A – Atomska energija
Bila je dio prvog stupa EU-a jer je Europska zajednica za atomsku energiju (Euroatom) utemeljena Rimskim ugovorom 1957., kad i Europska ekonomska zajednica (EEZ). Euroatom je organizacija koja uređuje sigurnu opskrbu radioizotopima, ključnima za nuklearnu medicinu i dijagnostiku.
B – Brexit
Brexit je kratica za izlazak Velike Britanije iz EU-a. Odluka je pala na referendumu u lipnju 2016., procedura izlaska pokrenuta je 29. ožujka 2017. te bi Velika Britanija 30. ožujka 2019. trebala prestati biti članica EU-a, nakon 46 godina članstva. To je prvi put da netko izlazi iz EU-a.
C – Coreper
Kratica za Odbor stalnih predstavnika, tijelo Vijeća EU-a u kojem sjede veleposlanici iz stalnih predstavništava država članica u Bruxellesu. Tu se sve događa. Coreper je rudnik u kojem se kopa i kali “sirovina” od koje se stvaraju zakoni EU-a. Sve se odluke donose na ministarskim razinama u Vijeću EU-a ili premijerskim i predsjedničkim u Europskom vijeću, ali Coreper je mjesto gdje se obavlja “sitan vez”, grade koalicije država članica o pojedinim pitanjima i pripremaju odluke za više razine.
Č – Četiri slobode
Sloboda kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi zapisana je još od Rimskih ugovora i čini jedan od najsnažnijih i najpopularnijih principa ne samo Unije nego i jedinstvenog tržišta, u kojem sudjeluju i neke nečlanice Unije. Četiri slobode su nepovredive, nalaze se u temeljima EU-a.
Ć – Ćato
Anićev Rječnik hrvatskog jezika definira tu riječ kao: 1. pisar, ili 2. onaj koji radi jednostavan administrativni posao. U Hrvatskoj se uvriježio izraz (izvorno Milanovićev, čini nam se) “briselski ćato” kao podrugljiv opis ne samo europskog birokrata nego i svakog političara koji vjeruje u ideju EU-a, a govornik ga želi diskreditirati po kratkom postupku.
D – Države članice
U početku bijaše šest (vidi pod R), trenutačno 28 (vidi pod H), uskoro 27 (vidi pod B). Unija nije nastala da bi zamijenila postojeće države (vidi pod S), nego predstavlja zajednicu suverenih demokratskih država, koje su uspostavile zajedničke institucije i prenijele na njih dio suvereniteta kako bi odluke od zajedničkog interesa donosile zajedno.
DŽ – Džungla
Pravna stečevina EU-a, tzv. acquis, takva je džungla propisa da je katkad teško shvatiti što je pisac zakona htio reći. Ali bolje džungla zakona nego zakon džungle! Naime, u zakonu džungle jači pojede slabije. U vladavini prava, tj. u džungli zakona, to baš tako i ne ide.
Đ – Osmo slovo abecede
Osmo slovo abecede hrvatskog jezika, 24. službenog jezika EU-a. Osim po tome, zasad nije važno ni po čemu drugome u abecedariju EU-a.
E – Europa
Stari Kontinent, mjesto razvoja zapadne civilizacije, mjesto radnje najrazvijenijeg oblika regionalnih integracija izmišljenog u svijetu – Europske unije. EU je mirovni projekt koji ima plemenit cilj prevladati europsku povijest konstantnog ratovanja i princip sukoba zamijeniti principom suradnje. Također i projekt koji Europljanima omogućuje daljnji ekonomski prosperitet i politički utjecaj u doba globalizacije. Projekt za koji poglavar Anglikanske crkve kaže da je najveće postignuće “od pada Zapadnog Rimskog Carstva”.
F – FAC
Vijeće za vanjske poslove (engl. Foreign Affairs Council). Vijeće Europske unije (ne miješati s Vijećem Europe, koje nema veze s Unijom, nego je organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu, u koju je Hrvatska ušla 1996.) sastoji se od 10 formacija, od vanjskih poslova do poljoprivrede i ribarstva, ili pravosuđa i unutarnjih poslova. Samo ne miješajte Vijeće EU-a, gdje sjede ministri i njihovi zamjenici, s Europskim vijećem, tijelom EU-a u kojem sjede premijeri, kancelari ili predsjednici svih država članica.
