Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bajkovit podzemni svijet u utrobi mitske planine: 'Nevjerojatan prizor, čudesan labirint špilja'

Tijekom istraživanja skupljeni su brojni špiljski organizmi, pripadnici carstva bakterija, gljiva i životinja, pri čemu su neke vrste nove za Biokovo, a neke za znanost
27. studenoga 2019. u 20:42 7 komentara 14046 prikaza
Biokovo
Foto: D. Basara, D. Stopić, R. Ozimec
Pogledajte galeriju 1/9

Probijanjem Biokova tijekom gradnje tunela Sveti Ilija otkriven je do tada potpuno nepoznat skriveni svijet duboko u utrobi planine koji su do sada imali priliku vidjeti samo malobrojni sretnici, uglavnom istraživači i speleolozi. Riječ je o jamama ili kavernama koje su presječene probijanjem tunela, za čije postojanje prije toga nisu znali čak ni lokalci, ljudi iz Zagvozda i okolnih sela. 
Znaju oni da u Biokovu obitavaju poskoci i vuci, plešu vile, a jame su “bezdanke”, ali baš za ove u tunelu, nisu znali, Ipak, Vedran Mlikota i Frane Mucić, dvojica Vlaja s Himalaje, članova Planinarskog društva Sveti Jure, imali su privilegij, zajedno s istražiteljima, zaviriti u utrobu mitske planine.
– Zaista je fascinantna situacija u srcu Biokova. Nevjerojatan prizor, čudesan labirint špilja – opisuje glumac Mlikota divote rodnoga kraja za koje nije znao da postoje.
 Krški teren iskapanjem tunela otkrio je dio svoga skrivenog blaga.

snijeg biokovo Ostavlja bez daha Pogled s ledenih visina: Ovo je najviše radno mjesto u Hrvatskoj

Zasad tri kaverne

Točan broj svih otkrivenih kaverni nije poznat, ali danas znamo za tri. 
 Nad Svetim Ilijom čak je 1336,5 metara nadsloja, riječ je o cestovnom tunelu koji ima najveći nadsloj u Europi, a graditelji su se zbog „pritiska planine“ i pojave velikih kaverni susretali s velikim izazovima pri probijanju. Tunel se sastoji od dvije cijevi, glavne, duge 4248 metara, te servisne, duge 4255 metara, po čemu je Sveti Ilija četvrti tunel po duljini u Hrvatskoj. 
Graditeljski pothvat doslovno je otvorio vrata speleolozima i istraživačima koji su dobili priliku zaviriti u utrobu Biokova.
Tunel se probijao od 2008. do početka 2010., pušten je u promet 8. srpnja 2013., a u dogovoru graditelja i investitora te hrvatskih speleologa i djelatnika Javne ustanove Parka prirode Biokovo, u tri najveće poznate kaverne ostavljeni su ulazi u oplati servisne cijevi za potrebe daljnjih stručnih i znanstvenih istraživanja. 
– U te kaverne uopće nismo mogli ući sve dok tunel nije probijen. Na žalost, mnoge su zatrpane otpadnim materijalom pri probijanju tunela. Ipak, graditelji su nam otvorili ulaze iz servisne cijevi tunela u tri vrlo zanimljive kaverne koje istražujemo, a nalazi su iznimno zanimljivi i važni – objašnjava Roman Ozimec, jedan od speleologa koji istražuju Biokovo.
Prvo istraživanje kaverni u tunelu Sv. Ilija bilježimo 2009. Proveli su ga stručnjaci Građevinskog fakulteta u Zagrebu i članovi Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb, koje je predvodio prof. dr. sc. Mladen Garašić, dipl. ing. geologije. Danas kaverne u tunelu Sv. Ilija kroz Bikovo u Zagvozdu istražuju Roman Ozimec (Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske ADIPA, Zagreb), Damir Basara (Speleo 8, OSMICA, Karlovac), Ksenija Protrka (Javna ustanova Park prirode Biokovo), Predrag Rade (Speleološko društvo Karlovac) s brojnim suradnicima.
– U suradnji s JU PP-a Biokovo udruga ADIPA od 2009. provodi sustavni monitoring speleoloških objekata na području Parka prirode Biokovo. Od 2012. monitoringom su obuhvaćene i sve tri kaverne u kojima se provode integralna znanstvena istraživanja: speleološka, hidrološka, klimatološka, biološka i dr. – govori Ozimec.
A istraživati bikovske kaverne iz tunela zaista veliki je izazov. Dok se u jame obično spušta, u ove se istraživači moraju penjati, što uopće nije lako.
– Već pri inicijalnom pregledu utvrđeno je da je daljnje istraživanje u dubinu onemogućeno zatrpavanjem svih kaverni blokovima i sitnim kamenim agregatom nastalim bušenjem tunela. Mukotrpnim radom neka su prokopana te su kaverne istražene i ispod nivelete tunela. Novija istraživanja usmjeravaju se prema tehničkom penjanju u plus, što podrazumijeva dugotrajna, teška i spora istraživanja zahtjevnih vertikala – objašnjava Ozimec.

Biokovo | Autor : D. Basara, D. Stopić, R. Ozimec Foto: D. Basara, D. Stopić, R. Ozimec

Istraživači kavernu osvajaju doslovno pola metra po pola metra, zabijajući klinove u stijenu.

– Potrebno je puno energije i uvježbanosti, usko je gore, negdje i manje od pola metra širine. To su vertikalne jame koje se ponegdje otvaraju i u velike dvorane – govori Ozimec.
Navodi da su od 2012. do 2018. godine speleološki istraživane sve tri kaverne. Temperatura zraka, supstrata i vode u kavernama je u rasponu od 9,2 do 10,5 °C, a na ulazu u sve jame prisutno je snažno zračno strujanje pa je tako u jednom trenutku u jednoj od kaverni, koju su nazvali Vertikala sa slapom, izmjereno strujanje od čak 165,96 km na sat, što je, koliko je poznato do sada, najjače utvrđeno strujanje zraka u podzemlju Hrvatske. 
– Tijekom istraživanja utvrđene su jake hidrološke aktivnosti, provedene su analize vode, utvrđeni iznimni mikroklimatski čimbenici te skupljeni brojni špiljski organizmi, pripadnici carstva bakterija, protista, gljiva i životinja, pri čemu su neke vrste nove za Biokovo, a neke za znanost – ističe Ozimec i dodaje da do sada ništa nismo znali o tako dubokim dijelovima Biokova, koji se nalaze dublje od dosadašnjih najdubljih biokovskih jama, pa je svaki nalaz vrlo zanimljiv, a neka njihova otkrića mogla bi biti vrlo korisna. U kavernama su prisutne velike količine vode. Vodu su analizirali, iznimne je kakvoće.
– Ne trebate ništa bušiti ni raditi, ta voda sama otječe prema Baškoj Vodi. Park prirode Bikovo platio je analizu i tako smo potvrdili da je to prvoklasna, pitka voda, koje ima u golemim količinama, a Općina Baška Voda zainteresirana je za korištenje tih zaliha – kaže Ozimec.
 Frane Mucić, speleolog i građevinar, koji je bio najmlađi član ekspedicije Vlaji na Himalaji, također je jedan od rijetkih koji je vidio kaverne iznutra.
– To je vrhunski osjećaj, ući u te podzemne objekte, to je nešto neopisivo što čovjek može vidjeti u dubini planine – kaže Mucić, iskusni speleolog koji je bio u brojnim jamama u Biokovu, u okolici Omiša, Velebitu, ali ove tunelske kaverne ostavile su ga bez daha.
– Nema neugodnog osjećaja ni straha jer je jako lijepo. Unutra je potok, jezera s vodom svakih 30-ak metara, gledate sve to i ne možete vjerovati. Osjećaj je fenomenalan – govori Mucić. Unutra se normalno diše, temperatura je niska, ali što je malo hladnoće zagvoškim “Himalajcima”.
– Kada se penješ, ni ne osjetiš da ti je hladno – govori Frane Mucić i dodaje da se teže bilo popeti na Himalaju nego u tunelske kaverne.
– Nije naporno, sve je bilo lagano – tvrdi Mucić, a Mlikota objašnjava da su se penjali već trasiranim stazama s napravljenim sidrištima.
– Nabavio sam speleološku opremu, već sam bio po špiljama sa Stipom Božićem, to je jedan posve drukčiji svijet u koji te, kad počneš ulaziti u njega, sve više privlači – kaže Mlikota. Međutim, ostali Vlaji s Himalaje očito ipak ne smatraju da je to baš toliko lagano pa, iako sa zanimanjem slušaju Vedranove i Franine priče, nisu se usudili ni pokušati priključiti onima koji su u kaverne ušli.

stipe božić DIVLJINA U planinu ne idite bez punog mobitela, a ako se izgubite, ne paničarite i ostavljajte tragove

– Za mene je sve ovo veliko otkriće. Iz tunela u Biokovu ide čudesan labirint špilja fascinantne ljepote i velika je šteta što to nije za svakoga. Zbog sigurnosti, nemoguće ih je otvoriti i staviti u turističku funkciju – kaže Vedran Mlikota koji je odnedavno predsjednik Planinarskog društva Sveti Jure Zagvozd, koje djeluje već 25 godina i zajedno s Parkom prirode Biokovo, Ministarstvom zaštite okoliša i Hrvatskim šumama provodi niz projekata na Biokovu. Na sjevernoj strani obnavljaju stare staje koje su godinama zapuštene.


I turisti bi mogli šetati

– Provodimo i akcije kultiviranja planinarskih staza koje čistimo i raščišćavamo i to ćemo raditi do proljeća. Pokušat ćemo dio svojih aktivnosti financirati sredstvima Europske unije. Volio bih se kada bi se probio put od Kaoca do vrha Sv. Jure. To je visinska razlika 700-800 metara, u kilometrima je to malo više. Bilo bi divno kada bismo s kopnene strane Biokova imali nešto poput Premužićeve staze na Sjevernom Velebitu, pješačka staza samim vrhovima planine, od Svetog Ilije do Svetog Jure. Onda bi i turisti po Biokovu mogli šetati, a da to bude manje opasno – kaže Mlikota koji s društvom ima velike planove. Ekspedicija Vlaji na Himalaji donijela im je prepoznatljivost i popularnost pa za svoje projekte imaju podršku.
– Stalno se neke akcije događaju, idemo po planinama, radimo staze, a napravit ćemo i nekoliko skloništa. Biokovo je biser, trebamo ga približiti ljudima i otvoriti – govori Mlikota.
Koliko god ga otvorili, mitska planina uvijek će ostati tajanstvena, a u skrivenim ljepotama u srcu planine i dalje će uživati ekskluzivno speleolozi i istraživači. Mi ostali moramo se zadovoljiti fotografijama. 

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • Avatar nemam-pojm@
    nemam-pojm@:

    Tu vremensku kapsulu treba zaštitit i pazit da se ne kontaminira, turizam tu nema šta radit. Sačuvajte je za bolja vremena kad će naši znanstvenici moći iskoristit taj areal za nova znanstvena otkrića.

  • iluustrator:

    oj zagoro lijepa li si...

  • Pulchrum:

    Stvoritelj je oblikovao ovaj svijet pun iznenađenja. Još puno toga nije niti otkriveno. Stavio nas je u ovu malu i čudesnu zemlju Hrvatsku.