Svaki treći Europljanin (31%) smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima u dobi od 15 do 24 godine, tako misli njih polovica (50%), pokazala je najnovija studija o o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima, koju je danas objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Europljani su, tvrdi se, sve više svjesni rizika i posljedica kupnje krivotvorina i pristupa sadržajima iz nezakonitih izvora. Primjerice, 80% Europljana smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Osim toga, 83% ispitanika smatra da se time podržava neetično ponašanje, a dvije trećine smatraju to prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu.
Ipak, 13% Europljana izjavilo je da je namjerno kupilo krivotvorine u proteklih 12 mjeseci. Taj udio raste do 26% među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine, što je dvostruko više od prosjeka EU, dok se smanjuje na 6% u dobnoj skupini od 55 do 64 godine te ispod 5% za ispitanike u dobi od 65 godina ili starije.
Na razini pojedine zemlje, udio potrošača koji su namjerno kupili krivotvorine varira od 24% u Bugarskoj do 8% u Finskoj. Osim u Bugarskoj, namjerna kupnja krivotvorina iznad je prosjeka EU u Španjolskoj (20%), Irskoj (19%), Luksemburgu (19%) i Rumunjskoj (18%). No raste i nesigurnost po pitanju autentičnosti. Gotovo 4 od 10 Europljana (39 %) pitala su se jesu li kupili krivotvoreni proizvod, a isto je izjavila i polovica mladih (52%).
Pritom su i znatne razlike među državama članicama: dok je otprilike četvrtina potrošača u Danskoj i Nizozemskoj (26%) bila nesigurna je li ono što su kupili originalno ili nije, ta se brojka u Rumunjskoj povećala na 72%. U Hrvatskoj 46% potrošača izjavljuje kako nije bilo sigurno je li proizvod originalan ili ne, dok je njih 9% izjavilo da je namjerno kupilo krivotvorine.
VEZANI ČLANCI:
Niža cijena originalnih proizvoda i dalje je najčešći razlog (43%) zbog čega bi ispitanici i prestali kupovati krivotvorene proizvode. Osim toga, rizik od loših iskustava (nekvalitetni proizvodi za 27% ispitanika, sigurnosni rizici za 25% i kazna za 21%) još je jedan ključan čimbenik u odvraćanju potrošača od kupnje krivotvorenih proizvoda.
U pogledu piratstva, 82% Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi (prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike) i općenito se protive uporabi piratskog sadržaja s interneta. Njih 41% pita se je li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije. Čak 80% ispitanika izjavilo je da radije upotrebljavaju zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna. Gotovo 90% ispitanika zna za barem jednu vrstu zakonite ponude sadržaja u svojoj zemlji, a više od 4 od 10 Europljana (43%) platilo je u prošloj godini pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora.
Međutim, velika većina ispitanika (65%) smatra piratstvo prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate. Tako je 14% Europljana priznalo da su u zadnjih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora. Taj se udio povećava na 1 od 3 (33%) među mladima u dobi od 15 do 24 godine, a posebno se odnosi na gledanje sporta koristeći se nezakonitim uređajima ili aplikacijama za internetski prijenos (streaming).
Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju razlikuje se i po zemlji, a kreće se od 9% u Finskoj i Danskoj do 22% na Malti.U Hrvatskoj je 16% ispitanika priznalo da je nezakonito pristupilo sadržaju, posebno radi gledanja sporta. Četiri od 10 Europljana lani je platilo pristup sadržaju iz zakonitog izvora, a u Hrvatskoj visokih 45%.
Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, kaže kako im razumijevanje percepcije građana pomaže u vođenju smislenih razgovora s potrošačima i dionicima, u okviru njihovih aktivnosti podizanja svijesti i informiranja. Najnovije izdanje studije o percepciji intelektualnog vlasništva pruža nove relevantne spoznaje o percepciji povreda prava intelektualnog vlasništva i ponovno naglašava potrebu za jačom zaštitom potrošača. U studiji se potvrđuju i pozitivna kretanja u pogledu osviještenosti o digitalnom sadržaju koji potječe iz zakonitih izvora i njegove dostupnosti, istaknuo je Archambeau.
Studijom "Europski građani i intelektualno vlasništvo: percepcija, svijest i ponašanje” (studija percepcije intelektualnog vlasništva) nastoje se saznati stajališta europskih potrošača o intelektualnom vlasništvu. Od 30. siječnja do 15. veljače 2023. u svim državama članicama EU-a provedena su ukupno 25.824 internetska razgovora s građanima u dobi od 15 i više godina.
>> VIDEO Napreduje Ukrajinska protuofenziva
