Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 11
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dani peradara u Puli

Cjepiva protiv ptičje gripe ima, ali mu treba pristupiti s oprezom jer može biti dvosjekli mač

Foto: Manuel Paljuh
1/8
23.05.2024.
u 12:49

Cijepljenje peradi protiv ptičje gripe je složeno pitanje zbog velike varijabilnosti podtipova influence, pa čak i značajnih antigenskih razlika među virusima influence unutar jednog podtipa.

Trenutno je u svijetu jako puno cjepiva protiv ptičje gripe jer cirkulira puno različitih tipova. Ono je efikasno, ali manje nego smo očekivali i manje nego za neke druge bolesti. Glavni problem je što je cijepljena perad i dalje rezervoar bolesti, cijepljena jedinka možda neće oboljeti, ali i dalje može zaraziti drugu perad u peradarniku - kazao je danas doc. dr. sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica i newcastlesku bolest u Centru za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) na otvaranju 15. peradarskih dana u Puli.

Neke zemlje, poput Kine, Indonezije, Vijetnama..., koje imaju puno problema i toliko raširen virus da ga ne mogu iskorijeniti odlučile su živjeti s njime pa, kako bi smanjile uginuća i gospodarske troškove, cijepe svoju perad, objašnjava Savić. No samo cijepljenje ne može eliminirati bolest i treba se kombinirati sa širokim rasponom drugih mjera. Odluka o cijepljenju treba se donositi na temelju lokalnih prilika pri čemu u obzir treba uzeti mnogo čimbenika, a Hrvatskoj je trenutačno cilj da bude slobodna od ptičje gripe bez cijepljenja, istaknuo je.

Cijepljenje peradi protiv ptičje gripe je složeno pitanje zbog velike varijabilnosti podtipova influence, pa čak i značajnih antigenskih razlika među virusima influence unutar jednog podtipa. To može rezultirati slabom učinkovitošću čak i pravilno korištenih cjepiva istog podtipa kao što je cirkulirajući virus. Ptičja gripa različite posljedice ostavlja na različitim vrstama peradi. Kod kokoši i purana dolazi do uginuća, a patke najčešće ne pokazuju simptome bolesti. Cijepljenje je skupo, a ono farmerima može dati lažan osjećaj sigurnosti. Naime, zahvaljujući cijepljenju zaražena perad ne pokazuje simptome bolesti i ne ugiba, no ona izlučuje virus, istina, u daleko manjoj količini od necijepljene peradi, ali ga izlučuje. To znači da zaražene životinje mogu biti prikriveni kliconoše što u uzgojima peradi može dovesti do ukorjenjivanja bolesti i širenja zaraze - tvrdi taj stručnjak.

POVEZANI ČLANCI:

Jakov Ćorić, član uprave Gale iz Bjelovara, koja ima oko 200.000 nesilica i godišnje proizvede između 45 i 50 milijuna jaja, kaže kako on u ovome trenutku i jest i nije za cijepljenje. Proteklih 30 godina u peradarstvu susreo se, tvrdi, s raznim bolestima peradi, od infektivnog bronhitisa, Newcastleske bolesti, kuge peradi, salmoneloza, Marekove bolesti... koje su se rješavale s kvalitetnom imunoprofilaksom. Perad je, naime, cijepljena protiv svih tih bolesti i znanost je na tom planu učinila puno. Salmoneloza je, primjerice, prije 20-ak godina bila prava pošast, ali se prevalencija, odnosno pojavnost te bolesti u međuvremenu smanjila za 95%. A slično je bilo i s Marekovom bolesti zbog koje su i neki veći proizvođači u Europi morali zatvoriti svoje farme. Takva opasnost sada prijeti i od ptičje gripe, no odluku o cijepljenju treba donijeti struka, ističe Ćorić.

