Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 132
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
predsjednik Komore socijalnih radnika

Antun Ilijaš: Svaki oblik nasilja treba tretirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj

Zagreb: Predstavnici Hrvatske komore socijalnih radnika o prijedlozima novog zakona
Foto: Tomislav Miletic/PIXSEL
1/3
08.01.2023.
u 19:48

Na pitanje tko bi i kako trebao zaštititi socijalne radnike od virtualnog i potencijalno nasilja i u stvarnom životu, Ilijaš ističe kako socijalni radnici svaki dan, a mnogi i cijeli svoj radni vijek, rade isključivo s ljudima u ozbiljnim problemima

Nakon slučaja obiteljskog nasilja na zagrebačkom Žitnjaku u kojem je evidentirani obiteljski nasilnik sjekirom nasrnuo na svoju bivšu partnericu i ubio njezinu jednogodišnju kćer pa potom počinio samoubojstvo, društvene mreže i portali zapalili su se od ljutitih komentara šokiranih građana koji se pitaju koliko se još zločina mora dogoditi da bi se nešto promijenilo u sustavu zaštite žena i djece, često i prozivajući i optužujući socijalne radnike za navodne propuste. Hrvatska komora socijalnih radnika oglasila se potom priopćenjem upravo zbog takvih reakcija u trenutku kad, kako navode, javnost ne raspolaže informacijom što je socijalna služba poduzela u tom slučaju. Upozoravajući da su sve učestaliji slučajevi nasilja protiv socijalnih radnika posljedica i takve javne atmosfere, Komora je pozvala "sve zainteresirane strane na zajedničko traženje rješenja za probleme u sustavu socijalne skrbi, a ne na individualni progon mogućih krivaca i prije nego li je činjenično stanje uopće utvrđeno". Tim povodom upitali smo Antuna Ilijaša, predsjednika Komore, što će zatražiti od nadležnog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Vlade kako se više ne bi događali ovakvi slučajevi.

Dugoročni pristup

– Krajnje je vrijeme da napokon počnemo dugoročne procese koji će za nekoliko godina dati konkretne rezultate. Kontinuirano kao društvo odbacujemo taj dugoročni pristup, htjeli bismo naći neki prečac koji će nas već sutra dovesti do rješenja pa se nerijetko vrtimo u krug i zbog toga već desetljećima nismo napravili značajniji pomak nabolje – odgovara Ilijaš, dodajući da bismo danas imali bitno drugačiju situaciju da smo to napravili prije 10 ili 20 godina kao i da se obiteljskom nasilju pristupa međuresorno (socijalna skrb, zdravstvo, pravosuđe, obrazovanje, nevladin sektor...) te da se pri donošenju zakona, strategija i propisa uvažavaju prijedlozi praktičara/stručnjaka koji neposredno rade sa žrtvama i počiniteljima nasilja.

Prvi korak je svakako edukacija djece još u vrtićkoj dobi. Mi danas nemamo ni u predškolskim programima ni u školskim kurikulima sustavnu edukaciju o neprihvatljivosti svakog oblika nasilja. Predlažemo i sustavni rad sa žrtvama, ali i s počiniteljima nasilja. Uz to, Komora socijalnih radnika predlaže da se svaki oblik nasilja zakonski tretira kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj. – To je najkonkretniji način na koji kao društvo šaljemo poruku o neprihvatljivosti nasilja.

Na pitanje tko je odgovoran za to što su 43-godišnjem muškarcu s dosjeom nasilnika u ožujku 2021. ukinute mjere opreza i zabrana približavanja bivšoj partnerici, je li to isključivo odgovornost suda ili i centara za socijalnu skrb, Ilijaš odgovara kako demokratska društva počivaju na poštovanju zakona, a jedno od načela prema kojim se pišu zakoni je i resocijalizacija.

– Nitko ne može zbog jednog nasilnog čina doživotno biti klasificiran kao nasilnik. U ovoj tragediji počinitelj je nažalost ispunio sve zakonske uvjete za ukidanje mjera opreza i zabrane približavanja, a ni sud ni socijalna služba ne smiju ignorirati zakone – uzvraća Ilijaš i tvrdi da "mahnitost i ludilo koje očigledno stoje iza ovakvog gnjusnog čina i koje se evidentno u tom obliku prvi put pojavilo nitko, nažalost, ne može predvidjeti".

Antun Ilijaš, predsjednik Komore socijalnih radnika: Kad znamo da u sustavu nedostaje najmanje 500 kvalificiranih stručnjaka, jasno je da postojeći stručnjaci imaju više korisnika nego što ih mogu kvalitetno uslužiti
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ilijaš tvrdi da stručnjaci u sustavu socijalne skrbi educirani za tako teške zadatke kao u slučaju obitelji na Žitnjaku, ali to ne znači da svi mogu primijeniti sva svoja znanja.

– Kad znamo da u sustavu nedostaje najmanje 500 kvalificiranih stručnjaka, jasno je da postojeći stručnjaci imaju više korisnika nego što ih mogu kvalitetno uslužiti – kaže dodajući da opseg svih poslova za koje su zaduženi socijalni radnici, uključujući i administrativne, utječe na vrijeme u kojem socijalni radnici mogu raditi s korisnicima. Uz to, usluge socijalne skrbi namijenjene i žrtvama i počiniteljima nasilja nisu jednako dostupne u cijeloj zemlji, zbog čega se rad sustava socijalne skrbi ne može jednako ocjenjivati u svakom pojedinom slučaju.

Dobro je, kaže, da se u posljednje vrijeme počeo zapošljavati veći broj stručnjaka, ali i da se s obzirom na trenutačne zaostatke to mora i nastaviti i dodatno pojačati.

O praksi na sudovima da se u slučajevima kad dijete nije izravno zlostavljano, ali je svjedočilo zlostavljanju majke, inzistira na održavanju odnosa djeteta s nasilnim ocem, Ilijaš kaže da je zakon, sukladno Konvenciji o pravima djece, na prvo mjesto stavio prava djeteta. – Zakon smatra da je pravo djeteta i na majku i na oca jedno od njegovih temeljnih prava, pa ako obiteljski nasilnik nije ugrozio dijete, nasilniku se ne može uskratiti kontakt s djetetom – smatra Ilijaš.

Kad je pak riječ o nedavnim izmjenama Kaznenog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje mnogi ocjenjuju kao pozitivne, Ilijaš dodatno inzistira na kvalifikaciji svakog nasilja kao kaznenog djela, kao i potrebi da se ujednače sudske presude. O upozorenju nekih ženskih udruga da dio stručnjaka svjesno odbija primijeniti Istanbulsku konvenciju, odnosno konvenciju o zaštiti žena od nasilja, predsjednik Komore socijalnih radnika kaže da se zakona moraju pridržavati svi i apsolutno je neprihvatljivo da bilo tko od stručnjaka individualno procjenjuje kojeg će se zakona pridržavati, a kojeg neće.

Dežurni krivci

Na pitanje tko bi i kako trebao zaštititi socijalne radnike od virtualnog i potencijalno nasilja i u stvarnom životu, Ilijaš ističe kako socijalni radnici svaki dan, a mnogi i cijeli svoj radni vijek, rade isključivo s ljudima u ozbiljnim problemima.

– Neki dobrovoljno surađuju, neki isključivo zato što ih na to obvezuje zakon. Ljudska nevolja, a nerijetko i trauma, naše je svakodnevno okruženje u kojem pokušavamo smanjiti moguću štetu za naše korisnike i poboljšati njihov život. Kad radite tako zahtjevan i težak posao, a pri tome budete tretirani kao dežurni krivci za sve loše što se dogodi, bez riječi hvale za sve dobro što napravite, u jednom trenutku morate dići glas – kaže dodajući da se razina verbalnog nasilja kojem su izloženi socijalni radnici lako može provjeriti uvidom u komentare ispod članaka u medijima i na društvenim mrežama.

Kada verbalno nasilje dovoljno dugo traje, bez sankcija za počinitelje, oni povjeruju da je prihvatljivo i fizički napasti socijalne radnike na njihovu radnom mjestu, upozorava Ilijaš. Zato i svjedočimo kulminaciji nasilnih napada na socijalne radnike, od fizičkih nasrtaja preko oštećivanja imovine do bacanja Molotovljevih koktela.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije