i poljoprivrednih područja. Objasnila je koje europske obveze vrijede za odlaganje otpada: „Europska regulativa primjenjuje se u ovakvim slučajevima. Otpad se mora odlagati bez rizika za tlo, vodu i okoliš, a ne smije imati negativne učinke na zdravlje ljudi koji žive u blizini. Odlagališta moraju imati propisane dozvole, njihov se rad mora pratiti, a moraju ispunjavati uvjete zaštite tla, zraka i vode.” „Svaki otpad mora se prethodno obraditi prije odlaganja i podijeliti u različite frakcije. Opasni otpad može se prihvatiti samo pod specifičnim uvjetima i u odlagalištima koja ispunjavaju propisane kriterije. Operater mora osigurati sredstva za troškove pogona odlagališta za najmanje 30 godina.”
Govoreći o okolišnoj odgovornosti i dostupnosti informacija, predstavnica Komisije rekla je: „Nacionalna tijela moraju istražiti slučajeve u kojima dolazi do štete za okoliš. Što se tiče dostupnosti informacija o okolišu, zasad nismo pronašli kršenje, ali Komisija trenutačno procjenjuje sveukupnu situaciju i detaljne informacije koje smo dobili od podnositelja predstavke. Istražujemo ih u odnosu na svaki primjenjivi zakonodavni akt Europske unije.” „Ako se pokaže da je došlo do kršenja, nećemo oklijevati poduzeti potrebne korake. Hrvatska tijela moraju provesti istrage i primijeniti administrativne i kaznene mjere. Tema predstavke primarno je u nadležnosti hrvatskih tijela.”
EPP, S&D i ECR podržali su ostanak predstavke otvorenom
Zastupnik Christophe Grudler rekao je da odbor ozbiljno shvaća zabrinutost Gospićana, ali da je potrebno razmotriti i službene nalaze. U izlaganju je prenio stav EPP-a: „Važno je da ljudi imaju pitku vodu i čisto tlo. Relevantne direktive Europske unije dio su hrvatskog zakonodavstva i Hrvatska ih treba provoditi. Moramo biti uravnoteženi u pristupu i pogledati činjenice.” „Vlada je odlučila ukloniti nezakonito uvezeni opasni otpad, a već se događa uklanjanje neopasnog otpada. Javni natječaj je u tijeku i sredstva su osigurana. USKOK istražuje pojedince i poduzeća osumnjičene za nezakonit uvoz.” „Hrvatski zavod za javno zdravstvo analizirao je vodu u vodovodnom sustavu te voće i povrće. U krugu od 300 metara od lokacije nisu nađene opasne tvari. Štetne tvari pronađene su u dva privatna bunara odmah uz lokaciju, ali ne i u 18 drugih analiziranih bunara. Slažemo se da otpad mora biti sigurno uklonjen i da građani moraju dobiti pouzdane informacije. EPP predlaže da predstavka ostane otvorena do okončanja postupaka.”
Zastupnica iz kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) rekla je da građani moraju dobiti jasne odgovore o sigurnosti vode i tla: „Građani Gospića već godinama žive okruženi opasnim otpadom. S pravom se pitaju je li voda koju piju sigurna, je li tlo onečišćeno i kakve će biti dugoročne posljedice. Institucije moraju dati jasne i znanstveno utemeljene odgovore.” „Neprihvatljivo je da građani moraju dolaziti u Bruxelles kako bi ostvarili svoje temeljno pravo na zdrav i siguran okoliš. Za nas je zaštita okoliša neodvojiva od socijalne pravde. Nitko ne smije biti prisiljen živjeti uz opasan otpad zbog propusta institucija ili neodgovornog poslovanja.” „Tražimo transparentno i neovisno praćenje, javno dostupne rezultate analiza i konkretan plan sanacije s jasnim rokovima. Podržavamo razmatranje posjeta izaslanstva Gospiću. Predstavka treba ostati otvorena dok ne dobijemo konkretne odgovore i dok se ne osigura učinkovita zaštita građana.” Zastupnik Ivaylo Valchev iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) također je podržao ostanak predstavke otvorenom „Zaštita javnog zdravlja nešto je posve razumno. Zbog toga će ECR podržati ovu predstavku i smatramo da mora ostati otvorena.”
