Fiskalne smjernice Vlade za sljedeće tri godine više vrsnih stručnjaka ocijenilo je toliko neozbiljnim, pa i nevjerojatnim, da su ih odbili komentirati. Od jednog eminentnog stručnjaka čuli smo da je ideja proračuna za 2014. godinu obična šala, a drugi je procijenio da se radi o neobvezujućim projekcijama te je očigledno da se ne radi o ozbiljnu i održivu prijedlogu. Sve će biti jasno kad EUROSTAT u drugoj polovici listopada objavi statističke podatke zbog kojih će Hrvatska morati ući u europsku proceduru smanjivanja fiskalnog deficita i tek će se tada razgovarati o ozbiljnim prijedlozima. Pojedini stručnjaci procjenjuju da su fiskalne projekcije Vlade toliko neozbiljne, tj. neodržive da se možda radi ili o stanju zbunjenosti zbog možebitnih unutarstranačkih i koalicijskih obračuna ili pak o probnim balonima ministra Linića.
Stručna javnost je u šoku jer se očekivao barem pokušaj smanjivanja proračunske potrošnje prema 110 milijardi kuna, tj. održivoj razini, a Milanovićeva vlada isplanirala je u 2014. potrošnju od 131 milijarde te povećanje deficita na 17,2 milijarde kuna. Usto je u startu jasno da će deficit biti čak i veći jer je rast po običaju planiran preoptimistično te će restrukturiranje i nastavak stečajeva kao i povećanje nezaposlenosti dodatno smanjiti fiskalne potencijale, možda čak i ispod 100 milijardi kuna (ako se ne računa privatizacija).
Zanimljivo je da je guverner HNB-a sredinom proteklog tjedna, neposredno prije objave Vladinih fiskalnih projekcija, izjavio da očekuje ulazak u proceduru prekomjernog deficita te, posljedično, snažne fiskalne prilagodbe već u 2014. godini. Očigledan je, dakle, nerazmjer u viđenjima prvog čovjeka monetarne politike i objavljenim projekcijama. Vladin plan toliko se stručnjacima čini nerealnim, pa i opasnim, da se povela rasprava o tome postoji li skrivena agenda Vlade.
Naime, očigledno je, smatraju stručnjaci, da Vlada ne može s ovakvim fiskalnim idejama izaći na međunarodno tržište kapitala jer bi se sudarili s dramatičnim rastom cijene zaduživanja. Isto je tako jasno da već sad na računu države u HNB-u leže vrlo tanki novčani iznosi te da se nekako treba namaknuti velik novac. Situacija nije nezahvalna samo zbog proračunskog manjka, koji bi ove godine mogao porasti četiri milijarde, nego zbog niza izvanproračunskih rupa. Donosimo dva moguća scenarija skrivene agende Vlade.
1. Vlada bi mogla maksimalno požuriti s davanjem autocesta u koncesiju te tako zatvoriti golemu proračunsku rupu.
Neki smatraju da je razlog opuštenosti Vlade to što može hitno odraditi davanje autocesta u koncesiju. To bi značilo prihod između 25 i 30 milijardi kuna i sasvim je sigurno da bi bilanca države uz taj novac izgledala puno bolje. Međutim, tako će izostati nužne strukturne reforme i kvalitetna fiskalna prilagodba. U slučaju da u 2014. država primi golem novac za koncesije, to bi značilo da se Vlada već sada počela pripremati za izbore te da će cjelokupne autoceste biti "potrošene" do kraja 2015. godine.
2. Moguće je da Vlada jednostavno namjerava zatražiti pomoć EU te ne smatra nužnim da sama pripremi mjere štednje.
Pojedini stručnjaci procjenjuju da je Vlada možda već odlučila Hrvatsku pretvoriti u prvu zemlju koja ne koristi euro u tražiteljicu pomoći EU. To je proces koji treba pripremiti te stoga traje, ali više nam je izvora potvrdilo da se o toj opciji razgovaralo. Ako dođe do takvog scenarija, velika je nepoznanica koliko će zahtjevi EU za štednju biti radikalni.
>>Vladine smjernice mogu biti dovoljne za zadržavanje rejtinga