- Kod pojave bolesti poput ptičje gripe na farmama, primjenjuje se princip uništenja. Zakonodavstvo nalaže likvidaciju jata, njihovo neškodljivo uklanjanje te čišćenje prostora. To su veliki poslovi s ogromnim troškovima. Proizvođači pritom ostaju bez proizvodnje, a zaposlenici bez primanja. Nestaje tržište i tvrtke se zatvaraju. Borba sinfluencom ptica za znanost je dugoročan posao, no mi se nadamo da će pronaći rješenje - kaže Ćorić, ističući kako oni na farmi provode stroge biosigurnosne mjere, od zatvorenih prostora, nadziranih ulaza i dezinfekcijskih barijera. Sve se najstrože kontrolira, od tvornice stočne hrane, proizvodnje pilenki do pakirnih centara. No unatoč svim tim mjerama i standardima uvijek postoji opasnost da se bolest pojavi.

FOTOGALERIJA Evo zašto se ne možete riješiti lošeg zadaha - čak ni nakon pranja zuba

1/6

- Rizici su jako veliki i povećavaju se, naročito u močvarnim područjima. Ptice močvarice su trajni rezervoari virusa kojekakvih tipova, možda i 16 različitih u kombinaciji, koji su visokopatogeni pa se događaju veliki problemi. K tome, rizici se povećavaju i s načinima držanja peradi. Imate slobodan uzgoj, tzv. free range koji je najopasniji. Podrazumijeva, naime, držanje nesilica u otvorenim prostorima gdje svaka kokoš mora imati 4 kvadrata - znači 2500 komada kokošiju mora imati 10 tisuća kvadrata, a to je hektar zemlje. To su ogromne površine koje je nemoguće zaštititi da ptice s njima ne dođu u kontakt, no potrošači to traže. To je jednostavno tako i ja razumijem i potrošače i dobrobit životinja, ali podno držanje nesilica u zatvorenim objektima je puno lakše. Tako je puno manja šansa da dođu u kontakt s divljim pticama, iako je i tada prisutan rizik - kazao je Ćorić. - Pitanje svih pitanja je tko će, ako se pojavi bolest, sve to tada platiti - poručio je.

Trenutno je u svijetu najčešća visoko patogena influenca ptica (VPIP) H5N1 - u Kini i H5N6 koji za razliku od ovog prijašnjeg može zaraziti i ljude. Čak je 16 serotipova VPIP-a (H5 i H7 su najznačajniji). No velike su razlike između serotipova (posebno za H5). Svaki H5 i H7 niskopatogeni soj u kopnenoj peradi vrlo lako mutira u visokopatogen, a nema živih cjepiva i nema masovnog cijepljenja (osim nekih vektorskih), upozoravaju stručnjaci.

Od 2002. do danas u svijetu je kroz preventivno cijepljenje protiv H5 virusa potrošeno 450 milijardi doza cjepiva, od čega 99% samo u četiri države - Kini (91%), Egiptu (4,65%), Indoneziji (2,3%) i Vijetnamu (1,43%), a u 10 drugih zemalja u regiji 0,7% (visokorizična područja). Iran, Kazahstan i Bangladeš su prije nekoliko godina uveli cijepljenje. No problem je problem je postizanja zadovoljavajuće imunosti u ciljnim vrstama i različiti su rezultati, kazao je Savić.

POVEZANI ČLANCI:

Što se tiče Europe, neke zemlje se odlučuju za preventivna cijepljenja na ograničenim područjima – Francuzi su primjerice lani u listopadu započeli preventivna obvezna cijepljenja samo pataka na cijelom području države, osim Korzike. No dokle god će se moći kontrolirati bolest bez cijepljenja, perad se u pravilu ne cijepi, iako zapravo nema zemlje u kojoj nema virusa ptičje gripe koji je prisutan u divljih ptica (čak i na Antarktici), dok se domaća perad sporadično zaražava.

Činjenica je i to da u Europi nema međunarodnog tržišta za proizvode od cijepljene peradi, zato farmeri uglavnom ne žele cijepiti svoju perad, a farmaceutske kompanije ne ulažu u razvoj dobrih IP cjepiva, objašnjava Savić. S jedne strane, mnoga postojeća cjepiva daju dobre rezultate u laboratorijskim uvjetima, ali je njihova učinkovitost na terenu razočaravajuća. S druge strane, veliki je porast gubitaka u peradarstvu zbog izbijanja VPIP H5 i velike kompenzacije peradarskim proizvođačima, a usto i sve veći otpor javnosti prema masovnom usmrćivanju peradi te sve veći zahtjevi za njezino držanje na otvorenom.

