Ako se na razini EU hitno ne poduzmu konkretne korekcije Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i iz njene primjene ne isključe lijekovi, proizvođači generičkih lijekova mogli bi neodrživo visokim troškovima biti prisiljeni prestati proizvoditi ključne lijekove. Ta bi direktiva (Urban Wastewater Treatment Directive - UWWTD), u sadašnjem obliku, mogla ugroziti održivost generičke farmaceutske industrije i zdravstvenih sustava u Europi, uključujući i Hrvatsku – upozoreno je na EU Pharma Forumu koji se održao danas u Zagrebu.
Europska komisija predvidjela je godišnji trošak provedbe direktive od 5,2 milijuna eura za Hrvatsku, međutim projekcije troškova u drugim zemljama EU poput Njemačke, Nizozemske ili Finske ukazuju da bi ukupni godišnji iznos za Hrvatsku mogao biti i pet puta veći, odnosno 23 milijuna eura godišnje, ukazuju iz HUP Udruge proizvođača lijekova. Prema modeliranju koje je provela organizacija Medicines for Europe, većina tog troška u Hrvatskoj (60%) pala bi na teret hrvatske farmaceutske industrije – pri čemu bi na samo 20 lijekova otpao najveći dio troška, unatoč njihovoj vrlo niskoj cijeni (ponekad ispod 1 euro po kutiji).
Iako generički lijekovi u EU čine samo 19% tržišne vrijednosti, predviđeno je da će oni snositi najveći dio ukupnih naknada. Pritom su ti troškovi koncentrirani na lijekove koji se proizvode i troše u velikim količinama, ali imaju nisku cijenu i tržišnu vrijednost, čime se ozbiljno ugrožava njihova ekonomska održivost. Posebno su pogođena terapijska područja poput: dijabetesa, bolova, infekcija, epilepsije, bolesti crijeva, visokog krvnog tlaka i anestezije – područja u kojima pacijenti često koriste upravo generičke lijekove, ističu u svom priopćenju iz HUP-UPL.
Prema riječima Adriana van den Hovena, glavnog direktora udruženja Medicines for Europe, ova direktiva temelji se na nedovoljno provjerenim pretpostavkama. Kao prvo navodi nepravednu koncentraciju, budući da se Direktiva fokusira gotovo isključivo na farmaceutsku i kozmetičku industriju, dok zanemaruje druge važne izvore kemijskih ostataka poput pesticida, deterdženata, metala, tekstila i veterinarskih lijekova. Pretpostavke o prenošenju troška su neodržive, jer Komisija pretpostavlja da industrija može prenijeti trošak na tržište (zdravstvene sustave i pacijente). Ne uvažava se činjenica da cijene lijekova na recept nisu formirane na tržištu zakonitostima ponude i potražnje, već su strogo regulirane pa proizvođači u cijene generičkih lijekova na recept ne mogu ugraditi troškove poslovanja, a tako ni trošak implementacije ove direktive. Tu je i neproporcionalno financijsko opterećenje, s obzirom da bi više od 80% ukupnog iznosa troška Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda snosile farmaceutska i kozmetička industrija, a posebno bi bili pogođeni lijekovi velikog volumena, ali male financijske vrijednosti kojima se liječi velik broj pacijenata, što bi onemogućilo njihovu daljnju proizvodnju.
„Ovakva Direktiva i novi ogromni troškovi, koji se zbog visoko reguliranog tržišta ne mogu reflektirati u tržišnim cijenama generičkih lijekova, ugrozit će opskrbu kritičnim lijekovima za pacijente i u Hrvatskoj i to ključnim terapeutskim područjima. Nužno je poduzeti sve korake kako bismo očuvali i osnažili farmaceutsku proizvodnju na vlastitom tlu, blizu pacijenata, posebice imajući na umu trenutne geopolitičke tenzije koja dodatno ugrožava sigurnost globalnih opskrbnih lanaca“, naglasila je Ana Gongola, predsjednica HUP - Udruge proizvođača lijekova i članica Uprave Sandoza.
Proizvođači generičkih lijekova ističu da su od 2015. do 2024. potrošačke cijene u EU u prosjeku su porasle za 30%, dok su u istom razdoblju cijene lijekova 10 najvećih generičkih proizvođača pale za 8% , zbog čega, tvrde, ta industrija već godinama podnosi disproporcionalan financijski teret. Generički lijekovi čine temelj zdravstvenih sustava diljem Europe – čak 9 od 10 kritičnih lijekova u EU su generički. Dodatno financijsko opterećenje moglo bi uzrokovati ozbiljne poremećaje u opskrbi, povećanje cijena i povlačenje pojedinih lijekova s tržišta – što bi izravno ugrozilo nacionalne zdravstvene sustave i pacijente.
„Nova europska Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti opskrbe kritičnim lijekovima u cijeloj Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku. Hrvatska generička farmaceutska industrija već dugi niz godina primjenjuje visoke standarde i najnovije tehnologije u svojim proizvodnim procesima, u potpunosti u skladu s važećom europskom i nacionalnom legislativom, s jasnim ciljem očuvanja okoliša. Posebno zabrinjava činjenica da se ovime financijski teret pročišćavanja komunalnih voda i uklanjanja ostataka lijekova – koji nastaju isključivo kao rezultat liječenja i prirodnog procesa izlučivanja lijekova iz organizma, te nisu povezani s proizvodnjom – prebacuje u dominantnom postotku na farmaceutsku industriju. Apeliramo na europske institucije da uvaže ove činjenice i revidiraju prijedlog Direktive kako bi se osigurala održiva i pravedna rješenja, bez negativnog utjecaja na opskrbu lijekovima i sigurnost pacijenata“, rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Ako se hitno ne poduzme konkretne korekcije Direktive, mogli bi se prestati proizvoditi ključni lijekovi, što bi imalo izravne posljedice i na održivost domaćeg zdravstvenog sustava te liječenje hrvatskih pacijenata – smanjila bi se dostupnost osnovnih lijekova, ugrozilo zdravlje pacijenata, produljilo vrijeme liječenja i dodatno opteretio zdravstveni sustav. Adrian van den Hoven istaknuo je zaključno stoga na EU Pharma Forumu kako „nije prekasno za akciju, ali da je potrebno brzo djelovanje kako bi se spriječila destabilizacija opskrbe esencijalnim lijekovima, te da je nužno hitno ažurirati procjenu učinka Direktive, na čemu već inzistira 16 država članica EU te sukladno tome već ove godine revidirati legislativu“.
Otvori KEKS Pay