Gordan Bosanac pozvao Komisiju da ubrza postupanje i posjeti Gospić
Zastupnik Zelenih Gordan Bosanac rekao je da je slučaj Gospića dio šireg problema gospodarenja otpadom u Hrvatskoj te zatražio više vremena za raspravu: „Za nas koji dolazimo iz Hrvatske ovo je užasno važno i bolna tema. Zamislite da se u Poljskoj dogodi da vam netko doveze toksični otpad. Biste li bili solidarni s nama? Molim da dobijemo još koju minutu kako bismo o ovom problemu stvarno govorili.” „Politika zakopavanja otpada nije bila samo u Gospiću. To je modus operandi trenutačne politike gospodarenja otpadom i takvih odlagališta ima sve više diljem zemlje. Hrvatska u 21. stoljeću postaje odlagalište otpada Europske unije. Želimo da se to odmah dokine i da se krene sa sanacijom.” „U Hrvatskoj je došlo do kolapsa sustava gospodarenja otpadom. Nemamo izgrađene centre za gospodarenje otpadom, svega pet od 11 planiranih. Odvojeni otpad predaje se privatnom sektoru; dio se oporabi, a ono što se ne oporabi ostaje u pogonima i halama. Danas otkrivamo prazne pogone diljem Hrvatske u kojima stoji toksični otpad.”
Bosanac je rekao da prema njegovu mišljenju navodi građana upućuju na moguću povredu europskih direktiva te pozvao Komisiju da slučaj postavi kao prioritet: „Razumijem da vam možda treba više vremena, ali čuli smo da je vrijeme ovdje ključno. Nemamo više vremena, ljudi. Ovo je zakopano prije nekoliko godina. Svaki dan je opasan.” „Problem je ozbiljan za zdravlje i nije samo hrvatski problem. Ovo je problem Europske unije. Ako na europskoj razini imamo mehanizme kada gore šume u Španjolskoj ili Portugalu, napravimo mehanizam djelovanja i kada se dogodi ekocid na teritoriju Europske unije. Trebamo brze snage za borbu protiv ekocida i pokretanje čišćenja što prije.” „Pozivam Komisiju da ovo stavi kao prioritet, da radi brže i da nam što prije dostavi pisani odgovor: je li ovdje došlo do povrede europskog prava? Pozivam i odbor da zatraži očitovanje nadležnih hrvatskih institucija te da u jednoj od sljedećih prilika doista ode u Gospić i vidi što se događa.”
Bušić: „Ne radi se o uređenom odlagalištu, nego o više lokacija”
U završnoj replici Bušić je reagirao na upotrebu riječi „odlagalište” i ponovio zahtjeve inicijative: „U ovom se slučaju ne radi o odlagalištu otpada. Većina otpada odložena je na lokaciji bivšeg silosa, koji je nekad proizvodio kruh i hranio ne samo Liku nego i dobar dio Hrvatske. Otpad je ilegalno dovožen i zakapan na širem području. Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada i to ovaj problem čini još većim.” „Nismo došli tražiti privilegije, nego ono što nam je zajamčeno europskim pravom: pravo na čist okoliš i zdrav život, pravo na pravodobne informacije i učinkovitu zaštitu, koja je ovdje sustavno kršena.” „Ovdje ne govorimo samo o otpadu, nego o ljudima koji žive nekoliko desetaka metara od tog područja. To su stvarne obitelji koje se bave poljoprivredom i turizmom. Možda iz bunara ne piju vodu, ali njome zalijevaju nasade i poje stoku od koje žive. Ovdje govorimo o našoj budućnosti.” „Gospić nije i ne smije biti mjesto na kojem će se zakopati ne samo opasan otpad nego i odgovornost institucija. Molim da svi naši zahtjevi budu usvojeni.” Nakon Bušićeva izlaganja, kojemu je prisustvovalo još šest predstavnika inicijative „Gospić je naš dom”, okupljeni su im uputili veliki pljesak. Predsjednik Odbora Bogdan Rzońca zaključio je raspravu potvrdom da će predstavka ostati otvorena dok se ne zaprimi pisani odgovor Europske komisije.
Otvori KEKS Pay
Vidjeti cemo na izborima , dali ce im Lika oprostiti, cisto sumnjam 😂