U drugoj polovini listopada provedena su revizijska arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli pod tumulima u Podstenju. Na temelju pronađenih nalaza poput perli od staklene paste, jantarnih perli, keramičkog posuđa, željeznih sjekira, željeznih karika, kamenih predmeta i grumenja željezne rudače, nekropolu pod tumulima u Podstenju arheolozi datiraju ovo nalazište u kasnu fazu starijeg željeznog doba - kasni halštat, a vremenski se radi o razdoblju između oko 550. i 450. g. pr. Kr.
Pribavljena suglasnost
Prethodno je pribavljena suglasnost vlasnika čestice – Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom iz Zagreba te Rješenje nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Krapini. Projekt su zajednički financirali Krapinsko - zagorska županija i Općina Radoboj, a proveli su ga članovi Centra za primijenjenu arheologiju iz Krapinskih Toplica - kaže voditelj istraživanja, magistar arheologije iz Krapinskih Toplica i doktorski kandidat na Sveučilištu u Ljubljani, a zamjenica je bila Mia Leljak iz Đurmanca, diplomirana arheologinja i povjesničarka umjetnosti te doktorska kandidatkinja na Sveučilištu u Zagrebu. U istraživanjima je sudjelovao i Ivan Jagić iz Radoboja, zaposlenik Općine Radoboj na javnim radovima.- Ovogodišnja kampanja obuhvatila je tumul, odnosno grobni humak br. IX, koji se nalazi na sjeveroistočnom rubu nekropole, inače sastavljene od 11 grobnih humaka. Tumul br. IX promjera je u smjeru istok - zapad 9,80, a u smjeru sjever - jug 9,20 metra. Maksimalna visina tumula iznosi 0,87 m. Grobni humak je podijeljen na četvrtine koje su numerirane počevši od linije sjever - jug u smjeru kazaljke na satu brojevima od 1 do 4. Sukladno Rješenju Konzervatorskog odjela u Krapini, istraživane su dvije nasuprotne četvrtine, i to četvrtina br. 1 odnosno sjeveroistočna te četvrtina br. 3 - jugozapadna - kaže arheolog Špoljar. Skidanjem nasipa tumula su u središtu na razini okolnog tla pronađeni su komadi ugljena te fragment prapovijesne keramičke posude. Prikupljeni su i uzorci kamena, proslojaka kao i uzorci zemlje za daljnje analize.
Paljevinsko pokopavanje
Istraživanjima je ustanovljeno da je u slučaju tumula IX prakticirano paljevinsko pokopavanje. Tijelo pokojnika je prvo spaljeno na mjestu tumula ili u okolici, a ostaci su postavljeni u središte kasnije podignutog grobnog humka na razinu okolnog tla. Ostacima su pridodani grobni prilozi kao keramičko posuđe, a grobni humak je odjednom nasut. Budući da su tragovi ugljena pronađeni isključivo u središtu tumula, može sezaključiti da se radi o grobu pojedinca. Posljednja iskopavanja tumula u Radoboju provođena su između 1850. i 1860., a tada su svih 11 tumula djelomično istražili Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Čak su i tadašnji istraživači zabilježili kako je 10 od 11 tumula imalo vidljive depresije u središtu, što ukazuje da je većina tumula već pred istraživanjima u 19. stoljeću bila iskopavana. Buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti visinska naselja na Platu i Hajdinem Zernu.
Raduju vijesti iz arheologije, ali arheolozi nek malo porade na izražavanju. Ne možeš plasirati vijest široj publici jednakim leksičkim instrumentarijem kao da je riječ o stručnom članku u stručnom časopisu. Totalno je suhoparno i nejasno napisano - tko su bili ti stanovnici, Kelti, Iliri, je li u okolnim nalazištima isto potvrđeno spaljivanje pokojnika ili ukopi, zašto je uopće to važno, je li to domicilno ili doseljeno stanovništvo itd. itd. Ima prekrasnih tiskovina danas koje donose arheološke vijesti živopisnim i jasnim jezikom.