VON DER LEYEN STIŽE U ZAGREB

EK odobrio hrvatski Plan oporavka težak 48,7 milijardi kuna

Premijer Plenković i Ursula von der Leyen
Foto: Borna Filic/PIXSELL
1/3
06.07.2021.
u 19:03

Šefica EK Ursula von der Leyen u četvrtak će u Zagrebu potvrditi Plan, a posjetit će i tvrtku Rimac automobili

Nakon sjednice Vlade u četvrtak, oko 14 sati, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen službeno će u Zagrebu potvrditi da je prihvaćen hrvatski Plan za oporavak i otpornost težak 48,7 milijardi kuna, doznajemo. Ursula von der Leyen nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će sastanak s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i članovima Vlade, tamo će se obratiti javnosti i predati pozitivnu ocjenu hrvatskog plana.

Predsjednica Komisije odlazi u sve zemlje kako koji nacionalni plan biva prihvaćen te je uobičajeno da je tijekom boravka od nekoliko sati domaćini odvedu na neko od mjesta kako bi se upoznala s projektom iz Plana oporavka i otpornosti. Doznajemo da se za Ursulu von der Leyen priprema posjet tvrtki Rimac automobili, što je najveći i najizdašniji pojedinačni projekt našeg plana. No planira se još jedna, dodatna lokacija. Kako su Hrvatsku lani pogodili razorni potresi, u kojima je stradao Zagreb, domaćini bi šeficu Komisije odveli do zagrebačke katedrale kao simbola stradanja, ali i obnove. Komisija je, naime, već prije odobrila zahtjev koji je Hrvatska podnijela Fondu solidarnosti za obnovu od potresa.

>> VIDEO Mate Rimac u javnost je dospio kao srednjoškolac s inovacijom iGlove, a danas za njega i Rimac automobile zna cijeli svijet!

Ostali hrvatski prijedlozi

Plan s kojim je hrvatska Vlada išla prema Komisiji težak je 48,7 milijardi kuna, što je za oko 1,2 milijarde kuna više od dodijeljenih 47,5 milijardi kuna. Inače, Hrvatska je kroz ovaj program zatražila financiranje 152 investicije, no isto tako obvezala se da će provesti 77 reformi.

– Svjesno smo išli s iznosom koji je iznad dodijeljene alokacije. Nakon usuglašavanja i usklađivanja troškova ukupan iznos plana smanjio se za 500 milijuna kuna, no to je i dalje 700 milijuna kuna više od dodijeljene nam alokacije – istaknuo je nedavno premijerov savjetnik i koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Zvonimir Savić.

Svi su hrvatski prijedlozi ostali pa tako Rimac može računati na 1,5 milijardi kuna za razvoj vozila bez vozača, sisačka željezara milijardu kuna za biorafineriju, u obnovu nakon potresa usmjerit će se 4,5 milijarde kuna, gradnju vrtića, škola, bolnica, infrastrukture... Obrazovanje i znanost, dobit će, primjerice 7,5 milijardi kuna.

Izravno više od trećine Plana oporavka ide poduzetnicima, a kad bi se zbrajalo i posredno, tada će sva ta sredstva u nekom trenutku završiti u privatnom sektoru jer će privatni sektor graditi vrtiće i škole, ponuditi uslugu obrazovanja za dodijeljene vaučere. Centralno financiranje specijalizacija jedini je projekt za koji se može reći da se neće preliti privatnom sektoru, sve drugo hoće.

Hrvatska udruga poslodavaca nije tako optimistična kad je posrijedi prelijevanje novca privatnom sektoru i nada se – izmjenama.

– Planom oporavka i dalje će se moći upravljati, prije svega kroz rebalanse ovog programa, stoga se nadamo da ćemo tim izmjenama pristupiti partnerski i da će nas Vlada uključiti u konzultacije od samoga početka kako bi se više sredstava usmjerilo privatnom sektoru koji je jedini generator rasta i razvoja u društvu. U protivnom se bojimo da efekt na oporavak gospodarstva neće biti dovoljan za nadići posljedice koje je ostavila koronakriza – kažu u HUP-u te dodaju da su bolje društvo, veće plaće i bolja radna mjesta ostvarivi jedino uz rast utemeljen na zdravom gospodarstvu koje je samoodrživo i sposobno za kontinuirani rast i razvoj.

‘Uspjeh Vlade’

U Hrvatskoj gospodarskoj komori puno su benevolentniji prema Vladi; smatraju da je dobivanje pozitivne ocjene za NPOO od Europske komisije i prije očekivanog roka važna poruka koja potvrđuje da je Plan oporavka pripremljen sukladno nacionalnim strateškim dokumentima i pravilima vezanim uz Mehanizam za oporavak i otpornost EU.

– U tom kontekstu važno je da je u izradi NPOO-a uvažena i potreba realnog gospodarskog sektora. Pozdravljamo činjenicu da se 54 posto ukupnih sredstava Plana, od predviđenih 47,5 milijardi kuna, usmjerava u komponentu gospodarstva i time daje poticaj bržem gospodarskom rastu Hrvatske, za koji već iduće godine očekujemo da osjetno premaši šest posto – zaključuju u HGK u kojem iznos od 5,5 milijardi kuna za potporu poduzetničkim investicijama smatraju uspjehom Vlade u pregovorima s Europskom komisijom.

Svaka zemlja može tražiti da joj se do 13% dodijeljenih sredstava isplati odmah

Do sada je 14 država članica Europske unije dobilo zeleno svjetlo od Europske komisije za svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti – Luksemburg, Danska, Grčka, Španjolska, Portugal, Austrija, Slovačka, Letonija, Njemačka, Italija, Belgija, Francuska, Slovenija i Litva. Nakon toga plan još treba odobriti i Vijeće, i kad sve to završi, svaka zemlja može tražiti da joj se do 13 posto dodijeljenih sredstava isplati odmah. Hrvatska je već najavila da će odmah tražiti predujam, a ostatak će se isplaćivati dva puta godišnje, nakon što se dostave troškovnici i izvješća o dotad učinjenom.

 

Komentara 2

IK
ikbmibm
08:50 07.07.2021.

Respect, Andrej Plenković !

Avatar TEkva
TEkva
10:17 07.07.2021.

pod kojim uvjetima ????? Da se ne zaboravi - HDZ je politicka stranka koja je optužena za korupciju , znaci nisu to nekakve price rekla kazala itd itd , postoji presuda. Moje krhko poznavanje takvih grupacija je jedino usporedivo sa Mafijom , a svi znamo kako uredene države postupaju sa Mafijom. HDZ ima srece što obitavaju i djeluju u Hrvatskoj pa im je samo naplacena kazna za to zlodjelo , da nije tako vec kod donošenja te presude bi bili ugašeni i pritvoreni po zatvorima diljem zemlje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?