Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Briga za okoliš ili zaradu: Atak na plastične vrećice u znanosti nema uporište

Otkad se upotrebljavaju jednokratni proizvodi od plastike, infekcije u bolnicama smanjene su za više od 95%, ističe Viktor Simončić, nezavisni stručnjak za okoliš
14. svibnja 2020. u 22:21 4 komentara 4223 prikaza
Foto: Salvatore Laporta/IPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Najomraženiji “ukrasi” prirode, jednokratne vrećice za nošenje, u pandemiji koronavirusa ponovno dobivaju na cijeni. Višekratnih se mnogi ovih dana groze i u njih gledaju kao u potencijalne prijenosnike zaraze, pa i gradovi poput San Francisca ponovno u uporabu vraćaju lagane, jednokratne vrećice, koje su još prije 13 godina zabranili. Studija danskog Ministarstva okoliša i hrane “Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags” polietilensku je vrećicu stavila na prvo mjesto i s gledišta klimatskih promjena. Dovoljno ju je, tvrdi se, iskoristiti dvaput – prvi put za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi kao vrećicu za smeće, da bi se isplatila, dok je za pamučnu vrećicu potrošeno toliko vode i drugih resursa da bi neke od njih morali nositi i 55 godina kako bi opravdale taj trošak.

Pogledajte fotografije Pozitivna strana korone: Zrak diljem svijeta čišći je nego ikad, a ove fotke to dokazuju

Očekivalo se kako će se sve to, kao i druge znanstvene analize i istraživanja, vrednovati i pri izradi novog hrvatskog zakona o gospodarenju otpadom, čije se donošenje očekuje u drugoj polovici ove godine. No u nacrtu prijedloga koji je u proteklom razdoblju komuniciran sa sektorom i uskoro će se naći u javnoj raspravi, osim zabrane jednokratne plastike – štapića za uši, pribora za jelo, slamki, tanjura, šalica... – što nije ništa drugo nego prenošenje EU direktive na nacionalno zakonodavstvo, odjednom se govori i o zabrani stavljanja na tržište “nosivih” plastičnih vrećica čija je stijenka deblja od 15 mikrona ili 0,15 mm, i koja nema veze s EU direktivom. Opet smo veći pape od pape, ogorčeni su u domaćoj industriji plastike. Danijel Drčić, vlasnik i direktor tvrtke Optiplast, kaže kako bi zabrana plastičnih vrećica za nošenje, o kojoj se već dulje govori u javnosti, Hrvatskoj donijela više negativnih posljedica nego željenih rezultata.

Pogodno za recikliranje

– Bez stvarne potrebe u tvrtkama koje su često u manje razvijenim regijama ugrozilo bi se oko 800 radnih mjesta, a zabrana bi predstavljala dodatni udar na ovu granu industrije, povrh zahtjeva EK o smanjenju njihova korištenja – tvrdi Drčić.

Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica. Izvezla je 15.755 tona, a uvezla više od 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini, objašnjava on te dodaje kako EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara. Prema tzv. SUP Direktivi EU za plastične vrećice države članice trebaju poduzimati mjere za smanjenje njihove potrošnje, što je i postignuto uvođenjem naplate, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtijeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice.

DAN PLANETA ZEMLJE Alternativa za plastiku: Folije od pamuka, četkice od bambusa, jestivi pribor za jelo...

– Odgovorna potrošnja vrećica više bi nas približila cilju smanjenja, a zabrane jednokratnih vrećica više nikome ne padaju na pamet zbog situacije s pandemijom koronavirusa. Dapače, brojni gradovi diljem svijeta odustaju od prije donesenih zabrana uporabe plastičnih vrećica, a sve zbog prijeko potrebne zaštite građana – ističe Drčić.

Josip Grilec, predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK, dodaje da je SUP Direktiva smanjila potražnju i posljedično proizvodnju plastičnih vrećica za više od 60%. Najavljena mjera zabrane potpuno bi uništila proizvodnju plastičnih vrećica u RH, ugrozila radna mjesta i dodatno pogodovala uvozu alternativnih proizvoda. HGK je stoga od resornog Ministarstva zaštite okoliša više puta tražio da se ne uključuje sporna odredba o zabrani stavljanja na tržište plastičnih vrećica za nošenje u nacrt prijedloga Zakona. Umjesto toga, predloženo je da Ministarstvo bude partner proizvođačima u procesu prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo, no njihovi prijedlozi do sada nisu prihvaćeni.