Da je sama primjena cjepiva problematična, potvrđuje i dr. sc. Ljupka Maltar, načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Kaže kako samo integrirani pristup kontroli bolesti može dati učinak kroz kontinuirano nadziranje, praćenje infekcije u prirodi, rano otkrivanje i biosigurnost.

FOTOGALERIJA Pripazite na svoje zdravlje, ovo su uzroci i znakovi da vas napada parazit

1/10

- Sama situacija u Hrvatskoj je dobra, peradari predano čuvaju svoje životinje, prijavljuju sve ono što je potrebno da bi se moglo pravovremeno reagirati pa smo na sreću imali jako mali broj slučajeva. Jesu to bili veći objekti i farme, no mali je broj incidencija influence ptica. Kontinuirano se nadzire i situacija u populaciji divljih ptica, baš kako bi se pravovremeno informiralo subjekte da pojačaju biosigurnosne mjere jer su one ključni alat za smanjenje rizika i očuvanje domaće proizvodnje. U Europi smo imali milijune peradi koje je na žalost trebalo usmrtiti, jer kad dođe do izbijanja visoko patogene influence ptica, tu nema pomoći - objašnjava ona.

Dodaje kako u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu trenutno postoje mogućnosti cijepljenja. Međutim, rasprave se odvijaju na području cijele Europe i šire, sve države svijeta sudjeluju u tome jer influenca ptica nije samo na području EU nego svuda u svijetu i donosi jako velike štete.

POVEZANI ČLANCI:

- Trenutna situacija s obzirom na incidenciju, pojavnost bolesti te epidemiološku situaciju, što treba uzeti u obzir, RH u ovome trenutku ne ide u cijepljenje protiv influence ptica. To bi bio dobar alat kad bi cjepivo bilo 100 posto učinkovito, ali trenutna cjepiva zbog samog serotipa virusa te antigenske varijabilnosti nisu toliko učinkovita da bi garantirala da se virus ne izlučuje i dalje i da perad nije i dalje zaražena, iako nisu vidljivi klinički znakovi – napominje Maltar. U međuvremenu se jako pazi i prikupljaju se sve informacije kako bi u Hrvatskoj u trenutku, bude li to potrebno zbog epidemiološke situacije, mjerodavne službe i peradarski sektor znali što i kako treba raditi. Boris Slunjski, glavni upravitelj Veterinarske ambulante tvrtke Koka iz Varaždina, kazao je kako na Kokinim farmama trenutačno imaju oko 2 milijuna peradi što znači da na svim objektima na svim farmama imaju izuzetno visoke postrožene mjere biosigurnosti, a sve s ciljem da se spriječi unos virusa preko ljudi, vozila i svih onih koji su u doticaju s farmom.

- Što se tiče divljih ptica, nažalost mi tu nemamo utjecaja. U Brodsko-posavskoj županiji zimus je zabilježen velik broj preleta divljih ptica. Farme uz vodene površine privlače divlje ptice i ugrožavaju našu proizvodnju. Zbog toga su briga i kontrola peradi potrebne 24 sata na dan - rekao je Slunjski. - Proizvodnju peradi u Hrvatskoj moramo kontrolirati i čuvati - zaključio je. Peradarski dani najveći su simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj. Održavaju se svake dvije godine u drugom mjestu. Petnaesto izdanje Peradarskih dana u Puli okupilo je 270 znanstvenika, veterinara, stručnjaka iz proizvođačkog sektora i peradara iz 19 zemalja.

- Ovim smo simpozijem u posljednjih 30 godina zajedno mnogo postigli. Svaki je donio nova saznanja, otkrića i inspiraciju. Okupljali smo se kako bismo raspravljali o najnovijim istraživanjima, inovacijama i najboljim praksama, te time oblikovali budućnost naše struke. Ovaj simpozij nije samo prilika za profesionalni razvoj, već i za jačanje naših veza, razmjenu ideja i stvaranje novih suradnji - kazala je dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta, koji je organizirao simpozij.

FOTOGALERIJA Opasne su: Ovih 9 stvari nikada ne smijete raditi tijekom grmljavinskog nevremena

1/12

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije