Nakon gotovo četiri sata rasprave saborski Odbor za pravosuđe u utorak je jednoglasno prihvatio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. koja je podnio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Tako se o stanju u pravosuđu, još iz vremena kada je na čelu Vrhovnog suda bio Đuro Sessa, razgovaralo s velikim zakašnjenjem koje je moglo biti još i dulje da oporba nije zahtijevala da se ova rasprava što prije stavi na dnevni red Sabora pa će se tako o toj temi raspravljati i u petak u sabornici.
Nezadovoljavajuće plaće
Upravo su na to na početku sjednice upozorili oporbeni zastupnici Peđa Grbin (SDP), Nikola Grmoja (Mosta) i Sandra Benčić (Možemo!) upozorivši kako se opet događa da izvješća o radu važnih tijela u državi u Sabor dolaze tek onda kada oporba skupi potpise i "pogura" ih na dnevni red. Pritom je iznesen stav kako HDZ sustavno i namjerno obezglavljuje i potkapacitira pravosuđe kako bi "koruptivna hobotnica mogla opstati". Vesna Nađ (SD) zamjerila je što na sjednicu o tako važnoj temi nije došao i ministar pravosuđa. HDZ-ovi Dražen Bošnjaković i Krunoslav Katičić isticali su koji su sve pomaci učinjeni u proteklih šest godina, dok je Hrvoje Zekanović (HDS) u tri navrata Dobroniću postavljao isto pitanje – što je s aferama Index i Vrtovi sunca. Kako su mu i od drugih zastupnika bila upućena pitanja o konkretnim sudskim postupcima, primjerice slučaju Franak i posvajanju djece iz DR Konga, Dobronić je uzvraćao da se u komentiranje pojedinačnih slučajeva ne smije upuštati jer bi se to moglo shvatiti kao njegov pritisak na rad sudaca. U svom 20-minutnom izlaganju, kao i u kasnijim odgovorima na pitanja, uglavnom se držao teme stanja u pravosuđu uz naglašavanje kako se, kada je politika u pitanju, često ne shvaća ustavna uloga suda.
– Broj sudskih predmeta postupno se smanjuje, ali nedovoljno jer i dalje svake godine dolazi oko 1,3 milijuna novih predmeta. Svake se godine smanjuje i broj sudaca. Što se tiče broja i brzine rješavanja postupaka, na razini županijskih sudova ostvaren je znatan napredak. Isto se dogodilo i na Visokom trgovačkom sudu gdje je zaostataka manje nego prije. Otkad sam imenovan, i Vrhovni je sud smanjio broj predmeta. Za jednu godinu s 12 tisuća neriješenih predmeta došli smo na šest-sedam tisuća. Ono gdje još uvijek "škripi" su prvostupanjski sudovi. No opći uvjeti rada i plaće su posve nezadovoljavajući. Plaće sudaca i sudskih službenika su premale. Uopće se ne razumije da je plaća odraz neovisnosti sudaca. U pitanju je usklađivanje plaća s inflacijom, kao i sudačke mirovine. Po plaćama smo pri dnu kada se uspoređujemo s drugim zemljama EU. Plaće trebamo učiniti takvima da one ljude privuku u sustav te da oni u njemu žele ostati, a sad su plaće odbijajući faktor pa ljudi pomišljaju na odlazak a da takvu želju primarno nisu imali. Nedostaje nam i sudskih zapisničara. Odnos prema sudovima je kao da su to neke referentne službe Ministarstva pravosuđa. Strahovito je loše stanje i sudskih zgrada. Sudnice su premale – iznosio je Dobronić ocjenu trenutačnog stanja u pravosudnom sustavu.
Položaj DORH-a
Potom je odgovarao na pitanja vezana uz najavljene izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, curenje informacija, suradnju s ministrom Ivanom Malenicom, presumpciju nevinosti....
– Nije dobro da informacije cure. To nije ni dopušteno. Nije normalno da novinari u subotu ujutro budu prisutni kada policija nekoga privodi u pidžami. To je vrijeđanje dostojanstva ljudi. I toga ne smije biti. Za sve koji su pod istragama vrijedi presumpcija nevinosti. Nije toliko problematična sama objava podataka, koliko način na koji se to radi. Ako medijima netko pokloni informaciju, onda oni ne smiju prejudicirati nečiju krivnju i pisati tako da tu osobu unaprijed osude. No zakon ne treba mijenjati samo zbog tog jednog pitanja. Temeljni se zakoni ne mogu mijenjati svakih šest mjeseci ili godinu dana. Kada se donesu, oni moraju biti stabilni barem pet do 10 godina. A na sastanku s ministrom teme su bile plaće ne samo sudaca jer nam prijeti situacija da ćemo ostati bez sudskih zapisničara, stanje zgrada, imenovanje sudskih vještaka... Ministar je u kontaktu vrlo ugodan. To je pristojna i normalna komunikacija, no glavni je problem što je ona prerijetka. I kada je u pitanju cijelo sudstvo, imamo različite koncepcije. Ministarstvo je političko tijelo i kao da odražava neshvaćanje položaja sudske vlasti koja i Ustavom ima zajamčen položaj neovisnog tijela. A sad imamo i novu pojavu, to se prvi put dogodilo, da je Ministarstvo potpuno ignoriralo primjedbe sudaca vezano uz sudsku normu – uzvratio je Dobronić. Na upit o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju Dobronić je bio izričit kazavši: – To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a definiran je Ustavom.
>> VIDEO Afera Ribar: Sinovčiću dvije godine i osam mjeseci zatvora, ocu ministra Erlića rad za opće dobro
Kako sad to? Misliš da pulen levice, kojeg postavio zokan ipak neće moć napravit ništa?