– Predložili smo osnivanje Platforme za otpad od plastike putem koje želimo pronaći nova, održiva rješenja za prijelaz na kružno gospodarstvo po grupama plastičnih proizvoda slično aktivnostima koje provodi Europska komisija putem osnovanog Circular Plastics Alliance – rekao je Grilec. Problem otpadnih vrećica riješio bi se kroz sustav gospodarenja otpadom, njihovim sakupljanjem zajedno s ostalom otpadnom plastikom te sortiranjem i vraćanjem natrag u proizvodnju. Naime, materijal od kojega se proizvode plastične vrećice (polietilen) izuzetno je pogodan za recikliranje i nije opasan za okoliš. 

Vrećice Ugrozilo bi 800 radnih mjesta 'Zabrana plastičnih vrećica nanijela bi dodatan udar hrvatskom gospodarstvu'

– Plastične vrećice ružno je vidjeti u okolišu i one ondje ne smiju biti, ali nije istina da one štete okolišu svojim kemijskim sastavom niti da je problem u materijalu. Problem vrećica u okolišu upućuje na manjkavost sustava gospodarenja otpadom, loše navike potrošača, kao i dugogodišnji izostanak provođenja edukacije. Hrvatska ima dobar primjer kružnog gospodarstva zbrinjavanjem plastičnih boca od pića kroz povratnu naknadu. Zašto ne bi bila primjer i u drugim održivim rješenjima zbrinjavanja otpada od plastike bez dodatnih zabrana, a koja imaju isti ekološki učinak te istovremeno čuvaju radna mjesta i otvaraju nova – pita Grilec.

Da plastika “nije neprijatelj”, kaže i mr. sc. Maja Rujnić Havstad, s Katedre za preradu polimera Fakulteta strojarsta.

– Brojne informacije koje se mogu pronaći na internetu često nisu istinite i nemaju uporište u znanosti. Plastične vrećice su za neke primjene nezamjenjive, primjerice za nošenje svježeg mesa ili voća i povrća, a alternative koje se nude često su ekološki nepovoljnije, opasnije, nehigijenskije i skuplje. Umjesto tankih i laganih vrećica od polietilena visoke ili niske gustoće, sada se nude deblje, teže i skuplje jednokratne papirnate i biorazgradive plastične vrećice te višekratne plastične torbe od polietilena, polipropilena ili poli(etilen-tereftalata) za čiju se proizvodnju troši više goriva, vode i sirovina, dok bi se prve mogle adekvatno zbrinuti i reciklirati u centrima za gospodarenje otpadom – kazala je Rujnić Havstad.

Prog. emer. Igor Čatić ističe kako oko 80% plastičnog otpada u morima dolazi s kopna, od čega 25% otpada na loše upravljane sustave njegovog gospodarenja. Plastični otpad je u stvari, vrijedan resurs koji se može i mora iskoristiti.

Plastika OKOLIŠNA KRIZA Tvrtke odustaju od plastike, do 2025. većina ambalaže moći će se reciklirati

– Zašto raspravljati o zabrani vrećica koje se mogu lako oporabiti, dok pamučna vrećica ima veći utjecaj na okoliš od PE-HD vrećice u sedam od devet kategorija, čak i uz ponovnu primjenu 173 puta? Sve vrećice treba koristiti štedljivo. Zabrana tankih plastičnih vrećica za nošenje bila bi isključivo populistički potez, neusklađen s EU direktivama – rekao je Čatić.

Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša, kaže kako od nacrta novog zakona o gospodarenju otpadom ne očekuje veliku promjenu, posebno ne onu koja bi osigurala preokret i stavila gospodarenje otpadom u funkciju kružne ekonomije, izgradnje održivog hrvatskog društva, odgovornog prema resursima i okolišu.

– Obrazac je isti, izabere se medijski zgodan naglasak kao nositelj moderne političke vizije pa su tako sada izabrane vrećice te i te debljine. Da se razumijemo, sve plastične vrećice velik su problem kad se neodgovorno odbace u okoliš, posebno u vodeni, gdje brže dolazi do fragmentacije i gdje stvoreni komadići brže dospijevaju u interakciju sa živim svijetom. Već sada imamo znanstvene evidencije o tome da ribe u Jadranu u određenom udjelu sadrže fragmente plastike u svom probavnom sustavu pa ne bi trebalo nedostajati političke volje da se sustav uredi na odgovarajući način, a to je u slučaju plastike – trajniji proizvodi i reciklaža poslije upotrebe. Cijela transformacija iz odlaganja u kružnu ekonomiju praktički je vrlo spora ili je uopće nema, unatoč tome što je za tu namjenu raspoloživo 475 milijuna eura javnog europskog novca – ističe Dobrović. Ne dvoji da je i zabrana dijela jednokratnih proizvoda od plastike dio rješenja, no u konkretnom slučaju zabrane jednokratnih vrećica bolja bi alternativa mogla biti ulaganja u proizvodnju trajnih plastičnih ili platnenih torbi i promocija takvih rješenja za trgovinu i život u Hrvatskoj.

Borba za okoliš NEIZMJERAN UTJECAJ NA PRIRODU Propast pariškog klimatskog sporazuma mogla bi stajati 600.000 milijarda dolara

Ćorić veći papa od pape?

– Valjda se ministar želio pokazati pred EU u vrijeme našeg predsjedanja. Osim toga, u zabrani vrećica iz plastike već nas je prije dobrih godinu dana prestigao Beograd u kojem je stanje s komunalnim otpadom još problematičnije nego kod nas. I što su postigli? Ništa. Štetu potrošačima i štetu za okoliš, jer je nadomjestak vrećica iz papira i pamuka okolišno neusporedivo manje prihvatljivo – tvrdi nezavisni stručnjak za okoliš Viktor Simončić. Ističe kako razvijeni postavljaju određene kriterije i mjere kojima se ograničava potrošnja i/ili korištenje nekih proizvoda, ali ne idu na generalnu zabranu.

– Neka ministar Ćorić objasni zašto su štetne baš plastične vrećice veće od 15, a manje od 50 mikrometara. Meni kao inženjeru i “ekologu” to nije jasno. Nije mi to znao objasniti i nijedan domaći ni međunarodni stručnjak s kojima surađujem – napominje te dodaje kako prednost jednokratnih proizvoda i plastičnih vrećica posebno dobiva na važnosti baš sada.

– Plastičnu vrećicu poslije kupnje u vrijeme pandemije koronavirusa možete odložiti u komunalni otpad, a što je s onom pamučnom? Donosite li je kući s ugrađenim virusom? – pita Simončić po kojemu je i argument da su vrećice iz plastike odgovorne za mikroplastiku u morima pogrešan. Gotovo polovica mikroplastike u morima i oceanima potječe od trošenja automobilskih guma, dobar dio od pranja odjeće, dio od filtera cigareta, a plastične vrećice su tek na kraju tog lanca. Naravno da moramo biti racionalni. Ne treba nam posebna vrećica za svaki predmet ili dva. No iskorištena vrećica u okolišu završava samo ako smo mi neodgovorni, smatra on.

Koronavirus DR. SC.JULIJE DOMAC Može li virus potaknuti novi, bolji svijet?

– Mislim da je lakše donijeti mjere protiv neodgovornosti, nego naći okolišno prihvatljiv nadomjestak za jednu dimenziju vrećica iz plastike. K tome, ukine li se s njihovom zabranom i nekoliko stotina radnih mjesta u Hrvatskoj, čime će se nadomjestiti te vrećice u dućanima? Koliko to košta? Pogoduje li se opet uvoznom lobiju kako je to bilo i s Imunološkim zavodom – pita Simončić, ističući kako i liječnici, posebno u bolnicama, najbolje znaju prednosti vrećica iz plastike i drugih jednokratnih proizvoda. Prema nekim statistikama, od kada se upotrebljavaju jednokratni proizvodi iz plastike infekcije u bolnicama smanjene su za više od 95%!

Na upit Večernjeg lista iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kratko su odgovorili kako je izrada teksta nacrta zakona o gospodarenju otpadom još u tijeku, pri čemu se raspravlja i o mogućnosti uvođenja strožih mjera za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koje nisu predmet tzv. SUP direktive već europskih propisa vezanih za ambalažu. Podsjećaju da su sada na snazi mjere smanjenja potrošnje laganih vrećica koje su vezane uz obveznu naplatu, odnosno za vrlo lagane vrećice edukacija i informiranje o važnosti njihova štedljivog korištenja.

“Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode i okoliša ovog ministarstva za 2017. godinu ukupna potrošnja svih kategorija vrećica iznosila je oko 200 vrećica po stanovniku godišnje, a ciljevi su da se njihova potrošnja, upravo zato što većina njih završi u okolišu, znatno smanji”, odgovaraju. U tom cilju razgovara se sa svim dionicima – od udruga civilnog društva koje traže zabranu i laganih i vrlo laganih vrećica za nošenje do njihovih proizvođača – poručili su.

vraćamo sat
Noćas počinje zimsko računanje vremena: Evo što se još mijenja
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
  • jorgen:

    Koliko su vam proizvođači vrećica platili za ovo javno lobiranje? Niti riječi o problemu mikroplastike, koja je uzrok oboljenjima svih živih bića. Sramota od "članka" odn. plaćenog oglasa! Sramota!

  • JozoDajVode:

    Plastičnevrećice treba zabraniti.

  • Crostorm:

    Atak ?wtf