Nakon burne izmjene toplijih i hladnijih epizoda, uz razdoblja suhog vremena, kiše pa čak i snijega, studeni je donekle ublažio izražena pozitivna temperaturna odstupanja koja su obilježila veći dio ovogodišnje jeseni. Istodobno, većina Hrvatske približila se prosječnim vrijednostima sezonske količine oborine. Prema najnovijoj analizi, i daljnje prognoze ne upućuju na dugotrajne prodore ekstremne hladnoće, piše Zoran Vakula za HRT.
Iako je početak studenoga bio iznimno topao, u unutrašnjosti su na blagdan Svih svetih i Dušni dan ponegdje zabilježene rekordno visoke temperature, ostatak mjeseca nije nastavio takvim ritmom. Smjena toplijih i hladnijih dana dovela je do toga da je srednja mjesečna temperatura u većem dijelu zemlje završila oko klimatološkog prosjeka razdoblja 1991.–2020.
Očekuje se da će službena analiza DHMZ-a potvrditi kako je najveće pozitivno odstupanje bilo u istočnoj Hrvatskoj, približno 1 °C iznad prosjeka. Istodobno, ponegdje su temperature bile i blago ispod uobičajenih vrijednosti, primjerice u Zagrebu za 0,2 °C, a u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio nešto hladniji od prosjeka.
Količina oborine raspodijeljena je vrlo neujednačeno. Sjeverni Jadran i Lika zabilježili su manjak, Gospić je tako već četvrti mjesec zaredom završio u minusu, dok su srednji i južni Jadran imali oborinu iznad očekivanih vrijednosti. U Rijeci je studeni donio oko 206 litara oborine po četvornome metru, što je tek nešto manje od prosjeka, dok je u Makarskoj s više od 201 litre količina bila iznad uobičajene. U Čilipima je palo čak 237 litara, a i Dubrovnik je s 190 litara premašio prosjek za oko 35 %.
Posebno se ističe Dubrovnik, gdje se na postojećoj meteorološkoj postaji od 1961. nikada nije dogodio ovako dug niz neprekinutih kišnih dana, od 16. do 27. studenoga. Taj kišni period ipak je tek ublažio sušu koja je obilježila prethodni dio jeseni, posebice listopad. Sezonska ukupna oborina ondje je sada oko prosjeka, slično kao i u Splitu, gdje su listopad i studeni bili kišovitiji, ali je rujan bio znatno sušniji. U unutrašnjosti je studeni također pomogao smanjiti manjak oborine, iako je deficit i dalje izraženiji u istočnoj Hrvatskoj.
Osijek je tako imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina; manje oborine palo je tek 2018., a prije toga još 2011., 2006. i 2005. godine. S druge strane, u Rijeci je ova jesen bila osma najkišovitija otkako postoje mjerenja. Kišovitija je posljednji put bila 2023., a prije toga u ovom stoljeću tek 2016. i 2012. godine. Osijek je ujedno upisao i sedmu najtopliju jesen od početka mjerenja 1899. godine. Rekord je postavljen 2023., a iznad ovogodišnje jeseni bile su još 2019. i 2012. U Zagrebu je, primjerice, jesen u Maksimiru bila hladnija nego protekle tri, ali se i dalje ubraja među 15 najtoplijih u povijesti. Većina Hrvatske nalazi se u krugu 25 najtoplijih jeseni do sada.
I u razdoblju od siječnja do studenoga temperature su ostale oko 1 °C više od prosjeka. Zagreb bilježi petu najtopliju godinu, Dubrovnik i Rijeka četvrtu, Osijek, Gospić i Zavižan treću, dok je u Splitu toplije bilo jedino lani. Preliminarni podaci o oborini u prvih 11 mjeseci ne otkrivaju veća odstupanja osim u Rijeci, gdje je ovo peto najkišovitije razdoblje od početka mjerenja, odmah iza 2023., 2016., 2013. i 1960. godine.
Krajem studenoga DHMZ je objavio sezonsku prognozu za klimatološku zimu, poručivši: “Dugoročna prognoza za klimatološku zimu (počinje 1. prosinca i traje do kraja veljače) ukazuje na još jednu zimu topliju od uobičajene.” Prema dostupnim modelima, postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature u odnosu na prosjek 1991.–2020., i to u sva tri zimska mjeseca. Iako su povremeni prodori hladnog zraka izgledni, prognozira se da će ti hladni valovi uglavnom biti kratkotrajni i najizraženiji u unutrašnjosti zemlje. Početak prosinca bit će oko prosjeka ili nešto topliji, nakon čega bi trebalo uslijediti hladnije razdoblje.
Za oborinu se očekuju vrijednosti oko uobičajenih, uz umjerenu pouzdanost prognoze. To znači da će se smjenjivati suhi periodi s fazama obilnijih oborina, uključujući kišu ili snijeg. Moguće je da prosinac na Jadranu i u priobalju donese više oborine od prosječnog, ali stručnjaci upozoravaju da je sezonska prognoza oborine znatno nepouzdanija od prognoze temperature. U priopćenju se pritom naglašava: “Dodatno, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu...). Za takvu informaciju treba pratiti prognoze te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja.”
DHMZ navodi da je njihova analiza usklađena s prognozama međunarodnih klimatskih foruma SEECOF i MedCOF, čija je Hrvatska članica. Zaključak je da se prognoze za zimu 2025./2026. zasad pokazuju vrlo stabilnima. No, iako javnost uvijek želi konkretnije odgovore, iz DHMZ-a i HRT-a poručuju kako dugoročni modeli ne mogu dati precizne informacije o tome kada, gdje i koliko će snijega pasti. Sigurno je jedino da će ga biti barem ponegdje, osobito u planinskim krajevima. Nada ostaje da zima neće biti toliko blaga da smo vrhunac snježnog pokrivača već doživjeli – i to prije samog početka zime.
Uz to, treba pričekati još barem dva tjedna za prognoze koje će odgovoriti na najčešće pitanje: hoće li biti snijega na Badnjak i Božić? No, kako podsjeća HRT, snijeg u nizinama na te dane ionako “nije česta” pojava.
Otvori KEKS Pay
"Snijega ce negdje biti!" Da li je to prognoza profesionalnog meteorologa predstavnika Drzavnog Hrvatskog Meteoroloskog Zavoda ili vracanje "babe vange"? Nisam diplomirani meteorolog ali se mogu pridruziti sa totalnom sugurnoscu tocne prognoze: Snijega ce biti na Aljasci i u Homalajama!