U drugoj polovini listopada provedena su revizijska arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli pod tumulima u Podstenju. Na temelju pronađenih nalaza poput perli od staklene paste, jantarnih perli, keramičkog posuđa, željeznih sjekira, željeznih karika, kamenih predmeta i grumenja željezne rudače, nekropolu pod tumulima u Podstenju arheolozi datiraju ovo nalazište u kasnu fazu starijeg željeznog doba - kasni halštat, a vremenski se radi o razdoblju između oko 550. i 450. g. pr. Kr.
Pribavljena suglasnost
Prethodno je pribavljena suglasnost vlasnika čestice – Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom iz Zagreba te Rješenje nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Krapini. Projekt su zajednički financirali Krapinsko - zagorska županija i Općina Radoboj, a proveli su ga članovi Centra za primijenjenu arheologiju iz Krapinskih Toplica - kaže voditelj istraživanja, magistar arheologije iz Krapinskih Toplica i doktorski kandidat na Sveučilištu u Ljubljani, a zamjenica je bila Mia Leljak iz Đurmanca, diplomirana arheologinja i povjesničarka umjetnosti te doktorska kandidatkinja na Sveučilištu u Zagrebu. U istraživanjima je sudjelovao i Ivan Jagić iz Radoboja, zaposlenik Općine Radoboj na javnim radovima.- Ovogodišnja kampanja obuhvatila je tumul, odnosno grobni humak br. IX, koji se nalazi na sjeveroistočnom rubu nekropole, inače sastavljene od 11 grobnih humaka. Tumul br. IX promjera je u smjeru istok - zapad 9,80, a u smjeru sjever - jug 9,20 metra. Maksimalna visina tumula iznosi 0,87 m. Grobni humak je podijeljen na četvrtine koje su numerirane počevši od linije sjever - jug u smjeru kazaljke na satu brojevima od 1 do 4. Sukladno Rješenju Konzervatorskog odjela u Krapini, istraživane su dvije nasuprotne četvrtine, i to četvrtina br. 1 odnosno sjeveroistočna te četvrtina br. 3 - jugozapadna - kaže arheolog Špoljar. Skidanjem nasipa tumula su u središtu na razini okolnog tla pronađeni su komadi ugljena te fragment prapovijesne keramičke posude. Prikupljeni su i uzorci kamena, proslojaka kao i uzorci zemlje za daljnje analize.
Paljevinsko pokopavanje
Istraživanjima je ustanovljeno da je u slučaju tumula IX prakticirano paljevinsko pokopavanje. Tijelo pokojnika je prvo spaljeno na mjestu tumula ili u okolici, a ostaci su postavljeni u središte kasnije podignutog grobnog humka na razinu okolnog tla. Ostacima su pridodani grobni prilozi kao keramičko posuđe, a grobni humak je odjednom nasut. Budući da su tragovi ugljena pronađeni isključivo u središtu tumula, može sezaključiti da se radi o grobu pojedinca. Posljednja iskopavanja tumula u Radoboju provođena su između 1850. i 1860., a tada su svih 11 tumula djelomično istražili Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Čak su i tadašnji istraživači zabilježili kako je 10 od 11 tumula imalo vidljive depresije u središtu, što ukazuje da je većina tumula već pred istraživanjima u 19. stoljeću bila iskopavana. Buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti visinska naselja na Platu i Hajdinem Zernu.
