Zemlje EU-a nisu uspjele u ponedjeljak dogovoriti obnovu sankcija Rusiji, jer je pao dio dogovora koji je predviđao skidanje s crne liste ruskih oligarha Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana. U zadnji trenutak prigovorila je Latvija. Veleposlanici EU-a trebaju se ponovno sastati u utorak rano ujutro kako bi pokušali zaključiti dogovor.
Naime, Francuska i Slovačka su inzistirale da se Usmanova skine sa sankcijske liste, navodeći bez detalja razloge, spominjući "nacionalne sigurnosti", a FT povezuje to s mogućom razmjenom za oslobađanje francuskih državljana zatočenih u Azerbajdžanu. Luksemburg je onda tražio da se isto učini i za Fridmana, koji inače tuži EU za 15 milijardi eura zbog zamrzavanja imovine. Zauzvrat zemlje poput Poljske i baltičkih država pristale su na taj kompromis samo uz produljenje sankcija na tri godine umjesto uobičajenih šest mjeseci. Ukrajina je oštro reagirala. Ministar vanjskih poslova Sybiha nazvao je moguće skidanje sankcija "neprihvatljivim" i pogrešnim signalom Moskvi. Kaja Kallas je pozvala članice da zadrže sankcije i istaknula potrebu za stabilnošću dugoročnog režima sankcija. Usmanov i Fridman su na listi sankcija od 2022. zbog navoda da su njihove tvrtke financijski podupirale Kremlj, piše France24.
Ališer Usmanov je 73-godišnji rusko-uzbekistanski milijarder koji je bogatstvo stekao u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama i ulaganjima u tehnološke tvrtke. Njegovo poslovno carstvo uključivalo je tvrtku Metalloinvest, mobilnog operatera MegaFon, izdavačku kuću Kommersant te udio u tehnološkoj tvrtki Mail.ru Group (danas preimenovanoj u VK), sve ruske tvrtke. Bio je i rani investitor u Facebook, Alibabu i druge međunarodne tehnološke tvrtke. Razni poslovni mediji procjenjuju njegovo bogatstvo na otprilike 14 do 18 milijardi dolara. EU mu je uveo sankcije 28. veljače 2022. godine. U službenom obrazloženju, Unija ga je opisala kao prokremaljskog oligarha s "posebno bliskim vezama" s Putinom, navodeći da je djelovao u ime ruskog predsjednika u poslovnim pitanjima od političkog i strateškog značaja.
Usmanov je pokušao poništiti ograničenja, no u veljači 2024. Opći sud Europske unije odbacio je njegovu žalbu. Na Zapadu su njegova ulaganja, filantropija, sportski projekti i dugogodišnja izgradnja ugleda vjerojatno pridonijeli tome da bude percipiran prvenstveno kao međunarodni investitor. U Rusiji je, međutim, njegovo ime povezano s drukčijim nizom događaja: otpuštanjem novinara zbog izvještavanja koje je bilo nezgodno za Kremlj, preuzimanjem VKontaktea (VK), najveće ruske društvene mreže i ruskog ekvivalenta Facebooka te kasnijim prijenosom te platforme na subjekte povezane s najužim krugom Vladimira Putina.
Usmanov je 2006. kupio izdavačku kuću Kommersant, jednu od najuglednijih ruskih medijskih grupacija. Godine 2011. njezin je glavni urednik otpušten usred medijski popraćenog skandala vezanog uz jedan politički tekst. Tijekom vremena, nekad utjecajne novine postupno su postale medij pod potpunom kontrolom Kremlja. Usmanov je stekao i drugu utjecajnu medijsku imovinu, no njegova najvažnija digitalna imovina postala je upravo VKontakte, platforma koju su masovno koristili ruski oporbeni pokreti i sudionici antiputinovskih prosvjeda.
U siječnju 2014. osnivač VK-a Pavel Durov prodao je svoj 12-postotni udio u tvrtki Ivanu Tavrinu, koji je vodio MegaFon pod kontrolom Usmanova. Nakon te transakcije, Usmanov i njegovi dioničari kontrolirali su oko 52 posto društvene mreže. U travnju 2014. Durov je smijenjen s mjesta izvršnog direktora. Napustio je Rusiju izjavivši da je zemlja postala nespojiva s internetskim poslovanjem. Prije odlaska, Durov je odbio postupiti po zahtjevima ruskih vlasti da ugasi antikorupcijsku zajednicu Alekseja Navaljnog te preda podatke o administratorima ukrajinskih grupa povezanih s Revolucijom dostojanstva. Nakon smjene, Durov je izjavio da je VK dospio pod potpunu kontrolu ljudi povezanih s Kremljom. Usmanovljeve tvrtke odbile su komentirati te njegove izjave. U rujnu 2014. Mail.ru Group, pod kontrolom Usmanova, kupila je preostalih 48 posto VK-a za 1,47 milijardi dolara, čime je stekla stopostotno vlasništvo nad tvrtkom. U prosincu 2021. Usmanovljeva holding tvrtka USM prodala je 57,3-postotni glasački udio u VK-u osiguravajućem društvu Sogaz. Jedan od ključnih vlasnika Sogaza bio je bankar Jurij Kovalčuk, kojeg je Putin javno nazvao svojim prijateljem i kojeg se smatra jednim od arhitekata medijskog sustava pod kontrolom Kremlja, pisao je United24Media.
Otvori KEKS Pay
Interesantno je kako su ugroženi i proganjani židovi najbogatiji ljudi u svakoj državi svijeta. Mnogo sposobni ti židovi.