G – Grčka
Država članica koja je 1981. ušla u EU, 2001. u eurozonu, a od 2009. naovamo, otkako je upala u dužničku krizu, pomogla stvaranju egzistencijalne krize eurozone i same Unije. Osam godina bila je u paketu pomoći, iz kojega se izvukla baš ovih dana. Ostale članice eurozone ukupno su joj posudile 200 milijardi eura i pomaknule rok otplate tog duga sve do 2060., što je “najveći čin solidarnosti koji je svijet ikad vidio”.
H – Hrvatska
Ponosna 28. država članica Europske unije. Također i, kako ovih dana javljaju najtiražnije europske novine Bild, najsupješnija država svijeta u sportu. Ali to je već druga priča.
I – Institucije
U tri najvažnije institucije Europske unije – Komisiji, Vijeću i Parlamentu – zaposleno je oko 43 tisuće ljudi. Od toga najviše u Komisiji – oko 32 tisuće. Na plaće zaposlenika, administraciju i troškove održavanja zgrada otpada oko 6 posto godišnjeg proračuna Unije.
J – Jednoglasnost
Princip po kojem se odluka u Uniji ne može usvojiti ako je netko protiv. Danas se koristi u odlučivanju o zajedničkoj vanjskoj politici, primanju nove države u članstvo EU-a, europskom proračunu i još nekoliko tema. Ali postoje inicijative da se prestane koristiti i u zajedničkoj vanjskoj politici kako bi Unija postala “učinkovitija”. Danas je kvalificirana većina najčešći način izglasavanja odluka u Vijeću EU-a. To znači, većina od 55 posto članica (u praksi, 16 od 28) i istovremeno većina koja pokriva 65 posto ukupnog broja stanovnika Unije.
K – Komisija
Europska komisija izvršno je tijelo EU-a. Nešto poput europske vlade. Promiče opći interes Unije, dakle neovisno o interesu vlada država članica. Čuvarica je ugovorâ EU-a, što znači da je dužna osigurati da sve države članice pravilno primjenjuju pravo Unije.
L – Luksemburg
Mala zemlja koja je imala veliku ulogu u procesu europske integracije. Jedna od osnivačica EEZ–a. Danas udomljuje Sud Europske unije.
Lj – Ljudi
Oko 512 milijuna ljudi živi u Uniji. Hrvatski građani čine 0,8 posto ukupnog stanovništva EU-a. S toliko ljudi, EU je najveće jedinstveno tržište na svijetu. No Europljani čine sve manji udio svjetskog stanovništva: 1900. činili su 25 posto, 1960. godine 11 posto, 2015. godine 6 posto, a 2060. prognozira se da će činiti 4 posto.
M – Maastricht
Ugovor iz Maastrichta, potpisan 7. veljače 1992., stvorio je EU pod tim nazivom, dao temelje za uvođenje eura kao jedinstvene valute, uveo koncept zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koncept građanina Unije te koncept tješnje suradnje u policijskim i pravosudnim stvarima. Općenito, bio je velik korak naprijed u europskim integracijama.
N – Nobelova nagrada
Unija je 2012. dobila Nobelovu nagradu za mir jer “više od šest desetljeća pridonosi postizanju mira i pomirbe, demokracije i ljudskih prava u Europi”.
Nj – Njemačka
Ekonomski najsnažnija država članica, s najviše stanovnika, čiji utjecaj neprekidno raste iako ga se nastoji ograničiti prešutnim dogovorima, poput onog da je bolje da predsjednik Komisije ili Europskog vijeća ne bude Nijemac. Utjecaj joj raste toliko da neki komentatori u šali parafraziraju onu čuvenu izjavu o nogometu kao igri u kojoj uvijek pobjeđuje Njemačka: EU je politička zajednica u kojoj 28 zemalja raspravlja o različitim stavovima i na kraju uvijek pobijedi Njemačka. Takav dojam ima i suprotan učinak, vidljiv na grčkim ulicama tijekom prosvjeda protiv štednje u godinama krize, ali i u političkim fenomenima Brexita i Trumpa.
O – Oda radosti
Od 1985. službena himna Europske unije. Melodija je iz Devete simfonije Ludwiga van Beethovena.
P – Parlament
Europski parlament jedino je tijelo Unije izabrano na neposrednim izborima. Zajedno s Vijećem EU-a, čini zakonodavnu vlast Unije.
R – Rimski ugovori
Prvi temeljni europski ugovori kojima su 1957. osnovane Europska ekonomska zajednica i Euroatom. Šest država članica osnivačice su EEZ–a i, slijedom toga, današnje Unije: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. Rimski su se ugovori dopunjavali da bi Unija postala učinkovitija, da bi se uvela nova područja suradnje poput jedinstvene valute ili da bi se primile nove države članice.
S – Supsidijarnost
Važan princip po kojem djeluje EU. Supsidijarnost nalaže da se nešto radi na razini EU-a samo onda kad je takvo nadnacionalno rješenje učinkovitije nego u slučaju da države članice same nešto učine na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Š – Špicenkandidat
Njemačka riječ spitzenkandidat, koja znači nositelj liste i prvi kandidat na izbornoj listi, ušla je u upotrebu u žargonu EU-a uoči izbora za Europski parlament 2014., prvih na kojima su velike europske političke grupacije isticale takve špicenkandidate, poručujući biračima da tako znaju koga biraju za predsjednika Europske komisije. Premda ta poruka baš i nije točna, jer predsjednika Komisije biraju države članice, špicenkandidat označava važan politički proces kojim se želi jačati demokratičnost Unije.
T – Telefoniranje
Može se činiti banalnim, ali besplatno telefoniranje u roamingu, tj. ukidanje posebnih naknada pri korištenju mobitela u inozemstvu unutar EU-a, jedno je od najpopularnijih postignuća Unije.
U – Ustav
EU nema ustav, ali ima temeljne ugovore, od Rimskih do Lisabonskog. U jednom trenutku bio je napisan Ustav EU-a, 29. listopada 2004. potpisalo ga je 25 država članica, ratificiralo njih 18, ali na kraju je odbačen i srušen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. Bio je to velik udarac za EU, ali svi su se potom složili da Ustav EU-a pretvore u izmjene i dopune temeljnog ugovora. Tako je nastao Lisabonski ugovor, koji je na snazi i danas. Pisanje Ustava pratila je i rasprava o tome treba li taj dokument spominjati kršćanske korijene Europe. Nacrt Ustava nije spominjao ni kršćanstvo ni Boga.
V – Vrijednosti
Europska unija temelji se na vrijednostima kao što su vladavina prava, demokracija, sloboda, poštovanje ljudskih prava i zaštita manjina. Te su vrijednosti upisane u politički dio čuvenih kriterija iz Kopenhagena. Ti su kriteriji postavljeni 1993. kao uvjeti za primanje država u članstvo.
Z – Zvjezdice
Dvanaest žutih zvjezdica na plavoj podlozi čine europsku zastavu, koju EU koristi kao službenu, iako kao službena zastava nije zapisana nigdje u temeljnim ugovorima.
Ž – Željezo
“Željezo i čelik proteklih su desetljeća i stoljeća igrali fatalnu ulogu u međusobnim borbama europskih naroda, jer sva su oružja bila načinjena od željeza i čelika”, rekao je njemački kancelar Konrad Adenauer 1950., nakon što je francuski ministar Robert Schuman predložio da Njemačka i Francuska stave proizvodnju ugljena i čelika pod zajedničku nadležnost. Europska zajednica za ugljen i čelik bila je preteča EEZ–a i EU–a, a Schuman i Adenauer vidjeli su u tome ideju trajne suradnje i čvrste povezanosti dviju nekoć zaraćenih zemalja, kojima se pridružuju i ostali europski narodi u stvaranju ujedinjene Europe.
